RASPRAVA U ESPLANADI

OKRUGLI STOL JUTARNJEG 'ISKUSTVA PREDSTEČAJNIH NAGODBI - POUKA ZA AGROKOR': Cilj je čuti iskustva drugih tvrtki koje su prolazile kroz slične probleme

- Kakvi su učinci procesa predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj te kakvi su njihovi rezultati iz perspektive vjerovnika, tema je okruglog stola Jutarnjeg lista “Iskustva predstečajnih nagodbi - pouka za Agrokor”

- Održava se u zagrebačkom hotelu Esplanade

- U nastavku su tijek rasprave i fotografije s događaja

 

13:00 Održivost duga je važno pitanje. Je li se koncept predstečajnih nagodbi pokazao uspješnim i omogućava li razina duga koja je ostala kompanijama u predstečajnima nagodbama, omogućava njihovu konkurentnost?

Linić kaže da je cilj predstečajnih bio spašavanje dužnika i njihovo restrukturiranje, ali i očistiti hrvatsko tržište od propalih firmi koje nije čistio Trgovački sud jer nitko nije htio prijavljivati stečajeve jer je trebalo uplatiti 10-ak tisuća kuna.

"Bilo je 44,5 milijari kuna blokiranih polovicom 2013., a danas je to negdje 27 milijardi kuna. Rezultati u tom dijelu jesu prisutni i većim dijelom je to rezultat nagodbi, ali je i drugim dijelom razlog čišćenje. Uspjeli smo sa zakonom postići ta dva cilja. Teško je reći što je efikasnost, ali nema dvojbe da je dobar dio sustava završio u kvalitetnim rukama vjerovnika. No, moglo je biti veće učešće financijskog sektora", rekao je Linić.

Zagreb, 240118.
Mihanoviceva ulica.
U organizaciji Hanza medije odrzan je okrugli stol Iskustva predstecajnih nagodbi, pouka za Agrokor.
Na fotografiji: Slavko Linic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Na fotografiji: Slavko Linic

 

Ilak kaže da je dobar dio pravnih osoba koji je prošao predstečaj i dalje likvidno. "Čak 50 posto, 960 njih, i dalje je likvidno i ispunjava svoje obveze. U nagodbi su se obvezali uplatiti oko 256 milijardi kuna i zapošljavaju 20277 radnika. Prije otvaranja postupaka imali su 22000 zaposlenih. Oko 2000 manje zaposlenika je dobar rezultat. Oko 4000 je pokrenulo stečaj kroz proces predstečajne nagodbe. Po novom Zakonom u stečaju u 2015. Fina pokreće stečajeve efikasnije i otvoreno je 46000 prijedloga za stečaj po novom stečajnom zakonu", rekao je.

U galeriji fotografija pogledajte kako je bilo!

 

Pitanje održivosti duga je bilo zanimljivo pitanje u nizu predstečajnih nagodbi, no koliko je priča o održivosti realna s obzirom na to da je u Agrokoru situacija da će puno ovisi upravo o tome?

Horvat kaže da je ključno "koliko dužnim renlo može nositi duga".

"Treba raditi matematiku na temelju toga koliko bi firma mogla nositi kad se restrukturira. Ključno je biti dovoljno konzervativan, ali i konzervativno optimističan da vjerovnici prihvate plan. Standard je da restrukturirani dug ne bi trebao biti više od četiri puta operativne dobiti koju to društvo može ostvariti. To je nekakva praksa i poznata matematika", rekao je.

Linić kaže da je optimist "jer je ovdje najveće potraživanje financijskog sektora, a oni imaju dobre matematičare".

"Kad gledamo dobavljače, nešto su kroz roll up uspjeli postići. Najveća odluka će sada biti na financijskom sektoru. S druge strane, koliko god pričamo protiv fondova koji su otkupili obveznice, jeftino su kupili i mogu puno otpisati. Mislim da je to dobro i mogućnost nagodbe će biti veća. Zato mislim da će kod Agrokora financijski sektor dati veliki doprinos. Osim toga, jedan dio će se pretvoriti u vlasništvo. Ekonomski zakoni su jasni i kod Agrokora će se financijski sektor dobrano pobrinuti da nagodba uspije", rekao je.

Zagreb, 240118.
Mihanoviceva ulica.
U organizaciji Hanza medije odrzan je okrugli stol Iskustva predstecajnih nagodbi, pouka za Agrokor.
Na fotografiji: Gojko Drljaca i Mladen Vedris.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Na fotografiji: Gojko Drljaca i Mladen Vedris

 

Problem duga izražen je u segmentu trgovine. Konzum i Tisak nemaju ružičaste rezultate. Kakva su iskustva s trgovinom u predstečajevima i stečajevima?

Horvat kaže da je Pevec bio jedna od dva uspjela stečajeva s preustrojem. "Tamo je bio stečajni plan pripremljen da su svi vjerovnici, dobavljači i oni neosigurani, ušli u kapital. Razina duga nakon završetka postupka je bila nula, svi vjerovnici su postali dioničari, a financijski vjerovnici su ušlo u dugoročni najam šoping centara. U današnjoj računici, ukupna namira tih dobavljača je još i veća. To je primjer dobrog postupka, koji je trajao oko dvije godine, što je relativno brzo. Dobavljači su našli dobar model za osiguranje likvidnosti", kazao je.

Linić je rekao da je Tisak 2000. imao probleme i bio pred stečajem. "Kratak dogovor Vlade i vjerovnika rezultirao je preustrojem. Dobar dio se pretvorio u vlasničke udjele i sve su to naplatili, prodali Todoriću. Uvijek je interes bio Hanza medije i TDR-, da budu vlasnici Tiska. Ne treba se bojati ući u strukturu. Naplatit ćete se", zaključuje.

Kakve su šanse da se u zakonskim okvirima postigne nagodba?

Linić smatra - 95 posto.

Raić je uvjeren da će se postići nagodba. "Bolje se posluje sada, ne vidim tko bi narušavao te odnose. Nije upitno da će se uspjeti postići nagodba", rekao je.

Starčević smatra da će se postići sto posto, kao i Ilak, "s time da je ovo rješenje o izvanrednoj upravi puno bolje od predstečajnih. I instrumenti su dobri."

Horvat se slaže da će biti nagodbe, a Vedrić napominje da je potrebno puno rada. "Nadam se da će se nagodba sklopiti uz preduvjet puno razgovora, kompromisa i ukazivanja svakome da ćemo u suprotnom gore proći", kazao je.

Zagreb, 240118.
Mihanoviceva ulica.
U organizaciji Hanza medije odrzan je okrugli stol Iskustva predstecajnih nagodbi, pouka za Agrokor.
Na fotografiji: Mladen Vedris i Dubravka Jusic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Na fotografiji: Mladen Vedris i Dubravka Jusic

 

---------------------------------------------

12:45 Bankarski sektor je vrlo važna komponenta za Agrokor, kao sto je bio i za predstečajne nagodbe. Zato mogu samo izraziti žaljenje sto ni moja Vlada, a ni one poslije nje, nisu poduprle uvođenje poreza na nekretnine, poručio je Linić u nastavku rasprave na okruglom stolu.

"Da je taj porez uveden, banke ne bi razmišljale kako zaplijeniti zgradu ili tvornicu, nego kako ih staviti u funkciju. Tada bi sudjelovanje banaka bilo kvalitetnije. Tu je malo i naše krivice jer se bježalo od poreza na nekretnine", istakao je Linić.

Status financijskih vjerovnika kako u slučaju Agrokora, tako i kod predstečajnih nagodbi, našao se u središtu drugog dijela rasprave na okruglom stolu. Naime, u vise su navrata sudionici naglasili da upravo financijski vjerovnici nastupaju s boljih pozicija jer su njihova potraživanja osigurana, uglavnom založnim pravom, što im omogućuje i veći stupanj naplate potraživanja. U predstečajnim nagodbama, financijski su vjerovnici uspijevali naplatiti 70 do 80 posto svojih potraživanja, a ostali oko 30 posto. No, vjerovnici, upozorila je Vinka Ilak, moraju biti svjesni što će se dogoditi ako ne dođe do dogovora.

"Onda dolazi do prestanka poslovanja ili do stečaja. To je ina točka od koje oni moraju gledati jesu li bolje ili gore prošli", naglasila je Ilak.

"Svatko će paziti da onaj drugi nije prošao bolje od njega. Tu će trebati puni diplomatičnosti", ocijenio je Vedriš.

I Linić smatra da bankarski sektor mora pristati na veća odricanja u slučaju Agrokora. No, upozorio je i s bez vlasničkog restrukturiranja nema ni adekvatnog restrukturiranja kompanije.

"Vlasničko restrukturiranje se vani pozdravlja kao način ozdravljenja. Vani je to uobičajeni postupak, koji se nastoji spriječiti samo u jednom segmentu, a to su predatorske kompanije, sto za Agrokor nije nebitno", naglasio je i Vedriš.

Ipak, dio sudionika zapitao se koliko Agrokorova duga drže strani, a koliko domaći vjerovnici.

"Koliko je Agrokorovih vjerovnika domicilno, a koliko ih je vani? I koliko je njima stalo do spašavanja Agrokora?", zapitao se Krešimir Starčević.

"Vecina financijskog duga Agrokora je izvan Hrvatske", odgovorio je Goran Horvat.

Zagreb, 240118.
Mihanoviceva ulica.
U organizaciji Hanza medije odrzan je okrugli stol Iskustva predstecajnih nagodbi, pouka za Agrokor.
Na fotografiji: Dubravka Jusic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Na fotografiji: Dubravka Jusic

 

---------------------------------------------

12:11 - Nakon uvoda o predstečajevima, rasprava na okruglom stolu se fokusirala na Agrokor. Za većini Agrokorovih kompanija bilo je razvidno da treba poseban zakonski okvir.

Na pitanje gdje se vide poveznice i razlike s Agrokorom i koji se zaključci iz predstečajnih nagodbi mogu izvući za Agrokor, Krešimir Starčević je kazao kako nema dileme je li bolje vjerovnik prošao u stečaju ili predstečaju.

- Što se tiče paralele, zakonski okvir je postojao, ali je problem složenosti. Nužan je, stoga, bio poseban propis i zakonodavna intervencija.

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš je kazao kako nema crno bijele situacije.

- Predstečejavi su 'the second best'. Najbolje je, naravno, kad nisu potrebni, no u svakoj se fazi pokušavalo obnoviti nedostatke. Ovdje razgovaramo o kvalitetnom bolničkom liječenju, a ne o kvalitetnom životu. S Agrokorom smo doživjeli situaciju da je to vlak koji je tutnjao u provaliju sa 150 kilometara na sat, no, srećom, kad je skrenuo, nije pao u provaliju. Realne dimenzije stečajeva takve tvrtke su ogromne i nesagledive. To je spriječeno. No, pravo je pitanje je li to dovoljno i jesmo li time samo kupili vrijeme. Kupovanje vremena i sređivanja odnosa s vjerovnicima je predah do budućnosti dobrog poslovanja tih kompanija.

Starčević je potom dodao kako se moraju vratiti na ciljeve.

- Agrokor se sa svojih 77 kompanija mora ticati cijele Hrvatske. Nadam se da neće ispasti iz fokusa da je cilj održivost i nastavka poslovanja sustava. Usudio bih se reći da je to važnije od postotka naplate. Ako smo toga svjesni, onda će i tako izgledati nagodba u Agrokoru.

Vedriš je zaključio kako je očuvanje radnog mjesta koje ima perspektivu jedna trećina troška nove investicije.

Nadovezao se Goran Horvat.

Zagreb, 240118.
Mihanoviceva ulica.
U organizaciji Hanza medije odrzan je okrugli stol Iskustva predstecajnih nagodbi, pouka za Agrokor.
Na fotografiji: Gojko Drljaca i Mladen Vedris.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Na fotografiji: Gojko Drljaca i Mladen Vedris

 

-  Ako pričamo o namiri financijskih vjerovnika u predstečajevima 100 najvećih tvrtki, banke i druge financijske institucije su se u prosjeku naplatile oko 70 posto. Najčešći pristup dužnika je bio da se u okviru predstečaja dug reprogramira i da prosječan ročnost duga bude osam godina. Dobavljači su dobivali oko četiri godine. Nije bilo pun otpisa osim kamata. Dobavljači su bili na otpisu od oko 40 posto, s time da je to bilo razvučeno na nekoliko godina, odnosno na više od 50 posto otpisa ako diskontiramo po sadašnjim uvjetima. I svi su dobavljači bili jedna grupa.

Bivši ministar financija, Slavko Linić, kazao je kako je u 2012. i 2013. neuspjeh predstečajnih nagodbi bio taj što su banke malo otpisivale.

- Ne krivim banke, ali krivim protivnike koji su bili vrlo glasni radili nered. Dio pravosuđa je bio ogroman protivnik, pokušavao je rušiti zakone i pokazati neustavnost. Mediji koji nisu uspjeli u predstečajnima, širili su lažne vijesti. Da smo imali društveno okruženje u kojemu je naglasak na bitci za radno mjesto i nastavak rada dužnika, bi li restrukturiranje bilo bolje? Da. Naš najveći problem je što nema reformi, a kad ih pokušamo uvesti, tada imamo otpor čudnih neprijatelja reformi koji uvijek govore da ih treba. To je bio najveći problem – da bankarski sustav nije dao dovoljan doprinos. Kod velikih je dao, ali kod malih koje smo dobrim dijelom zatvorili, da je bilo pritisaka na banke, imali bi daleko više obrtnika. Vjerovnici moraju pronaći rješenja zajedno s dužnikom. Odlično je što su vjerovnici u Agrokoru isplatili OPG-ove. To ne smije biti rješenje zakonsko, to su oni rekli. Prema tome, i sada je politički otpor u restrukturiranju velikih sustava i privremenih uprava, ali oni koji nosi teret su vjerovnici i dobavljači među njima – kazao je Linić.

 Toni Raič, vlasnik Stočarstva Raič, na pitanje kako dobavljači komentiraju situaciju malih dobavljača, kazao je kako je ustupak dobavljača Agrokora prema proizvođačima, bio je velikodušan i da im je puno značio.

- S druge strane, Vlada je brže reagirala onako kako smo priželjkivali. Sektor poljoprivrede je pomalo anemičan i bilo kakvo prebacivanje bi bilo z nas posrtanje i odrazilo se na sustav Agrokora. Recimo, turistička sezona je bila tada na samom početku i da smo prestali opskrbljivati negativno bi se odrazilo i na nas i na cijeli sustav. U tom trenutku smo mi dobili podršku i za ovu godinu. Mogu zahvaliti dobavljačima i državi što je na ovaj način reagirala. Ne bi trebalo biti mjesta politikantstvu kad je u pitanju ekonomija. Moja tvrtka je radila 25 posto svoje proizvodnje s Agrokorom. Čak 50 posto radimo na domaćem tržištu, a 50 posto izvozimo. Danas smo stabilni sa svojom proizvodnjom, a s druge strane možemo sada jamčiti i opskrbu turističke sezone 2018. No, potrebno je vidjeti kako će teći nastavak i hoćemo li imati povjerenje i nakon ovog zakona.

Zagreb, 240118.
Mihanoviceva ulica.
U organizaciji Hanza medije odrzan je okrugli stol Iskustva predstecajnih nagodbi, pouka za Agrokor.
Na fotografiji: Vinka Ilak.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Na fotografiji: Vinka Ilak

 

---------------------------------------------

11:44 - Predstečajne nagodbe ispunile su svoj osnovni cilj: posjele su vjerovnike i dužnike za isti stol, smanjile dugovanja poduzeća i spasile su brojne tvrtke i radna mjesta u njima. Poruka je to s današnjeg okruglog stola "Iskustva predstečajnih nagodbi - pouka za Agrokor", koji Hanza Media organizira u zagrebačkom hotelu Esplanade.

"Početkom 2012. u blokadi je bilo preko 70.000 tvrtki, koje su zapošljavale 63.000 radnika i dugovale 44,6 milijardi kuna. Stečajni postupci bili su spori i s malim postotkom naplate. Stoga su se predstečajne nagodbe nametnule kao rješenje, po uzoru na američki Chapter 11", podsjetio je Slavko Linić, bivši ministar financija.

Dodao je kako cilj predstečajnih nagodbi nije bila samo naplata vjerovnika, nego i spašavanje tvrtki. Iako je dio sudionika okruglog stola upozorio da je u tvrtkama koje su ušle u predstečajnu nagodbu izostalo restrukturiranje, Linić je poručio kako je ono ipak provedeno, barem u većim tvrtkama. Pritom je spomenuo hotele, medijske kuće, građevinu i drvnu industriju.

Prema podacima koje je iznijela Vinka Ilak iz Fine, jedan od  ciljeva predstečajnih nagodbi bio je da vjerovnici naplate vise potraživanja nego u stečajnim postupcima. U stečajevima se, naime, obično uspijevalo naplatiti samo tri do 15 posto potraživanja, dok je u predstečajnim nagodbama taj udio porastao na 51 posto. Ukupno je pokrenuto 8.616 predstečajnih nagodbi, no velik dio je odbačen. Od 4.307 provedenih postupaka, sklopljeno je 3.102 predstečajnih nagodbi, među kojima je značajan dio i obrtnika. Danas ih, istakla je Ilak, 960 još uvijek posluje, a zapošljavaju preko 20.000 radnika.

Ilak je upozorila da su se kasnijim izmjenama zakona predstečajne nagodbe po svojim ciljevima sve vise približavale stečajnim postupcima, odnosno da im je primarni cilj bilo namirenje vjerovnika. No lex Agrokor, dodala je, kao cilj ponovno postavlja očuvanje poslovanja tvrtke.
I Goran Horvat iz KPMG-a složio se sa zaključkom da su predstečajne nagodbe ispunile svoj cilj jer su za isti stol sjeli vjerovnici i dužnici i postigli dogovor. Upozorio je, međutim, da su mnoge tvrtke predstečajne nagodbe iskoristile kako bi srezale zaduženost, a mnoge nisu provele ni restrukturiranje.

"Nisu provele drugu fazu tog procesa,, restrukturiranje, a nisu promijenile ni uprave. Zaposlenost je, doduše, zadržana, ali ne znamo, recimo, jesu li ta društva povećala izvoz", upozorio je Horvat.

Zagreb, 240118.
Mihanoviceva ulica.
U organizaciji Hanza medije odrzan je okrugli stol Iskustva predstecajnih nagodbi, pouka za Agrokor.
Na fotografiji: Slavko Linic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Na fotografiji: Slavko Linic

 

---------------------------------------------

Kakvi su učinci procesa predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj te kakvi su njihovi rezultati iz perspektive vjerovnika, tema je okruglog stola Jutarnjeg lista “Iskustva predstečajnih nagodbi - pouka za Agrokor”, koji će se održati u srijedu 24. siječnja 2018. u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Cilj je čuti iskustva drugih tvrtki koje su prolazile kroz slične probleme te izvući i neke vrijedne pouke u slučaju Agrokor. U tome će glavni obol dati sudionici okruglog stola: bivši ministar financija i “otac” predstečajnih nagodbi Slavko Linić, ekonomski stručnjak Mladen Vedriš, savjetnica Uprave i ekspertica za ovrhe u Fini Vinka Ilak, senior partner i direktor u KPMG-u Goran Horvat, koji je radio na cijelom nizu uspješnih predstečajnih nagodbi, Krešimir Starčević, stariji izvrši direktor korporativnih pravnih poslova, osiguranja kvalitete i upravljanja imovinom u Atlantic grupi, te Toni Raič, vlasnik Stočarstva Raič, koji je i član privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora kao predstavnik malih dobavljača.

Rasprava o iskustvima tvrtki koje su se našle u nekim drugim insolvencijskim postupcima dolazi u pravom trenutku - već neko vrijeme traju pregovori o nagodbi vjerovnika Agrokora i vode se polemike oko toga koliko su realna očekivanja nekih dobavljača da otpis duga ne bude veći od 15 posto. A za postupak izvanredne uprave u tom trgovačkom lancu postoje samo dva scenarija: može završiti ili nagodbom vjerovnika, koja se mora sklopiti u roku od najdulje 15 mjeseci, ili stečajem.

Pripreme i analiza

Jutarnji list u pripremi ovog okruglog stola izradio je i dosad objavio dvije veće analize koje su promatrale tijek i rezultate nekih većih i poznatijih predstečajnih nagodbi i stečajeva u maloprodaji, s posebnim osvrtom na njihov utjecaj na vjerovnike. Analiza značajnih predstečajnih nagodbi pokazala je da su, kada se promatraju iskustva Instituta IGH, Metroneta, Optima Telekoma, Keruma, Dalekovoda i Nexe grupe, dobavljači prosječno u navedenim nagodbama nominalno naplatili 58,7 posto potraživanja, ali uz prosječan poček od 0,6 godina i rok naplate od 3,7 godina.

Država je u tim postupcima naplatila 73,8 posto svojih potraživanja, uz poček od 0,4 godine i rok naplate od 3,5 godina. Kada se ti nominalni povrati potraživanja diskontiraju po stopi od šest posto, umjesto naplate dobavljača od 58,7 posto dobije se prosječna naplata od 44 posto, dok se država naplatila po stopi od 64 posto na višegodišnji rok te će tek trebati podvući crtu oko toga kolike su konačne realne naplate.

Usporedbe radi, u procesu izvanredne uprave u Agrokoru i prije postizanja nagodbe mali dobavljači su isplaćeni u stopostotnom iznosu, a srednji i veliki već su prosječno plaćeni do razine od 40 posto starog duga, kada se uključi i iznos iz trgovinskog kredita za dobavljače s refinanciranjem čije je dogovaranje pred završetkom, odnosno 50 posto kada se u to uključi granični dug.

Pevec ili magma?

S druge strane, analiza poznatih slučajeva stečajeva maloprodajnih lanaca - Peveca i Magme, koji su imali sličnu putanju prema krahu - iznjedrila je drugačije rezultate za potraživanja njihovih vjerovnika.

Jedna se tvrtka preustrojila kroz stečaj, a druga je doživjela potpuni krah. U slučaju Peveca dobavljači su svih 132,7 milijuna kuna pretvorili u vlasničke udjele u “novom” Pevecu nakon stečaja, u Magmi je pak ukupno prijavljeno oko 550 milijuna kuna tražbina predstečajnih vjerovnika, od čega je većina tražbina bila neosigurana, a na kraju su svi dionici - radnici, banke, dobavljači, država, investitori i mirovinci - pretrpjeli velike gubitke.

Otvoren je predstečajni postupak u Magmi, no ni nakon izglasavanja nagodbe ta tvrtka nije poslovala u skladu s predviđenim projekcijama poslovanja te su podnesene žalbe na plan restrukturiranja i predstečajnu nagodbu od strane osiguranih vjerovnika.

Zbog toga Magma nije uspjela u cijelosti provesti izglasanu predstečajnu nagodbu te je postalo pitanje vremena otvaranja stečajnog postupka i potencijalne likvidacije firme. Dakle, Pevecu i Magmi je zajedničko to što u oba slučaja dobavljači ništa nisu dobili u gotovini, odnosno u Pevecu su ušli u vlasničku strukturu, a u Magmi, pak, nije realizirana nikakva vrijednost za vjerovnike.

Svi čitatelji Jutarnjeg lista okrugli stol mogu pratiti na www.jutarnji.hr putem web streaminga.

Tagovi

Izdvajamo