StoryEditor
RASPRAVA

ONLINE NASTAVA ULAZI U TREĆI TJEDAN U tom razdoblju djeca nisu imala ni testove ni ocjene, ali sada se uvode značajne promjene

 
 Vladimir Dugandžić / CROPIX

Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo je u subotu u e-savjetovanje nacrt Pravilnika o dopuni Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama, a rasprava, u koju se dosad uključilo stotinjak sudionika, provodit će se do 2. travnja.

Dopunama se predlaže da “u slučaju elementarne nepogode, ratnog stanja ili druge neposredne ugroze stanovništva ministar nadležan za obrazovanje može drukčije od načina propisanog ovim pravilnikom odrediti metode, postupke i elemente vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika, prava i obveze učitelja/nastavnika, učenika, razrednika i ravnatelja u provođenju postupaka vrednovanja te prava i obveze roditelja/skrbnika”.

Uz to, dodaje se, “o pitanjima vezanima za praćenje i ocjenjivanje učenika u izvanrednim okolnostima iz stavka 1. ovoga članka ministar donosi odluku”.

Treći tjedan 

Dopune Pravilnika nužne su kako bi se utvrdili načini ocjenjivanja učenika u online i televizijskoj nastavi, koja u ponedjeljak u nas ulazi u treći tjedan. U toj nastavi dosad nije bilo brojčanog ocjenjivanja učenika, a resorna ministrica Blaženka Divjak najavila je ovih dana da će tako biti sve do početka travnja. Nakon tog roka školama će, najavila je, poslati dodatne upute kako ocjenjivanje i vrednovanje učenika u online nastavi ipak provoditi.

Iako većina sudionika e-savjetovanja pozdravlja dopune pravilnika u ovim izvanrednim okolnostima, mnogi upozoravaju kako u sastavljanju uputa treba biti pažljiv te konzultirati struku i učitelje praktičare. U komentarima se, na primjer, upozorava kako treba točno definirati elemente vrednovanja prema uzrastu učenika i specifičnostima predmeta, a s obzirom na situaciju, kriterije bi trebalo i malo “spustiti”. To je osobito važno jer mnogi učenici, kaže jedan sudionik, nemaju kod kuće iste tehničko-tehnološke mogućnosti, na primjer zbog potresa koji je pogodio Zagreb i pucanja internetskih veza.

Mnogi pozivaju da se učenici u razrednoj nastavi, a osobito oni u prvom razredu osnovne škole, uopće ne ocjenjuju brojčano, nego samo opisno. Za viši uzrast predlaže se da većinu ocjene čine učenikove aktivnosti, ažurnost u izvršavanju obveza, komunikacija i kreativnost, a tek onda poznavanje sadržaja. Poziva se i na olakšavanje postupaka za maturante, na primjer da nužno na maturi ne moraju pisati tri obvezna predmeta plus izborne, “nego da filter za fakultete budu predmet ili dva, onaj čiji je kurikul nužan za svladavanje tog odabranog područja znanosti, ništa više od toga, u obliku mature ili pak prijemnog ispita. Nikako oboje!”

Praktična nastava

Zabrinutost oko modela ocjenjivanja u online okruženju iznose, pak, prosvjetari iz strukovnih škola koji upozoravaju kako je potrebno posebno definirati način vrednovanja praktične nastave i stručne prakse.

- U ovim je okolnostima upitno je li i koliko uopće moguće odraditi praksu kod poslodavaca - kaže jedan od sudionika javne rasprave. Također, poziva na precizne upute oko načina vrednovanja u obrani završnog rada u strukovnim školama. Dio komentatora upozorava i kako će biti izuzetno teško objektivno i realno ocijeniti učenike u virtualnom svijetu iz jednostavnog razloga što nitko ne može biti siguran stoji li iza nekog rada konkretan učenik ili možda netko drugi.

- Bez obzira na to je li riječ o brojčanom ili opisnom ocjenjivanju, pitanje je koliko ono može biti realno. Kako možemo znati tko je doista poslao materijale, eseje, odgovore i slično - upozorava komentator na probleme na koje bi Ministarstvo i ministrica Blaženka Divjak očigledno morali dati precizne upute.

Sve je više onih i među stručnjacima i praktičarima koji, barem u neformalnim razgovorima, ne vide načina kako provesti bilo kakav objektivan način vrednovanja u online nastavi pa predlažu, primjerice, da se ova školska godina okonča bez brojčanog ocjenjivanja.

- Učenicima unesimo zaključnu opisnu ocjenu i omogućimo prelazak u viši razred.

Od jeseni se ukida mogućnost četiri modela praznika

U javnoj raspravi do 11. travnja nalazi se i novi školski kalendar za iduću 2020./2021. godinu koja bi, prema tom prijedlogu, trebala početi 7. rujna ove i završiti 18. lipnja 2021. godine (25. svibnja za maturante). Najveća je novost da kalendarom predlažu dva modela školskih praznika i odmora, u odnosu na četiri, koliko ih je bilo ove godine.

Prvi model uključuje zimske praznike “u komadu” te proljetne praznike oko Uskrsa. Prvo polugodište završilo bi 23. prosinca, učenici bi više od tri tjedna odjednom bili na zimskim praznicima, i to od 24. 12. ove do 15. siječnja iduće godine, a nastava u drugom polugodištu počela bi 18. siječnja. Proljetni praznici bili bi od 1. do 9. travnja, a na nastavu se vraćaju 12. travnja.

Drugi model uključuje jesenske praznike 2. i 3. studenoga (početak nastave 4. studenoga 2020.), zimske praznike u dva dijela: prvi dio od 24. prosinca 2020. do 8. siječnja 2021., a početak drugog polugodišta 11. siječnja te drugi dio od 23. do 29. veljače. Proljetni praznici prema ovom modelu trajali bi od 2. do 9. travnja 2021. godine, a početak nastave bio bi 12. travnja 2021.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 09:16