OŠTRE KRITIKE

OGORČENI GLOGOŠKI ŽELI HITAN SASTANAK S MINISTRICOM DIVJAK 'U udžbenicima praktički nema Domovinskog rata, Hrvatskoj je ukradena povijest!'

    AUTOR:
    • Marijana Cvrtila

  • OBJAVLJENO:
  • 12.05.2018. u 13:48

Zagreb, 240318
Prosvjedni skup Gradjanske inicijative Hrvatska protiv Istanbulske konvencije na Trgu Bana Josipa Jelacica.
Na fotografiji: Gjuro Glogoski
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjevic / HANZA MEDIA

Đuro Glogoški

 

'Tražit ćemo od ministra Tome Medveda da što prije u Ministarstvu hrvatskih branitelja organizira sastanak na koji će, uz pripadnike braniteljskih udruga, biti pozvani povjesničari, ali i Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.

Više je nego žalosno da od jeseni eksperimentalna provedba kurikularne reforme kreće u 72 osnovne i srednje škole, da se tiskaju eksperimentalni udžbenici, a da mi ne znamo što će djeca u školama učiti o Domovinskom ratu. Ne znam zašto se izbjegavaju odgovori. Hrvatski branitelji su dio hrvatske povijesti, ministrica bi trebala sjesti s tim ljudima i objasniti što će u povijesnim udžbenicima pisati o njima.'

Kazao je to za Slobodnu Dalmaciju Đuro Glogoški, predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine, nakon što je dio braniteljske populacije ponovno izrazio nezadovoljstvo najnovijom inačicom kurikuluma povijesti.

Podsjetimo, nakon recenzija toga kurikuluma od strane HAZU-a, kada je dobio jedva prolaznu ocjenu, te nešto povoljnije recenzije bavarskog državnog ministarstva obrazovanja i kulture, znanosti i umjetnosti, članovi stručne radne skupine (SRS) doradili su kurikulum povijesti.

Međutim, Braniteljski portal, odnosno njihovo uredništvo i znanstveni tim, ovih je dana objavio analizu toga kurikuluma nazvavši ga, među ostalim, "protuhrvatskim", "prevarom i subverzijom", da je njime "Hrvatskoj ukradena povijest" i slično, a sve zbog toga jer, tvrde, u njemu praktički nema povijesti Domovinskog rata.

Točnije, zaključuju, obrambeni Domovinski rat u predmetu povijest u osnovnim školama spominje se jednom, a u srednjim školama izrijekom nijednom, smeta im što najviše referencija u bibliografiji imaju voditelj izrade Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije prof. dr. Neven Budak, član bivše stručne radne skupine za kurikulum povijesti, te voditeljica bivšega SRS-a Snježana Koren, kao i to što su korištene referencije nekih srpskih autora. Uz ostale zamjerke, pozivaju braniteljske udruge da žurno reagiraju.

Odgovor na te kritike novinarka Slobodna zatražila je u bivšem SRS-u te od ministrice Divjak, a njezino je Ministarstvo u ime svih poslalo sljedeći odgovor:

'Kurikulum povijesti u skladu je s Deklaracijom o Domovinskom ratu, prošao je stručnu i javnu raspravu te je recenziran od strane stručnjaka iz HAZU-a i Bavarskog državnog ministarstva obrazovanja i kulture, znanosti i umjetnosti. Svi dokumenti javno su dostupni na web-stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Sukladno prijedlozima recenzenata, za sada su dorađeni kurikulumi za peti razred osnovne škole i prvi razred srednje škole koji idu u eksperimentalnu provedbu.'

Nismo dobili odgovor na pitanje ima li ministrica Divjak u planu sastanak i s predstavnicima braniteljskih udruga.

Podsjetimo, Divjak je lani generalima naglasila kako je neupitno da je temelj moderne hrvatske države Domovinski rat te da to treba i povijesno tako predstaviti. Kazala je da to nije bio građanski, nego pravedan obrambeni rat od nametnute agresije, oslobodilački, te će se ta činjenica učiti u hrvatskim školama.

Istaknimo i kako djeca u petom razredu osnovne škole te prvim razredima srednjih škola, koje od jeseni kreću u eksperimentalni program kurikularne reforme, u sklopu predmeta povijest još ne bi trebali učiti o Domovinskom ratu jer je on predviđen za završne razrede osnovne te srednjih škola (ovisno o programu), pa zato u kurikulumu povijesti još nema konkretnih detalja o mogućem načinu rada i obrade te teme, piše Slobodna Dalmacija.

Deset sati za 'osmaše'

Prema dostupnoj najnovijoj, nelektoriranoj, inačici kurikuluma povijesti, tema Domovinskog rata postaje obveznom za osme razrede i neće se moći dogoditi da "iscuri" iz satnice kao što se dosad događalo.

U kurikulumu za 8. razred tako stoji da je jedna od nastavnih cjelina "Hrvatska nakon 1945.: socijalistička Jugoslavija, samostalnost i Domovinski rat", a jedna od tema za dublju analizu je, među ostalim, nastanak i razvoj samostalne Hrvatske, Domovinski rat te demokratski procesi i uključivanje u europske i svjetske integracije. Iz bivšega SRS-a bilo je najavljeno kako će se, od 70 godišnjih sati nastave povijesti, o Domovinskom ratu učiti najmanje između osam do deset školskih sati.

Nacije, vjere, manjine...

U srednjoj školi kurikulum nastavu povijesti zamišlja tematskom, a u svim razredima, osim prvog razreda gimnazija, mora se voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti sadržaja iz hrvatske i svjetske povijesti (50:50 posto). Točno je da se u srednjoškolskom kurikulumu izrijekom ne spominje pojam Domovinski rat, ali se kao sadržaji iz moderne i suvremene hrvatske i europske povijesti koje je obvezno poučavati, bilo kao zasebne teme ili sastavni dio drugih tema, navode nacionalizam, nacije, nacionalne manjine; odnosi i suživot različitih etničkih, vjerskih i drugih zajednica; demokratski procesi i razvoj ljudskih prava, totalitarni režimi, holokaust te hrvatska država i društvo nakon 1990.

"Kako se može poučavati tema o hrvatskom društvu nakon 1990. a da se ne spominje Domovinski rat?" neslužbeno su nam rekli neki od stručnjaka za koje nema dvojbi da je i učenje o Domovinskom ratu u srednjim školama, upravo u sklopu te teme, obvezno.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo