NOVE TARIFE

Odvjetnici protiv novih naknada za ovrhe: 'Ovaj pristup je nemoralan'

CROPIX

Prije je Finina naknada za svaku ovrhu bila 87 kuna, a sada ovisi o iznosu i kreće se u rasponu od 65 do 5000 kuna

Od kolovoza prošle godine na snazi je novi Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima.

Najvažnije promjene koje je donio sažete su u novim, povećanim iznosima koji se plaćaju Fini, a u rasponu su od 65 do 5000 kuna (prije je naknada za svaku ovrhu bila 87 kuna), potom odredbi da naknadu Fini unaprijed plaća ovrhovoditelj (ako ne plati, nema ovrhe) te da se nakon tri godine ovrha obustavlja ako je bila neuspješna i ovrhovoditelj mora sve (uključujući plaćanje naknade) pokretati iznova.

Premda smo u petom mjesecu primjene novoga zakona, još se ne može reći tko je od njega profitirao - Fina, ovrhovoditelji ili dužnici u čijem se interesu, kako tvrde u Ministarstvu financija, zakon i mijenjao. U odvjetničkim krugovima može se čuti da je država Fini dala priliku da se bezrazložno bogati. Ovrhe su poskupjele nekoliko puta, a premda naknadu na početku plaća ovrhovoditelj, onda na kraju pada na leđa dužnika jer ju u konačnici on mora platiti. Odvjetnici smatraju da je riječ o populizmu, navodnoj zaštiti ovršenika, a na kraju se upravo njima zabada nož u leđa.

Novi cjenik

U namjeri da provjerimo bogati li se Fina doista na novim tarifama za ovrhe nad novčanim sredstvima, zatražili smo od njih podatak o tome koliko su, od kolovoza do kraja prosinca prošle godine, uprihodili od naknada prema novom cjeniku te u usporedbu s istim razdobljem 2017. godine. Nakon nekoliko dana dobili smo opširan odgovor da nam neće dostaviti tražene podatke. Pozvali su se na nekoliko zakonskih odredbi, uz opasku iz koje proizlazi da u ovom slučaju Zakon o pravu na pristup informacijama možemo okačiti mačku o rep.

U Fini tvrde da je novi cjenik povoljniji za dužnike. - Prema novom cjeniku, naknada za provedbu osnove za plaćanje sada je niža za sve one građane koji imaju više manjih dugova, a koji su najčešći u ukupnoj strukturi blokiranih građana jer u prva tri razreda (dugovi do 5000 kuna) najnižih naknada ulazi više od 80 posto osnova za plaćanje - kažu u Fini. Objašnjavaju da je prije bila drukčija metoda određivanja naknade i premda je za sve bio isti iznos, on je konačno ovisio o poduzetim radnjama, jesu li sredstva bila u više banaka, je li trebalo blokirati račune....

- Minimalna naknada iznosila je 175 kuna, a rasla je sa svakom daljnjom poduzetom radnjom. Prema novom cjeniku naknada za provedbu najvećeg broja osnova za plaćanje iznosi između 65 i 175 kuna - kažu u Fini i ističu da se po starom nije moglo unaprijed odrediti koliku će naknadu dužnik na kraju platiti i da je često konačni račun za Finin angažman bio nerazmjerno velik u odnosu na dug ovršenika.

Kvazisudska pristojba

Odvjetnik Mićo Ljubenko kojeg je Odvjetnička komora delegirala u radnu skupinu za izradu novog Ovršnog zakona, priču vidi drukčije. - Za početak se ne slažem s time da postoji ikakva prepreka objavi koliko je Fina ubrala prihoda nakon promjene iznosa naknada za provođenje ovrha nad novčanim sredstvima - kaže Ljubenko i dodaje da su Finine naknade sekundarna stvar.

- To je Finino lukavstvo koje nema veze s povećanjem njihovih prihoda. Njihov je cilj suzbiti nova pokretanja ovrha i tako smanjiti volumen blokiranih i ovrha. Ovrhovoditelje se želi demotivirati da pokreću postupke, ali na kraju sve pada na teret ovršenika, što je neprihvatljivo - kaže Ljubenko.

S njim se slažu i drugi odvjetnici s kojima smo razgovarali i objašnjavaju kako to izgleda u praksi. Ako, primjerice, gradski vodovod ima evidentirano 300.000 kuna duga i želi ih naplatiti, mora u startu uložiti 85.000 kuna na ime naknade Fini. Uzme li se u obzir broj blokiranih, izvjesno je da dio toga duga neće naplatiti, a nakon tri godine Fina će prestati izvršavati ovrhu. Želi li vodovod da Fina pokuša naplatiti dug i nakon tri godine, mora ponovo uplatiti 85.000 kuna (ako uzmemo da i dalje potražuje 300.000 kuna) i još po svakom računu na ime vraćanja osnove za plaćanje Fini platiti dodatnih 50 kuna.

- Problem je što je naknada Fini kvazisudska pristojba. Ako nije plaćena sudska pristojba, sud ne može uskratiti provođenje postupka. Kad bi to učinio, povrijedio bi ustavno pravo na suđenje. Sud će provesti postupak, a pristojbu će naplatiti prisilno.

Fina je ušla u sivu zonu, provode postupke kao da su sud, a ne dopuštaju pravo pristupa prije nego što je plaćena pristojba. Time na vrlo nekorektan način sužavaju mogućnosti vjerovnika koji imaju pravo na primjerene uvjete za traženje naplate svoga duga - kaže odvjetnik Ljubenko.

Rasterećenje ovršenika

Fina u jednom dijelu odvjetnicima daje za pravo. - Iznos naknade unaprijed je jednoznačno određen i time transparentniji za sve sudionike postupka. Također, naknadu za provedbu osnove za plaćanje sada predujmljuje ovrhovoditelj (osim u Zakonom propisanim slučajevima) te se tako destimuliraju ovrhovoditelji da pokreću ovrhu kad to nije nužno i kad ne postoji realno očekivanje da će se na tom predmetu ovrhe moći namiriti od ovršenika - kažu u Fini.

Dodaju da je u novom cjeniku namjera bila rasteretiti ovršenike, a osobito građane s manjim iznosima dugova, od troškova ovrhe na novčanim sredstvima, pa su razredi naknada određeni tako da su manje naknade za dugove do 5000 kuna.

Odvjetnik Ljubenko se ni s tom tvrdnjom ne slaže. - Nije točna teza da se ovakvim sustavom naknada pogoduje siromašnim građanima ili onima koji imaju skromnija primanja. Manji iznosi odnose se, primjerice, na račune usluga teleoperatera. Česti su slučajevi da netko kupi novi mobitel, neodgovoran je u trošenju i onda ne plati račun.

Njemu će Fina zaračunati najmanju naknadu. S druge strane, imate obitelji koje su podigle kredit da bi kupile stan i našle se u financijskom škripcu. Za prisilnu naplatu rate njihova kredita Fina će naplatiti nekoliko puta veći iznos naknade nego onome tko nemarno troši, i ne želi platiti račun. To ne ide u prilog sirotinji i ovakav je pristup nemoralan - zaključuje odvjetnik Ljubenko.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo