StoryEditor
ZDRAVSTVO

Otkrivamo Berošev jesenski krizni plan: Stiže 250 respiratora, evo kako će funkcionirati bolnice

Hrvatski zdravstveni sustav intenzivno se priprema za ‘jesenski susret‘ s koronavirusom. Doznajemo detalje
Vili Beroš (lijevo)
 Cropix

Kontejneri ispred bolnica, epidemiološki intervjui, mjerenje temperature prije pregleda, testiranje prije operacije, ograničeni posjeti kako odraslima tako i djeci - maksimalna zaštita zdravstvenog sustava od Covida-19 i dalje je sastavni dio funkcioniranja zdravstvenog sustava jer epidemija traje, a sve ne bi li u pružanju usluga bilo što manje uskrata.

Upravo o pripremama bolnica za “jesenski susret” s koronavirusom bilo je riječi na jučerašnjem sastanku ministra Vilija Beroša s ravnateljima bolničkih ustanova. Naime, tijekom sezone godišnjih odmora cijeli je sustav radio s pedesetak posto kapaciteta kao i svako ljeto jer u to vrijeme niti ima pacijenata, a ni liječnika za puni obim rada pa u bolnicama nije bilo gužvi. No, uskoro će se situacija bitno promijeniti pa je podsjećanje na oprez nužno.

Posjeti djeci

U središtu rasprave jučer su bili posjeti djeci na bolničkom liječenju i nezadovoljstvo roditelja ograničavanjem susreta na samo 15 minuta. Zaključak je da na prvome mjestu mora biti zdravstvena sigurnost djece koja se liječe u bolnicama. Organizacija posjeta ovisit će o mogućnostima svake bolnice. Naime, i dosad je u većini pedijatrijskih ustanova jedan roditelj mogao boraviti uz teško bolesno dijete i uz dijete u dobi do tri godine. Neki nam ravnatelji kažu da kad bi, primjerice, osigurali apartmane za sve, broj hospitalizirane djece smanjio bi se 70 posto. Dakako da se to ne može učiniti jer bi onda bilo ugroženo zdravlje djece. U svakom slučaju, zaključak je da se maksimalno izlazi u susret roditeljima i omogući im se u okviru trenutne epidemiološke situacije posjet, ali ne na uštrb zdravlja.

Liječnici ističu da se s roditeljima mora razgovarati i objasniti im da i u slučaju da su oni sami jako odgovorni, uvijek će biti onih koji to nisu i tako bi mogli ugroziti svoju i tuđu djecu. Raspravljalo se i o testiranju zdravstvenih djelatnika kad se vraćaju na radno mjesto nakon godišnjeg odmora jer je ideja bila da se u taj program uključe svi. No, prevladalo je mišljenje da će potreba za testiranjem ovisiti o epidemiološkom intervjuu, odnosno o procjeni šefova pojedinih dijelova bolnice o mogućoj ugrozi. “Nije isto ako je, primjerice, netko ovih dana bio na jadranskoj obali i odlazio u noćne klubove ili je, pak, riječ o nekome tko je bio u svojoj vikendici na Žumberku. Jasno je da će mlađi biti u većoj opasnosti da se zaraze. O svemu tome ovisit će i potreba za testiranjem.

HZZO plaća testove

Dogovoreno je da se ta vrsta testiranja plaća sredstvima HZZO-a, a ne bolnica”, rekao nam je jedan od sudionika jučerašnjeg sastanka.

No, istaknuto je da bi usko grlo mogli biti epidemiolozi kojih jednostavno ima premalo. Pojačanje bi mogli biti netom diplomirani liječnici, što bi im se računalo kao “rad uz nadzor” prije dobivanja specijalizacije. Također je istaknuto da ponovno treba maksimalno pokrenuti sve preventivne programe koji su od početka epidemije gotovo potpuno izostali. Naime, to bi moglo pogoršati ionako lošu epidemiološku sliku kad je riječ, primjerice, o zloćudnim bolestima.

Ministar je izvijestio kolege da će uskoro prema programu EK u Hrvatsku stići još 250 respiratora, što znači da bismo ih onda imali ukupno 1.050. Stručnjaci tvrde da je to dovoljan broj pogorša li se situacija s Covidom-19 u Hrvatskoj.

Kraće liste čekanja

Situacija s koronavirusom u bolnicama trenutačno je dobra jer je mali broj medicinskog osoblja zaražen, a onda je i manje samoizolacija. No, na jednom od sljedećih sastanaka - koji su predviđeni svaki tjedan - vjerojatno će biti riječi i o organizaciji posla jer, kako saznajemo, više nije izgledno funkcioniranje po dvotjednom principu, odnosno da jedna ekipa ostaje kod kuće 15 dana “na čuvanju”, a druga radi. Također će se, gdje je to moguće, organizirati dvosmjenski rad, poglavito radiologija, što bi smanjilo veliku koncentraciju pacijenata i smanjilo mogućnost infekcije.

U nekim bolnicama, koje su već krenule s takvim radnim vremenom, kažu da su tako skratile i liste čekanja. Na dnevnom redu ovih sastanaka s ministrom vjerojatno će biti i inzistiranje na mobilnosti svih zaposlenih u sustavu. Naime, od početka epidemije na snazi je odluka prema kojoj se zdravstveno osoblje može seliti kao ispomoć ustanovama koje zbog korone imaju kadrovski deficit kako se ne bi doveli u situaciju da se, primjerice, u nekom trenutku mora zatvoriti cijeli odjel bolnice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. kolovoz 2020 11:10