Loše pravno zastupanje odvjetnice koju je sud dodijelio osobi s duševnim smetnjama u postupku o odlučivanju o prisilnoj hospitalizaciji, te pasivnost suda koji nije reagirao vidjevši da odvjetnica ne poduzima ništa kako bi zastupala interese klijenta, razlozi su temeljem kojih je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) prošli tjedan donio još jednu presudu protiv Republike Hrvatske.
Koliko nam je poznato, to je prva presuda koja se u meritumu bavi (ne)kvalitetom rada odvjetnika koji zastupa osobu po službenoj dužnosti, kao i pitanjem kontrole suda nad kvalitetom takvog zastupanja. Međutim, kako se čini, i ova će presuda proći bez sankcioniranja odgovornih osoba. Naime, iako je Europski sud nedvosmisleno detektirao osobnu odgovornost odvjetnice dodijeljene po službenoj dužnosti i sutkinje koja nije reagirala, one neće snositi sankcije jer hrvatski sustav ne prakticira dodatno postupanje po presudama ESLJP-a.
Upitno zastupanje
- Takvo stanje stvari zabrinjava, jer smatramo da bi nakon presuda Europskog suda, trebale slijediti sankcije za osobe čija se odgovornost izravno može utvrditi. Međutim, nije mi poznato da je itko ikad snosio sankcije nakon presude Europskog suda za ljudska prava - kaže odvjetnica Ines Bojić, koja je, kao pravna savjetnica udruge B.a.b.e., vodila postupak pred Europskim sudom.
Osobe s duševnim smetnjama, dodaje, svakodnevno se susreću s nizom problema, a jedan od njih je i upitna kvaliteta zastupanja koje im se dodjeljuje.
- Neke analize ukazuju da pojedini odvjetnici koji zastupaju po službenoj dužnosti osobe s duševnim smetnjama u dijelu slučajeva služe za ispunjavanje forme te, osim samog svojeg prisustva u postupcima, ponekad čine vrlo malo za klijenta. Činjenica je da je naknada za rad tih odvjetnika niska, no nije jasno zašto se onda prijavljuju za taj posao, jer odvjetnici na listu s koje se imenuju pravni zastupnici dolaze dobrovoljno - ističe Bojić.
U slučaju o kojem je odlučivao ESLJP radilo se o mladiću s duševnim smetnjama protiv kojeg se vodio kazneni postupak zbog sukoba sa susjedima. Obitelj mladića angažirala je odvjetnika koji ga je zastupao. Tijekom postupka mladić je boravio u zatvorskoj bolnici, a nakon toga premješten je u psihijatrijsku ustanovu. Nakon što je postupak završio, bolnica je predložila da mu se produlji boravak u bolnici, s čim se on nije slagao, te je započet novi postupak u kojem se o odlučivalo o prisilnoj hospitalizaciji.
Međutim, ni sam pacijent, ni njegova obitelj, koja ga je redovito obilazila i bila vrlo angažirana, ni njegov odvjetnik, nisu bili obaviješteni o provođenju postupka niti je sam pacijent bio pozvan na saslušanje. Umjesto toga, sud mu je imenovao odvjetnicu po službenoj dužnosti (iako je imao svojeg odvjetnika), koja nije ni upoznala klijenta. Kako je mladić ispričao, jednom prilikom u bolnicu je došla sutkinja u pratnji “još jedne žene”, koja mu se nije ni predstavila niti ga što pitala. Nakon toga je održano i ročište, na koje pacijent nije bio pozvan, na kojem je odlučeno da mu se prisilna hospitalizacija produlji za još godinu dana.
Pasivni promatrač
Sud smatra da je odvjetnica djelovala kao pasivni promatrač u postupku. Iako je domaći sud bio potpuno svjestan njezina pasivnog pristupa, propustio je reagirati poduzimanjem mjera kojima bi osigurao osobi učinkovito pravno zastupanje. (...) Sud također primjećuje da nema ničega što bi upućivalo na to da je sutkinja koja je vodila postupak poduzela odgovarajući napor kako bi osobi osigurala sudjelovanje u postupku.
Iako ga je posjetila u bolnici, nema dokaza da je informirala osobu o čemu se radi. Na taj način podnositelj nije dobio ni mogućnost da komentira zahtjev bolnice za produljenjem hospitalizacije niti su on ili članovi njegove obitelji informirani o ročištu - piše u presudi, kojom je osobi s duševnim smetnjama dodijeljena naknada u visini od 10.000 eura.
Hrvatska odvjetnička komora nema saznanja da je ikad prije donesena presuda čiji je meritum vezan uz kvalitetu rada odvjetnika koji zastupaju osobe s duševnim smetnjama ili po službenoj dužnosti, a ni ovu presudu ne žele komentirati jer “predmetna presuda objavljena na engleskom jeziku nije prevedena po verificiranom prevoditelju” te im stoga “nije poznat sadržaj i obrazloženje predmeta, kao ni činjenična i pravna razmatranja u toj presudi”. Presuda je inače 10. siječnja objavljena na službenim stranicama Europskog suda za ljudska prava.
Disciplinska tijela
Stoga i na pitanje hoće li se preispitivati odgovornost odvjetnice odgovaraju kako se “prvo treba utvrditi je li kolegica počinila kakvu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva”.
Koliko često sudovi imenuju pravne zastupnike osobama s duševnim smetnjama te koliko često se koriste usluge branitelja po službenoj dužnosti, HOK nije upoznat. Unazad dvije godine, odgovorili su, zaprimili su ukupno pet prijava protiv odvjetnika, postavljenih branitelja po službenoj dužnosti u kaznenom postupku. Četiri su prijave odbačene, a jedna je u tijeku pred disciplinskim tijelima HOK-a.
Posebna kontrola rada pravnih zastupnika osoba s duševnim smetnjama, kao i branitelja po službenoj dužnosti, ne postoji, a propisane sankcije za povredu dužnosti jednake su kao i za izabrane odvjetnike - od ukora do trajnog gubitka prava na obavljanje odvjetništva. Nagrada za branitelja po službenoj dužnosti iznosi 30 posto uobičajene odvjetničke nagrade.
Komentari
0