Austrijska tvrtka Strabag i konzorcij koji čine talijanski Astaldi i turski Ictas tijekom sljedećih će nekoliko dana Upravnom sudu podnijeti tužbe protiv odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) koja je odbila njihove žalbe na odabir kineske kompanije China Road and Bridge Corporation za gradnju Pelješkog mosta, saznaje Jutarnji list.
Tvrtke će žalbe podnijeti svaka zasebno, a Strabag će od Upravnog suda zatražiti donošenje privremene mjere kojom bi se do odluke suda odgodilo potpisivanje ugovora između Hrvatskih cesta i kineske kompanije te izvršenje ugovora. Bude li Upravni sud donio privremenu mjeru, planirani radovi na gradnji Pelješkog mosta mogli bi biti zaustavljeni na razdoblje od četiri mjeseca pa čak do dvije godine. Naši nam sugovornici tvrde kako je ovo presedan i da nikada niti jedna kompanija nije putem Upravnog suda tražila zaustavljanje radova na nekom infrastrukturnom državnom projektu.
Ako bi sud o žalbi Strabaga odlučivao po hitnom postupku, cijeli bi proces mogao trajati između 4 i 6 mjeseci. U suprotnom postupak bi trajao između godine i pol i dvije godine. Naši sugovornici nam tvrde kako je razlog za traženje donošenja privremene mjere moguća šteta koja prijeti Hrvatskoj zbog činjenice da postupak nije proveden u skladu sa zakonom ili direktivom, što u konačnici može rezultirati oduzimanjem bespovratnih sredstava koje je Hrvatska dobila za ovaj projekt. U ovom slučaju riječ je o oko 1,7 milijardi kuna. Bude li DKOM podnio žalbu Višem upravnom sudu na ovakvu eventualnu odluku Upravnog suda, ona ne bi odgodila primjenu privremene mjere.
Pravna bitka
U slučaju da sud odbije izdati privremenu mjeru, postoji nekoliko pravnih scenarija koje Strabag može pokrenuti, tvrde nam pravni stručnjaci. Hoće li talijanski Astaldi i turski Ictas također podnijeti zahtjev za privremenom mjerom, u ovom trenutku nam nije poznato. Eventualno izdavanje privremene mjere ne bi samo zaustavilo sve radove na mostu na određeno vrijeme nego bi moglo ugroziti financiranje gradnje od Europske komisije, što je najveća opasnost u slučaju donošenja takve odluke.
Naime, Hrvatska iz Operativnog programa promet odobrena sredstva za Pelješki most mora povući do 31. siječnja 2022., do kada mora nastati i trošak. Postoji mogućnost produljenja povlačenja sredstava za godinu dana. U slučaju da se cijeli postupak na Upravnom pa, u slučaju žalbi, i na Višem upravnom sudu odulji više od godine dana, realna je opasnost da Hrvatska ostane bez sredstava EU za financiranje mosta.
Prema dostupnim informacijama, Strabag će u svojoj tužbi Upravnom sudu navesti iste one argumente protiv odluke o izboru kineskih izvođača koje su naveli i u žalbi DKOM-u.
Sadržaj žalbe
U toj žalbi, kao što je poznato, navodi se da je “vrlo izgledno da je odabrana zajednica ponuditelja koristila dampinške cijene u pogledu izvođenja određenih radova te da je činjenica kako je vlasnik tvrtki koje su članovi odabrane zajednice ponuditelja država, odnosno Narodna Republika Kina koja ima veliki interes za ulazak na tržište Europe”.
U toj žalbi se Strabag u najvećoj mjeri žalio na činjenicu da Hrvatske ceste kao naručitelj nisu ispitale, kako kažu, izuzetno niske ponuđene cijene, a što je obveza prema odredbama Zakona o javnoj nabavi i direktivi Europskog parlamenta i Vijeća. U žalbi su također naveli da je kineski konzorcij ponudio nerealnu i neuobičajeno nisku cijenu u 13 pojedinih stavki.
Odbijeni razlozi
Strabag će, kako saznajemo, tražiti od suda poništenje odluke o odabiru i ako to sud prihvati, Hrvatske ceste imat će dvije opcije - donijeti odluku o odabiru jednog od sljedeće rangiranih ponuđača ili objaviti da su sve ponude preskupe i poništiti natječaj, tvrde nam sugovornici. Astaldi i Ictas će se pak žaliti na odluku da njihova bankovna garancija koju je izdala hrvatska podružnica Erste banke nije prihvaćena jer je ocijenjeno da nema dovoljni bonitet. No, u Astaldiju naglašavaju kako je garanciju za tu bankovnu garanciju dala Erste Austrija te tvrde da je njihova garancija pravovaljana. DKOM je obje žalbe na izbor izvođača odbacio.
pitanje nadležnosti U slučaju Strabaga navedeno je da tvrdnje o postojanju dampinških cijena nisu u nadležnosti Hrvatskih cesta i da je primjena antidampinških mjera u nadležnosti Carine. DKOM tako tvrdi da pozivanje naručitelja na primjenu antidampinških mjera nije osnovano jer uopće nije utvrđeno da se radi o dampinškim cijenama.
Također se navodi kako u slučaju da je na neku vrstu čelika koji će se koristiti u gradnji mosta određena antidampinška pristojba, nju je ponuđač trebao uračunati u cijenu iskazanu u ponudi. Za tvrdnje Strabaga da kineske tvrtke primaju državne potpore u Komisiji su naveli da je žalitelj iznio samo sumnju koju ni sa čim ne dokazuje. Što se tiče žalbe talijansko-turskog konzorcija, DKOM je potvrdio da njihova garancija nije prihvatljiva.
Podnošenje žalbe
Upravnom sudu uz traženje privremene mjere pomalo je iznenađujući potez austrijske kompanije s obzirom na to da se Strabag premetnuo u najveću građevinsku kompaniju u Hrvatskoj koja radi puno poslova s državom. Među ostalim i most Čiovo, a sigurno računaju i na sudjelovanje u gradnji ceste preko Pelješca.
Pojedini naši sugovornici misle da sve ovo ima i politički kontekst. Naime, Strabag u Bosni i Hercegovini, zajedno s tvrtkom Euro-Asfalt, gradi nekoliko dionica V c koridora, a nedavno su dobili 100 milijuna eura vrijedan posao gradnje dionice Počitelj - Zvirovići. Vlasnik je jedan od najutjecajnijih poslovnih ljudi u BiH kojeg se pak povezuje s Bakirom Izetbegovićem, članom Predsjedništva BiH i jednim od glavnih protivnika gradnje Pelješkog mosta.