Nakon što je Mađarska prošle godine povukla protivljenje hrvatskom ulasku u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), organizaciju razvijenih zemalja svijeta s 36 članica, Slovenija je ostala pri svom stajalištu da i dalje blokira članstvo Hrvatske u OECD-u, ali se, prema zadnjim informacijama, i Sjedinjene Američke Države protive ulasku Hrvatske u OECD.
Naime, na naše pitanje je li točna informacija da SAD blokira članstvo Hrvatske u OECD-u, iz američkog veleposlanstva u Zagrebu jučer smo dobili odgovor kako je “OECD organizacija utemeljena na konsenzualnom odlučivanju i da bilo koja odluka o početku procesa pridruživanja neke druge države zahtijeva pristanak svih 36 članica OECD-a”.
U veleposlanstvu nisu bili skloni daljnjim pojašnjenjima svojih stavova, ali sama činjenica da nisu demantirali da blokiraju ulazak Hrvatske u OECD te da su poručili kako takva odluka zahtijeva konsenzus svih 36 članica, upućuje na to da SAD nešto zamjera Hrvatskoj u procesu pristupa toj organizaciji. Diplomatski je i odgovor hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova u kojem priznaju da se SAD protivi ulasku Hrvatske u OECD, ali se u njemu tvrdi da ne postoji konkretan problem između SAD-a i Hrvatske.
“Osim Hrvatske, još pet država čeka poziv za početak pregovora o ulasku u OECD (Bugarska, Rumunjska, Peru, Argentina i Brazil). SAD se načelno ne protivi proširenju OECD-a na nove članice, ali smatra da u OECD-u još nisu sagrađeni dovoljni kapaciteti kako bi se moglo prihvatiti toliko država. Stoga od Tajništva OECD-a i od svih članica (36) traže da se prije proširenja izvrše određene reforme kako bi se stvorili preduvjeti za bolje funkcioniranje ove organizacije. Prema tome, SAD ne blokira ulazak Hrvatske u OECD koja sudjeluje u radu nekoliko odbora i priprema se za proces proširenja kada za to dobije zeleno svjetlo”, tvrdi se u odgovoru MVEP-a.
Izgubljena godina
Podsjetimo, Mađarska je godinu dana blokirala ulazak Hrvatske u OECD, tvrdeći da Zagreb ne poštuje odluke UN-ova arbitražnog suda (UNCITRAL), koji je ustvrdio da nema dovoljno dokaza da su ugovori sklopljeni 2009. s MOL-om nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Krajem studenoga prošle godine Marija Pejčinović Burić, ministrica vanjskih poslova, ustvrdila je da je Mađarska povukla svoju blokadu, ali nije ulazila u pojašnjenje i obrazloženje te mađarske odluke. Slovenija, pak, još uvijek blokira ulazak Hrvatske u OECD zbog odbijanja arbitražne presude o granici. Nismo uspjeli dobiti službeno pojašnjenje iz veleposlanstva za “spuštanje rampe” Hrvatskoj glede članstva u OECD-u, ali iz izvještaja State Departmenta za 2016. (objavljeno 2017.) mogu se izvući konkretni prigovori. Tu je prije svega pitanje povrata društvene imovine.
Primjedbe SAD-a
“Povrat društvene imovine ostao je i dalje problem za Srpsku pravoslavnu crkvu i Koordinaciju židovskih zajednica u Hrvatskoj, krovnu organizaciju koja zastupa židovske zajednice iz cijele zemlje, posebno Židovsku općinu Zagreba, krovnu organizaciju. Od 2014. godine nije bilo povrata židovske društvene imovine, iako je nekoliko zahtjeva u postupku. Židovske organizacije izvijestile su o značajnim problemima s procesom povrata privatne imovine oduzete tijekom i nakon 2. svjetskog rata”, stoji u tom izvješću. Nadalje, u izvješću se ističe i kako su “vođe židovske zajednice navodile dokaze o poricanju holokausta i javno izrazile nezadovoljstvo reagiranjem države na postavljanje spomen-ploče s ustaškim pozdravom iz razdoblja 2. svjetskog rata ‘Za dom spremni’, koju je skupina branitelja postavila 2016. godine u blizini koncentracijskog logora Jasenovac iz razdoblja 2. svjetskog rata”. Navodi se i da je “bilo diskriminacije etničkih Srba i Roma”. Uz to, kada je riječ o pravosuđu, istaknuto je “kako su osude za korupciju visokog profila često poništavane nakon žalbe”. “Korupcija je ostala problem i značajan broj slučajeva korupcije bio je u tijeku. Državno odvjetništvo nastavilo je kazneno procesuirati predmete korupcije, među kojima su lokalni gradonačelnici, političari i javne osobe”, naglašava se u izvješću. Posebno se ističe kako je 2016. u srpnju “povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muiznieks izrazio zabrinutost da novi Zakon o pučkom pravobranitelju za prava djece prijeti neovisnosti tog ureda, budući da se zakonom dopušta opoziv pravobranitelja za djecu nakon parlamentarnog izglasavanja neslaganja s godišnjim izvještajem toga pučkog pravobranitelja”. U dijelu koje se tiče obiteljske politike navodi se kako su “policija i Državno odvjetništvo uglavnom reagirali na kaznena djela i optužbe vezane uz obiteljsko naselje i silovanje, ali postoje izolirani navodi da se lokalni policijski odjeli nisu konzistentno pridržavali nacionalnih smjernica o postupanju sa žrtvama spolnog nasilja” te da je “nasilje nad ženama, uključujući i nasilje u braku, i dalje ostalo problem”.
Spominju se i medijski problemi, pogotovo “nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima”, pogotovo lokalnim medijima. Tada se upozorilo i kako je “dana 14. srpnja saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije opozvao četiri od pet članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije (HRT), nakon što je odbor izvijestio o navodnim brojnim nepravilnostima i mogućim nezakonitostima u upravljanju HRT-om. HRT-ova podružnica Hrvatskoga novinarskog društva (HND) upozorila je da bi opoziv tih članova odbora mogao ugroziti neovisnost jednog od najvažnijih tijela HRT-a”.
Također se isticalo i kako su “LGBT aktivisti naveli da su članovi njihove zajednice imali ograničen pristup pravosuđu, pri čemu su mnogi od njih nerado prijavljivali kršenje njihovih prava zbog zabrinutosti u vezi s neučinkovitim pravosudnim sustavom i straha od daljnje viktimizacije tijekom sudskih postupaka”, kao i da još postoji “društvena stigma zaraženih HIV-om i oboljelih od AIDS-a”.
OECD: Najvažnija organizacija u koju Hrvatska još ima priliku ući
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj je međunarodna ekonomska organizacija osnovana 14. prosinca 1960. Nastala je kao nasljednik Organizacije za europsku ekonomsku suradnju nastale 1948. u sklopu Marshallova plana s ciljem rekonstrukcije europskoga gospodarstva razorenog u Drugom svjetskom ratu. OECD je konzultativna organizacija, bez snage obvezivanja bilo koje od svojih članica, a sjedište se nalazi Parizu. OECD je utemeljilo osamnaest europskih država, Kanada i SAD, a potom su pristupile Finska, Japan, Australija i Novi Zeland. Češka kao prva bivša socijalistička država pristupa 1995., slijede je Mađarska i Poljska 1996., a u tom valu članice postaju Meksiko i Republika Koreja.
Koji su ciljevi OECD-a?
Unapređivanje gospodarskog rasta zemalja članica i povećanje životnog standarda.
Zašto je članstvo u OECD-u važno za Hrvatsku?
To je zadnja važna međunarodna organizacija u kojoj Hrvatska može sudjelovati, a isključena je iz nje. Kao što je rekao premijer Plenković u Davosu, to bi bila ‘potvrda gospodarskog napretka, fiskalne odgovornosti i vladavine prava’. Zbog toga članice OECD-a nisu sve najbogatije zemlje, jer među njima nema arapskih zaljevskih država i Singapura, ali ni ponajvećih ekonomija svijeta kao što su Kina i Brazil.