Izdvajanja za socijalne programe iz proračuna županija, gradova i općina u prvom polugodištu ove godine čak su 62 posto veća u odnosu na isti period lani.
U konkretnim brojkama, jedinice lokalne samouprave u prvih šest mjeseci za naknade za socijalnu zaštitu izdvojile su 485 milijuna kuna, što je 185 milijuna kuna više nego u prvom polugodištu 2012. godine!
Povećanje je vjerojatno i veće jer, prema objašnjenju Ministarstva financija koje je ovaj podatak objavilo, iznos se odnosi na samo 53 od 576 jedinica lokalne uprave i samouprave. Riječ je o izračunima koje Ministarstvo financija izrađuje prema metodologiji MMF-a, a obuhvaća sve županije, Grad Zagreb i 32 druga, mahom bogatija grada.
Na što su trošili
- Njihove transakcije čine 70 do 80 posto ukupnih transakcija lokalne države. U kategoriji naknada za socijalnu pomoć, na koju se povećanje odnosi, uključeni su rashodi u novcu kao što su pomoći obiteljima i kućanstvima, osobama s invaliditetom, nezaposlenim osobama, rodiljama itd. te naknade građanima i kućanstvima u naravi, na primjer pomoć i njega u kući, troškovi stanovanja, prehrane, sufinanciranje prijevoza i ostalo - objašnjavaju u Ministarstvu financija.
Ističu da oni prate samo statističke podatke i trend, a kako je preliminarna analiza pokazala da je “navedenom porastu pridonio prvenstveno znatan porast naknada građanima i kućanstvima u naravi, pri čemu su jedinice lokalnih vlasti izvijestile o dominantnom iznosu sufinanciranja cijena prijevoza za srednjoškolce”.
Mač siromaštva visi nad glavom svakog petog Hrvata: 'Svakog jutra kad se probudim već mrzim taj dan...'
Naime, kako nam je objasnio bivši međimurski župan Ivan Perhoč, od 2013. godine država je odlučila ponovno sufinancirati međumjesni prijevoz svim srednjoškolcima. Za to je u državnom proračunu za cijelu godinu izdvojeno 250 milijuna kuna, koji su dodijeljeni županijama, koje su pak tim novcem kupovale vozne karte za učenike srednjih škola.
To je svakako važan razlog povećanja ukupnih davanja. No, to može objasniti samo dio porasta: u prvih šest mjeseci županije su mogle potrošiti na prijevoz 125 milijuna kuna više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, koliko su dobile iz državnog proračuna. Budući da ukupno povećanje izdvajanja za socijalu iznosi 185 milijuna kuna, postavlja se pitanje na što je otišlo dodatnih 60 milijuna kuna, osobito imajući na umu krizom potpuno osiromašene lokalne proračune?
- Manjim je dijelom to posljedica većeg broja korisnika zbog nezaposlenosti i siromaštva, no glavni su razlog izbori. U svibnju su provedeni lokalni izbori i svaki je lokalni čelnik početkom godine na neki način ‘kupovao’ glasove povećanjem socijalnih davanja - kaže jedan gradonačelnik.
Lažni socijalni slučajevi
Uzmemo li u obzir samo to povećanje od 60 milijuna kuna, jasno je da su župani, gradonačenici i načelnici potrošili oko 20 posto više nego lani.
- Protiv sam takve politike i u predizborno vrijeme nisam podizao nikakva socijalna davanja. Međutim, smatram da za socijalne kategorije treba što više izdvajati, ali na temelju jasnih kriterija i pokazatelja. Mi u Hrvatskoj to doista nemamo, uopće nemamo sliku o tome kome što treba i koliko tko dobiva. Hrvatska je puna ljudi koji evidentno teško žive i nisu ni u kakvom sustavu pomoći i onih koji, s druge strane, ostvaruju pomoći na koje objektivno nemaju nikakvo pravo - kaže Perhoč.