DUBINSKA ANALIZA

Opasna poruka društvu: Zašto bih se, pobogu, cijepio ako to ne želi učiniti moj liječnik

Samo 30 do 60 posto zdravstvenih djelatnika spremno se cijepiti.Taj je podatak, usprkos pokušajima relativizacije, šokantan
 Ariana Drehsler/AFP

Otkad je prije gotovo godinu dana koronavirus krenuo u nezabilježeni napad diljem svijeta, lome se brojna koplja oko te pošasti. Dok jedni virus ignoriraju, zdravstveni djelatnici padaju s nogu da zbrinu sve teške pacijente koji nerijetko unatoč nadljudskim naporima liječnika i medicinskih sestara, na kraju izgube životnu bitku. Kao "dar s neba" sve se to vrijeme čeka lijek ili cjepivo pa su mnogi odahnuli na vijest da su regulatorna tijela SAD-a i Velike Britanije, a uskoro i europske EMA-e, "pustili u život" ono što bi trebalo prekinuti lanac bolesti, smrti, usamljenosti, depresije, nezaposlenosti...

Prve doze Pfizerova i BioNTechova cjepiva stižu u Hrvatsku za tjedan dana. Namijenjene su prije svih korisnicima i zaposlenicima domova za starije, ali i zdravstvenim djelatnicima, jer su u tom koronakrugu upravo oni najizloženiji virusu. No, cijepljenje je dobrovoljno pa će odluka biti na pojedincu bez obzira je li netko liječnik s prve crte obrane od covida-19 ili običan građanin koji se samo želi zaštititi od te novovjeke pošasti. Svatko će za sebe na kraju odlučivati želi li se ili ne želi cijepiti uzimajući u obzir argumentaciju za koju je uvjeren da "drži vodu". Ipak, u tom "vaganju" mnogi će nerijetko upirati pogled u zdravstvene djelatnike jer "ako oni sumnjaju, tko sam ja da se cijepim".

Promidžba cijepljenja

Uoči cijepljena u hrvatskim se bolnicama provelo upravo završeno anketiranje među zdravstvenim djelatnicima ne bi li se znalo tko će se cijepiti kad stigne cjepivo. Pokazalo se da je skepsa ipak veća od očekivane jer cijepilo bi se, ovisno o bolnicama, od 30 do 60 posto djelatnika. Ako se zna da se kolektivni imunitet stječe kad je procijepljenost barem 70 posto, jasno je da zdravstveni djelatnici, ostanu li brojke kao trenutačne, ne bi potaknuli povjerenje građana u cjepivo.

Istina, u KBC-u Sestre milosrdnice cijepilo bi se čak 90 posto liječnika, ali u Dječjoj bolnici u Klaićevoj manje od pola. U KBC-u Split cijepilo bi se 30 posto zdravstvenih djelatnika, a u KB-u Sveti Duh 43 posto, dok bi u KB-u Dubrava, inače covid-bolnici, to bilo 57 posto. Neki su nam ravnatelji rekli da su duboko razočarani rezultatom jer očekivali su nakon ovog strašnog iskustva s koronom da će gotovo svi djelatnici bez zadrške dati svoj puni doprinos cijepljenju. No, čini se da će biti još poprilično posla u promidžbi cijepljenja ne samo u odnosu prema građanima, nego i prema liječnicima, i ne samo u Hrvatskoj.

- Dogovaramo s Komorom medicinskih sestara informativnu kampanju o cjepivima koja trebaju stići u Hrvatsku. Bit će to kratki 'tečajevi' na kojima će objašnjenja i odgovore na pitanja davati stručnjaci s tog područja ne bi li se povećalo zanimanje zdravstvenih djelatnika za cijepljenje - kaže predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić. Dodaje da cjepivo po njegovu mišljenju jest stvarno svjetlo na kraju tunela i zato se zalaže za visoku procijepljenost.

"Pokušat ćemo i kratkim videoporukama utjecati na odluke zdravstvenih djelatnika jer što bude više informacija, bit će i manje skepse prema cjepivima."

Naime, dosadašnja istraživanja pokazuju da su i građani skeptični pa bi se cijepilo, prema najnovijim podacima, njih samo 40 posto. Nije bolje ni u zemlji rodonačelnika cjepiva Louisa Pasteura, Francuskoj, koja se posljednjih 10 godina premetnula u najskeptičniju zemlju prema cjepivima, a rezultat je bio epidemije ospica koja je prije nekoliko godina uzela živote desetina djece. Prema Gallup-Welcome Trust istraživanju od prije dvije godine, Francuzi su bili "najskeptičniji ljudi na svijetu prema sigurnosti cjepiva", a u istraživanju je sudjelovalo 140.000 ljudi u 140 zemalja. Svaki treći Francuz tvrdio je da cjepiva nisu sigurna, a svaki peti da nisu ni učinkovita. Za razliku od njih, samo 15 posto Kineza, 21 posto Britanaca i 36 posto Amerikanaca ne vjeruje u učinkovitost cjepiva.

No, Francuze nije pokolebala ni ova pandemija koronavirusa pa ih je tako gotovo polovica nedavno izjavila da se neće cijepiti protiv covida-19! Nedavno je objavljen i film "Hold-Up" koji je pogledan čak 6 milijuna puta, a namjera je bila otkriti veliku zavjeru koja stoji iza pandemije covida-19. Među ostalim ističe se da pohlepa farmaceutske industrije požuruje cjepiva skraćujući klinička ispitivanja. U tome su producenti dijelom i uspjeli jer su dodatno poljuljali povjerenje u cjepivo. Nije "odolio" ni trenutačno bolesni od covida, francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je prije samo dva tjedna rekao da "podaci o cjepivima još nisu cjeloviti da bi znali štite li od prenošenja virusa, odnosno da se još puno toga ne zna o samom virusu".

Skeptika ima i među zdravstvenim djelatnicima, a neki su spremni i javno braniti svoje mišljenje jer drže da je previše nepoznanica s novim cjepivima. Među njima je i ugledna hrvatska ginekologinja prof. dr. Snježana Škrablin.

- Nisam antivakser. Pobornica sam cijepljenja, ali protiv bolesti koje su zaista opasne i koje imaju veliki mortalitet, a covid-19 to nije, što pokazuju i dosad dostupni podaci. Ovo je cjepivo po mom mišljenju eksperiment koji je u nekoj fazi istraživanja, ali nedovršen, jer za pravo cjepivo treba 20 do 30 godina da bi bilo sigurno i kvalitetno. Držim da nam se želi prodati nešto što je tek nekoliko mjeseci u istraživanju, i to neka nova tehnologija koja je neprihvatljiva i to za bolest s tako niskim mortalitetom - objašnjava prof. dr. Škrablin.

Na pitanje znači li to da u cjepivo protiv korone nema povjerenja i da je to također dodatni razlog što se neće cijepiti, odgovara potvrdno.

- Nemam povjerenja ni u cjepivo protiv gripe iz istog razloga. Nešto što je bolest poput mnogih s kojima smo naučili živjeti, koja ima mortalitet kao gripa, nije ugroza koja zahtijeva eksperimentiranje s ljudskim imunitetom. Naime, istraživanja koja su napravljena u populaciji ljudi koji su cijepljeni i protiv gripe za ovu sezonu pokazala su da su zbog toga ti ljudi imunološki suprimirani i da je kod njih covid imao teži oblik.

Drugim riječima, oni koji imaju druge teške bolesti, trebaju se čuvati. Za njih bi trebale vrijediti preporuke izolacije jer njima je to prava prevencija. Naime, kod takvih je osoba narušen imunološki sustav, a svako cijepljenje dodatno ga ugrožava. Da bismo donosili pravu odluku o cijepljenju, moramo imati relevantne informacije, a o ovom cjepivu mi ih nemamo, odnosno sve što dolazi je kontradiktorno i sumnjivo - drži prof. dr. Škrablin.

Ističe da je i sam virus "jako sumnjiv".

- Taj virus je već jako sumnjiv. Baš sam čitala nekog Norvežanina koji kaže da je to umjetno stvoren virus, da jednostavno nije nastao u prirodi. Prvih mjesec, dva pandemije držala sam se svih preporuka, a onda se vidjelo koja je to opasnost i za koga. Nakon toga mjera se ne držim i počela sam slobodnije disati. Meni je nevjerojatno da se djeca ne puštaju u škole premda je dokazano da nisu prinosnici virusa niti su ugroženi. Sve u svemu, svatko može imati svoje mišljenje, ali svakako moramo imati cjepivo koje nije opasnije od bolesti, a cjepivo protiv korone, bojim se, i dalje je opasnije od bolesti - ustrajno tumači prof. dr. Škrablin. Dodaje da po njoj "svi mediji slušaju samo jednoga gospodara, a rezultat je da su ljudi jako uplašeni".

S obje noge na zemlji

- Ipak, ima i onih koji su čvrsto s obje noge na zemlji. Zanimljivo je da pharma industrija koja inače silno inzistira na kongresima, simpozijima, nije organizirala ni jedan stručni sastanak na temu novih cjepiva barem online, premda se tako ne može živjeti, osim ako nam je to sudbina i ako su točne prognoze o čipiranju i velikom utjecaju nanotehnologije na naše živote.

Oskudne su informacije o cjepivima i zato su još više sumnjive, a ono što je izašlo u javnosti ne ulijeva sigurnost. Nekad smo se cijepili s vrlo ispitanim cjepivima, nismo tada ni čuli da postoje autoimune bolesti pa je logično sumnjati da postoji nešto što sve to izaziva. Zdravo je imati sumnju jer nas to pokreće da preispitujemo, a ovdje ima puno neodgovorenih pitanja - objašnjava prof. dr. Škrablin.

Za obiteljsku liječnicu dr. Ines Balint tih dvojbi nema. Kaže da je kao liječnica, istina u početku, imala dilemu cijepiti se ili ne, ali tvrdi da je sad sigurna da nema alternative.

- Svjesna sam da svaki lijek ima nuspojave, ali primjerice nitko ne kaže pacijentima da ne uzimaju kemoterapiju. Možda će se neke nuspojave cjepiva pojaviti za godinu, dvije ili tri, ali zdravstvena ugroza i veliko psihičko opterećenje kojem smo izloženi govori da je cijepljenje jedini izlaz iz ove situacije - drži dr. Balint. Dodaje da skrbi o 550 pacijenta starijih od 65 od kojih dio ima i teške kronične bolesti pa im je korona dodatna opasnost. Osim toga, ističe da veliki trag na te ljudi ostavlja i činjenica da su neki od njih mjesecima "zatvoreni" u domovima za starije i to ih psihički uništava. Naglašava da je ipak uvjerena da skepsa neće previše utjecati na odaziv zdravstvenih djelatnika na cijepljenje.

Dodatni napori

No, bit će, čini se, barem prema informacijama iz drugih zemalja, dodatnih napora da se i među "zdravstvenjacima" poveća broj cijepljenih.

U Bostonu primjerice glavne sveučilišne bolnice objavljuju obrazovne videozapise kojima je cilj što više cijepljenih, a u kojima se objašnjava proces razvoja cjepiva protiv koronavirusa. U zdravstvenom sustavu Mount Sinai u New Yorku, vodeći liječnik za zarazne bolesti rekao je da će vjerojatno distribuirati fotografije na kojima se i on sam cijepi sve ne bi li povećao povjerenje u cjepivo među osobljem na prvoj liniji. Naime, skepsa je veća u odnosu na dva glasnička biotehnološka cjepiva Pfizera i Moderne za koje i zdravstveni djelatnici dijelom drže da je riječ o "cjepivu koje bi moglo promijeniti naše gene". No, stručnjaci ističu da to nije moguće.

U mRNA cjepivima samo je dio genetskog materijala koronavirusa. Te molekule kodiraju spike ili protein šiljka virusa korone, one su pričvršćene na lipidne čestice koje omogućavaju transfer u organizam, ali ne ulaze u staničnu jezgru. One također oponašaju ono što se događa kad se zarazimo koronom, ali kako je riječ samo o jednom virusnom proteinu, on samo izaziva imunološki odgovor, ali se ne razvija bolest. No, za neke pa i za liječnike to nije dovoljno uvjerljivo.

- Sumnjivo mi je što se kod umrlih s težim oblicima bolesti ne rade obdukcije pa i ne znamo o čemu je zapravo riječ. Uglavnom govorimo o nekom biološkom agensu koji bi trebao biti odgovoran za sve što nam se događa s covidom, ali nigdje se ne piše da taj virus može biti potpomognut možda 5 G mrežom određene frekvencije i nekim tvarima koje su puštene u atmosferu.

Sve to teško je potvrditi bez obdukcije i toksikološke analize, ali imam osjećaj da i teški covidi nastaju kod ljudi ili grupe ljudi koji su bili izloženi nekim drugim agensima. Samo se govori o virusima, ali ako se dodaju i ovi okolišni faktori, nije jasno koje to cjepivo može spriječiti bolest. 'Raspadanja' pluća kakva vidimo u covidu ne radi ni jedan virus - kaže prof. dr. Škrablin. Dodaje da osim za imuno kompromitirane postoji mogućnost zaštite, odnosno podizanja imuniteta i bez cijepljenja.

Među prijeporima veznim uz cijepljenje u posljednje se vrijeme sve češće spominju i neki etički problemi pa i među zdravstvenim osobljem, a vezani su uz neka druga tzv. vektorska cjepiva, poput onog AstraZenece, koja bi također uskoro mogla krenuti u uporabu. Tvrdi se naime da je riječ o cjepivu rađenom od ljudskog fetusa što, kažu stručnjaci, nema veze s istinom, a problem je i brzina jer cjepiva stižu samo desetak mjeseci nakon što je krenulo istraživanje. No, baš zato važno je znati detalje prije odluke bilo da se odbija ili prihvaća cjepivo.

Na brzinu ili brzo

- Ne, cjepivo protiv covida-19 nije napravljeno na brzinu, nego brzo, što omogućava današnja silno napredna tehnologija. Također je pomogla činjenica da se svjetska znanost udružila na tako zahtjevnom izazovu, a rezultat su cjepiva koja jedina zasad mogu promijeniti tijek ove epidemije - kaže imunolog prof. dr. Stipan Jonjić. Dodaje da su poražavajući podaci prema kojima se niti polovica hrvatskih građana ne namjerava cijepiti jer riječ je o sigurnom cjepivu, sigurnijem od onih koja se koriste i uspješno sprečavaju bolesti posljednjih 50 godina. Također ističe da svi moramo učiniti napor da se uspije procijepiti barem 70 posto građana. Za prof. dr. Jonjića koronavirus je ozbiljna bolest nikako obična prehlada, kako o covidu-19 neki nerijetko govore.

Čak i oni kod kojih simptomi nisu teški, posljedice mogu biti nimalo bezazlene, a to će se sigurno otkriti kad se riješimo pandemije. Naime, dugoročne posljedice mogle bi utjecati na zdravlje, ali i na radnu sposobnost bivših pacijenta. Prema Jonjiću, cjepivo treba biti dostupno svima i nikako nema veze s neetičnošću, kako to neki tumače, pa ni s pobačenim fetusima. Daleko je to od istine.

- Američka administracija zabranila je eksperimente na stanicama i tkivima humanih fetusa, ali zabrana se ne odnosi na stanične linije embrionalnog porijekla koje su nastale prije 40 i više godina, poput HEK stanice, koje su navodno sporne u slučaju nekih vektorskog cjepiva na SARS-CoV-2. Upravo te stanice koriste se kao "tvornice" virusa koji nose gen za S (šiljak) protein SARS-CoV-2 virusa, a taj će protein u našem organizmu pobuditi imuni odgovor i stvaranje protutijela koja će spriječiti infekciju.

Uostalom, ovakve i slične stanične linije koriste se za proizvodnju nekih drugih cjepiva ili bioloških lijekova. Primjerice, cjepivo protiv gripe proizvodi se na stanicama pilećeg embrija. Protiv predrasuda možemo se boriti samo jasnim informacijama, a u ovim cjepivima nema ni malo embrionalnog tkiva odnosno tkiva ljudskih fetusa pa onda niti razloga za etičke prijepore - objašnjava prof. dr. Jonjić.

Riječju, na znanosti je da argumentima potakne na cijepljenje jer sve dok postoji i jedno neodgovoreno pitanje, bit će manji broj onih koji će pristati na tu vrstu prevencije pa čak i kad je riječ o zdravstvenim djelatnicima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. prosinac 2020 14:53