Odgađanje plaćanja na tri mjeseca poreza i doprinosa na plaće, komunalne naknade, paušalnog poreza po krevetu u turizmu, poreza na terase, plus dodatna tri mjeseca odgode plaćanja potraje li kriza, neke su od mjera o kojima se u ponedjeljak cijeli dan pregovaralo u resornim ministarstvima i u Banskim dvorima.
Nastojat će se odgoditi i plaćanje turističke članarine, kao i plaćanje koncesije za turističko zemljište. Kako je rekao Gari Cappelli, ministar turizma, nakon sastanka svih ministara u Vladi, za dio tih mjera bit će odgovorna lokalna uprava, jer su neki od tih nameta u njihovoj ovlasti. Ipak, taj će novac država nadoknaditi jedinicama lokalne samouprave.
Brzi krediti
- Idemo na model tri plus tri mjeseca, tako da možemo planirati novac iz proračuna. Ako kriza potraje, možda će biti potrebno donijeti odluku o obustavi plaćanja nekih poreza i nameta, a ne samo odgoda plaćanja - rekao je ministar. Nadalje, kako smo doznali, država će tvrtkama u teškoćama izravno plaćati iznos do visine minimalne plaće, kako ne bi dolazilo do otpuštanja radnika dok traje kriza. Dio novca za te potrebe će se pokušati hitno dobiti od sredstava Europske unije, koja je već najavila novi program od 37 milijardi eura za pomoć europskom gospodarstvu, ali će Hrvatska novac povlačiti i iz trenutnih programa EU.
Uz to, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) poduzetnicima će u teškoćama omogućavati brze mikro-kreditne linije za likvidnost do 25.000 eura s kamatom od 0,5 do jedan posto. Jednako će tako Hrvatska banka za obnovu i razvoj plasirati veće kredite uz podjednako povoljne uvjete srednjim i velikim kompanijama. Banke će, pak, odgađati naplatu kreditnih rata tvrtkama i građanima u teškoćama, ali neće biti državnog jamstva, nego će se pronaći model koji neće opterećivati bilancu banaka, uz suradnju s HNB-om.
Jedna od mjera će se odnositi na to da će Vlada donijeti odluku o zabrani izvoza nekih roba, bude li potrebno, ali i otkupljivati višak robe bude li neophodno. Ići će se i na izmjenu Zakona o poticanju ulaganja i to tako da se onima koji su u sustavu poticajnih mjera omogući odgoda vraćanja korištenih sredstava za minimalno dvije godine.
Ublažavnje udara
U cilju ublažavanja tržišnog udara na drvoprerađivačku industriju Hrvatske su šume, glavni dobavljač drvne sirovine za industriju, pripremile mjere koje će pomoći industriji, a glavna mjera odnosi se na produženje roka plaćanja sa sadašnjih 60 na 100 dana. To su neke od 29 mjera o kojima se raspravlja u Vladi u dogovoru sa socijalnim partnerima, a koje će biti uobličene do Vladine sjednice koja će se održati u 14 sati, a sve bi se trebalo usuglasiti na užem kabinetu Vlade u 12 sati.
Potrebne zakonske izmjene bit će poslane u Hrvatski sabor po hitnom postupku, tako da bi se mogle izglasati već u četvrtak. Međutim, izmjena Zakona o civilnoj zaštiti koji će centralizirati upravljanje potrebnim sredstvima ići će na glasanje već u srijedu u 9.30. Ovo je hitni paket mjera, a po potrebi će ih biti još. U oporbi su, doznajemo, zadovoljni tim paketom, ali su dobili i obećanje iz Vlade da će njihovi amandmani biti usvojeni do četvrtka budu li konstruktivni.
Kriteriji
Kako nam je rečeno u Vladi, puno pozornosti poklanja se kriterijima prema kojima će se određivati koja je tvrtka u teškoćama i koji je građanin “kvalificiran” za pomoć. - Znamo da će i neke tvrtke i neki građani loviti u mutnom, ali ne možemo zbog toga odustati od toga da pomognemo onima koji su zbilja ugroženi - tvrdi naš sugovornik.
Prije sastanaka u Vladi na kojem su bili najprije ministri, pa zatim klubovi zastupnika Hrvatskog sabora, nakon kojih su u Banske dvore došli predstavnici sindikata i poslodavaca, u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta održan je sastanak Radne skupine za unapređenje uvjeta poslovanja u RH. Ta je Radna skupina odlukom Vlade na njezinoj prošloj sjednici postala nacionalnom kontakt-točkom za praćenje utjecaja koronavirusa i Covida-19 na hrvatsko gospodarstvo.
- Ovdje smo kako bismo za istim stolom s predstavnicima svih gospodarski relevantnih resora, institucija i udruga otvoreno raspravili o mjerama koje ćemo kao prijedlog uputiti prema Vladi, kako bi se što je moguće više ublažio negativan utjecaj koji koronavirus ima na naše gospodarstvo - napomenuo je tom prilikom ministar Darko Horvat, kao predsjedatelj Radne skupine koja će ujedno na tjednoj bazi izvještavati Vladu i Europsku komisiju o svim utvrđenim negativnim utjecajima na nacionalno gospodarstvo.
Pritom su poslodavci i sindikati u turizmu zajednički apelirali na proširenje i prilagodbu mjere Stalni sezonac, odnosno smanjenje obveze angažmana u ovoj godini, te da se u mjeru mogu uključiti i sezonski radnici koji su trebali početi s radom, a dosad nisu bili u toj mjeri. Oni traže i da se relaksiraju uvjeti za provedbu mjere koji se odnose na najmanje održavanje broja zaposlenih osoba, kao i da država plati naknadu za čekanje na posao u visini 70 posto prosječne plaće RH te da se proširenje mjere Stalni sezonac odnosi na sve koji su trebali biti zaposleni za razdoblje čekanja na zaposlenje od 1. travnja nadalje. I prijevoznicu su zatražili mjere za svoj sektor.
Odgoda poreza i članarina
1. tromjesečna odgoda plaćanja poreza i doprinosa na plaće, komunalne naknade, paušalnog poreza po krevetu u turizmu, poreza na terase, plus dodatna tri mjeseca odgode plaćanja ako kriza potraje
2. obustava plaćanja tih davanja do daljnjega ako kriza potraje i dulje od šest mjeseci
3. država će tvrtkama u teškoćama izravno plaćati iznos do visine minimalne plaće kako ne bi dolazilo do otpuštanja radnika dok traje kriza
4. dio novca za te potrebe pokušat će se hitno dobiti iz sredstava Europske unije
5. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) omogućavat će poduzetnicima u teškoćama brze mikrokreditne linije za likvidnost do 25.000 eura s kamatom od 0,5 do 1 posto
6. HBOR će davati jednako povoljne kredite u većim iznosima za srednje i velike tvrtke
7. banke će odgađati naplatu kreditnih rata tvrtkama i građanima u teškoćama, ali neće biti državnog jamstva, nego će se pronaći model koji neće opterećivati bilancu banaka, uz suradnju s HNB-om
8. država će donijeti odluku o zabrani izvoza određenih roba i otkupljivati višak robe ako bude potrebno
9. Zakon o poticanju ulaganja izmijenit će se tako da se onima koji su u sustavu poticajnih mjera omogući odgoda vraćanja korištenih sredstava za najmanje dvije godine
10. odgoda plaćanja predujma poreza na dobit
11. odgoda plaćanja turističke članarine
12. odgoda plaćanja koncesije na turističko zemljište
Horvat predstavio 10 mjera
U ponedjeljak navečer iz Ministarstva gospodarstva oglasili su se s deset mjera koje je u sklopu najavljenog zakonskog paketa predstavio ministar Darko Horvat.
- Nakon odluke kojom se sprječava rast cijena ključnih proizvoda za opskrbu hrvatskog tržišta i izvoz onih proizvoda za koje se u Hrvatskoj pojavi mogućnost nestašice, ministar Darko Horvat predstavio je i prvih 10 mjera iz resora Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, koje će se kao prijedlog naći na sutrašnjoj sjednici Vlade, navodi se u priopćenju iz Ministarstva.
- Te će mjere biti namijenjene prvenstveno poduzetnicima i obrtnicima s ciljem ublažavanja negativnog utjecaja koronavirusa na njihovo poslovanje te na ukupno hrvatsko gospodarstvo. Kako je istaknuo ministar, radi se tek o jednom dijelu unutar šireg paketa mjera koje su proteklih dana usuglašavane sa svim resorima, komorama i institucijama, te predstavnicima udruga poslodavaca, banaka, izvoznika i drugih, dodaje se u priopćenju.
- Smisao svih mjera koje planiramo poduzeti i o kojima smo dosad vodili vrlo intenzivne razgovore jest da sačuvamo radna mjesta i domaće gospodarstvo, te da u prvom valu osiguramo potrebnu likvidnost našim poduzetnicima, kroz moratorij ili odgode plaćanja obveza kredita, uvođenje novih kreditnih linija za obrtna sredstva i slično, objasnio je ministar.
Naglasio je također kako nas u narednom razdoblju očekuju promjene u određenim ekonomskim odnosima, kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini, zbog čega je važno ostati racionalan i fleksibilan. - U ovom trenutku, svjesni smo da najviše pate prijevoznici, trgovci i izvoznici, ali moramo voditi računa o svim mogućim scenarijima, uzimajući u obzir sve grane hrvatskog gospodarstva, od obrtnika, preko mikro, malih i srednjih poduzeća, pa sve do velikih kompanija, rekao je Horvat.
U nastavku donosimo set predloženih mjera koje je prezentirao ministar Horvat:
1. Reprogramiranje postojećih kredita (uz uvođenje počeka u otplati glavnice kredita) te uvođenje moratorija na kreditne obveze klijenata HBOR-a i poslovnih banaka po postojećim plasmanima;
2. Odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja, u suradnji s poslovnim bankama;
3. Odobravanje garancija (polica osiguranja) poslovnim bankama izvoznika i HBOR-u, u okviru garantnog fonda osiguranja izvoza;
4. Povećanje opsega garantnog fonda za osiguranje izvoza na način da se u prihvatljive korisnike uključi i sektor turizma, gospodarski subjekti koji vrše posredan izvoz ili su dobavljači izravnih izvoznika;
5. Predvidjeti mogućnost da se kroz Izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja uvede produženje rokova za realizaciju investicijskih projekata te uvede dodatni grace period od tri godine za očuvanje radnih mjesta;
6. Interventni otkup viškova u stočarskoj i ratarskoj proizvodnji, voćarstvu i povrćarstva, te drugih proizvoda od potencijalno ugroženih industrijskih i poljoprivrednih proizvođača;
7. Povećanje stope jamstva HAMAG-BICRO s 65% na 80% glavnice kredita uz skraćivanje procedure obrade te dodatna alokacija od 15 milijuna eura za Mikro zajmove za obrtna sredstva (do 25.000 EUR), uz maksimalnu kamatnu stopu od 1%;
8. Moratorij na sve rate ESIF Mikro i Malih zajmova do 31.12.2020. godine;
9. Povećanje limita de minimis potpore s 200.000€ na 500.000 EUR;
10. Mogućnost aktiviranja dijela proračunskih sredstava kao doprinos interventnim sektorskim potporama poduzetnicima (nacionalni grant).
Na kraju, ministar Horvat napominje kako su nakon osiguranja uvjeta za provedbu prvih 10 mjera, započeti razgovori o stvaranju novih alata kojima će se moći pravovremeno intervenirati na sve moguće situacije u segmentu gospodarstva. (JL)