Hrvatska je pokazala ‘fantastičan‘ napredak u procesu pristupanja Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), no mora nastaviti s reformama, pa tako, između ostalog, u pogledu priuštivosti stanovanja, unaprjeđenja mirovinskog i zdravstvenog sustava te tržišta rada, istaknuto je u petak na predstavljanju II. Gospodarskog pregleda za RH.
OECD je objavio II. Gospodarski pregled za Republiku Hrvatsku, koji predstavlja vrlo važan korak u procesu pristupanja Hrvatske OECD-u, a koje se očekuje u ovoj godini.
Zaključke izvješća je na tematskoj sjednici Vlade, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavio glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann, koji je rekao da proces pristupanja OECD-u predstavlja ‘transformacijsko‘ putovanje koje zemljama kandidatima pomaže u provođenju reformi, usklađivanju s međunarodnim praksama i standardima te postavljanju temelja za dugoročni rast i povećanje standarda.
Jandroković: Dolazak glavnog tajnika OECD-a je potvrda da smo ispunili gotovo sve uvjete
Istaknuo je da je Hrvatska pokazala‘ fantastičan‘ napredak u procesu pristupanja, što je rezultat snažne posvećenosti Vlade, na čemu je zahvalio njezinom predsjedniku Plenkoviću.
Sustižemo prosjek
Iz OECD-a su u izvješću poručili da Hrvatska treba održati zamah strukturnih reformi kako bi nastavila snažnu ekonomsku konvergenciju, ističući da, zahvaljujući snažnom i otpornom gospodarskom rastu, sustiže prosječni životni standard zemalja OECD-a. Tako BDP po stanovniku Hrvatske sada iznosi 81 posto prosjeka OECD-a, dok je prije deset godina to iznosilo tek 62 posto.
Uz reforme, putem restriktivnije fiskalne politike treba graditi i fiskalne rezerve, kako bi se adekvatno mogla suočiti s budućim izazovima, uključujući demografiju i zelenu tranziciju, poručili su iz OECD-a.
OECD prognozira da je hrvatsko gospodarstvo u 2025. poraslo za 3,2 posto, a iako bi trebalo usporiti, rast bi i u ovoj i idućoj godini trebao ostati robustan, uz prognozirane stope od 2,7 posto u 2026. i 2,4 posto u 2027. godini.
Kada je riječ o ključnim preporukama, iz OECD-a smatraju da je, s ciljem osiguranja srednjoročne fiskalne održivosti, potrebno proširiti poreznu bazu te ojačati učinkovitost poreznog sustava kako bi se generirali potrebni prihodi. Između ostalog, sugeriraju i smanjenje stavki na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a, pri čemu bi se dodatni prihodi mogli iskoristiti za snižavanje opće stope.
Sugeriraju i ukidanje mjera subvencioniranja energenata te ograničavanja cijena hrane, uz zaštitu ranjivih kućanstava putem ciljanih potpora.
- Trebamo učinkovitije mjere, koje će konkretno ciljati kućanstva, poručio je Cormann.
Nagli porast cijena stambenih nekretnina ugrožava pristupačnost
U izvješću je poseban naglasak stavljen na povećanje pristupačnosti stanovanja, što, kažu iz OECD-a, zahtijeva poboljšanu raspodjelu stambenog fonda. “Snažna potražnja za stanovima usred ograničene ponude, zbog i velikog broja praznih stanova te rasta kratkoročnog najma, dovela je do naglog porasta cijena stambenih nekretnina, što ugrožava pristupačnost”, upozoravaju.
Pritom iz OECD-a ističu potrebu daljnje reforme poreza na imovinu, uz poruku da bi se oporezivanje nekretnina moglo optimizirati. Tako u izvješću sugeriraju širenje poreza na nekretnine na sve vlasnike kuća i stanova, pri čemu osnova oporezivanja treba biti tržišna vrijednost nekretnine, a ne površina.
Apostrofiraju i potrebu jačanja privatnog tržišta dugoročnog najma te socijalnih i pristupačnih stanova za najam, što bi podržalo mobilnost radne snage i najugroženija kućanstva.
Napisali su i da bi poboljšana politika korištenja zemljišta i procesa izgradnje pomogla u usklađivanju ponude stanova s potražnjom u područjima gdje je to najpotrebnije, pri čemu spominju i potpunu digitalizaciju postupaka izdavanja građevinskih dozvola.
Hrvatsko stanovništvo se smanjuje i ubrzano stari, što ima negativan utjecaj na potencijalni rast i javne rashode. Kako bi Hrvatska odgovorila na te trendove, iz OECD-a apostrofiraju potrebne reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, dugotrajnog sustava skrbi, kao i tržišta rada, kako bi se produžio radni vijek, poboljšali zdravstveni ishodi te povećao udio radno aktivnog stanovništva.
Ćorić o povratku u Vladu: Sad smo u fazi deuhljebljivanja...
Povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu, snažnije oporezivati alkohol i cigarete
Tako smatraju da treba povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu i minimalni broj godina uplate doprinosa za primanje prijevremene mirovine.
- Ograničavanjem mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanjem dobi za umirovljenje produžili bi se radni vijek i poboljšala adekvatnost mirovina na održiv način, napisali su.
Prema projekcijama UN-a, napominju, radno aktivno stanovništvo smanjit će se za oko 25 posto do 2050. godine.
Poboljšanje zdravstvenih ishoda, putem jačanja prevencije i pružanja visokokvalitetne primarne i bolničke skrbi, jedan je od važnih preduvjeta za produljenje radnog vijeka, ističu iz OECD-a, a predlažu i snažnije oporezivanje alkohola, zaslađenih napitaka i povećanje trošarina na duhanske proizvode.
Osim fokusa na starije osobe, za ublažavanje trenda pada radno aktivnog stanovništva treba povećati i radnu participaciju mladih i majki s malom djecom, a tu su i politike privlačenja stranih radnika te hrvatske dijaspore.
Zalažu se za povećanje učinkovitosti javnog sektora, i to u vidu povećanja kvalitete javnih usluga, pri čemu spominju i mogućnost potencijalnih ušteda u javnoj potrošnji, a koje ne bi narušile konačne ishode.
Kažu i da treba nastaviti s prodajom državnih poduzeća, kao i jasno definirati razloge za državno vlasništvo nad tvrtkama, ograničiti neprimjereni politički utjecaj te osigurati da su uloge vlade kao vlasnika i regulatora tržišta na kojima posluju državna poduzeća jasno odvojene.
Cormann je rekao da su lani doneseni zakoni vrlo važan korak u poboljšanju upravljanja i ishoda kada je o državnim poduzećima riječ.
Potrebni kontinuirani napori u borbi protiv korupcije
OECD ističe i potrebu prijelaza na klimatski otpornu ekonomiju s nultom emisijom štetnih plinova, za što je potreban sveobuhvatan paket politika, s ciljem postupnog napuštanja korištenja fosilnih goriva, uz poticanje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti zgrada, kao i smanjenje ovisnosti o korištenju automobila.
Tako poručuju da treba ubrzati postupke izdavanja dozvola za obnovljive izvore energije povećanjem administrativnih kapaciteta, pojednostavljenjem postupka njihova izdavanja ili pokretanjem sustava “sve na jednom mjestu”.
Sugeriraju i preusmjeravanje ulaganja s cestovne infrastrukture na održive načine prijevoza poput javnog prijevoza, bicikliranja i pješačenja.
Naglasili su i potrebu kontinuiranih napora u borbi protiv korupcije, jer, unatoč napretku, mnogi građani i tvrtke smatraju korupciju raširenim problemom.
Spomenuli su i nedavno usvojeni Zakon o lobiranju, napisavši da bi trebao biti popraćen boljim praćenjem i provedbom pravila nakon prestanka radnog odnosa dužnosnika, kako bi se izbjegle situacije sukoba interesa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....