POSLJEDNJA VERZIJA

Otkrivamo detalje najiščekivanijeg zakona: siromašniji neće platiti ni kunu za obnovu od potresa!

Ako zajedno zarađuju mjesečno 8000 kn i nemaju imovinu veću od 200.000 kn, država i grad će im sve financirati
 Damjan Tadic/Cropix

Građanima Zagreba i susjedne dvije županije čije su kuće i stanovi stradali u snažnom potresu koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, a koji su na minimalcu i nemaju značajniju imovinu, država i jedinice lokalne i regionalne samouprave u potpunosti će financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina, doznaje Jutarnji list.

Usklađivanje

Riječ je o najvažnijoj izmjeni u posljednjoj verziji Zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, koji će se naći na sjednici Vlade u četvrtak, u drugom čitanju u Saboru bit će već 2. ili 3. rujna, izglasavanje se očekuje 4. rujna, a stupanje na snagu 7. rujna. Ovaj prijedlog treba proći još međuresorno usklađivanje u Vladi, pa je moguće da će se do četvrtka u manjoj mjeri modificirati, ali intencija je da se uvede socijalni kriterij kod obnove kako bi se i onima najsiromašnijima obnovile kuće i stanovi.

Za to su se zalagali i svi oporbeni klubovi zastupnika koji su najavili i podnošenje amandmana, a Vlada je odmah rekla da bi se takav kriterij mogao uvesti.

U tom konačnom prijedlogu zakona, kako doznajemo, definirani su socijalni kriteriji, i to dohodovni i imovinski cenzus.
osobni odbitak U prvom čitanju zakon je definirao da se konstrukcijska obnova obavlja po modelu da 60 posto troška snosi država, 20 posto jedinica lokalne ili regionalne samouprave, a 20 posto vlasnici i suvlasnici nekretnina. Iznosa od 20 posto sufinanciranja obnove sada će biti oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio iznos od 4000 kuna, koliko iznosi osobni odbitak, i oni koji na dan potresa 22. ožujka nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna. Pod pojmom imovina misli se na druge nekretnine te pokretnine poput motornih vozila i plovila, štednje, dionica i sličnog. Dohodak će se gledati samo za vlasnika nekretnine i njegova/njezina bračnog, izvanbračnog, životnog ili neformalnog životnog partnera. To znači da ako, primjerice, muž i žena ili dvoje životnih partnera ili izvanbračna zajednica zajedno zarađuju mjesečno 8000 kuna i nemaju imovinu veću od 200.000 kuna, država i grad će im u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu.

Tim će se osobama stanovi i kuće obnavljati u omjeru da će 80 posto troška snositi država, a 20 posto jedinica lokalne i regionalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, ovisno o tome gdje se nalazi oštećena nekretnina.

U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.

Hipoteka

Iako se razmišljalo da se na neki način nagradi one koji su sve ove godine imali osigurane nekretnine i plaćali policu osiguranja, došlo se do zaključka, kažu sugovornici, da bi to bilo prekomplicirano definirati zakonom jer je svaki slučaj individualan i svaka je polica drugačija. Tako se na kraju odustalo od toga da se zakonom definira što s onima koji jesu, a što s onima koji nisu plaćali osiguranje. Oni koji nisu imali policu, dakle, morat će sufinancirati obnovu u iznosu od 20 posto, a oni koji jesu mogu zatražiti isplatu i od tog iznosa uplatiti dio od 20 posto za obnovu. Najbolje će proći oni koji su imali osiguranje od potresa. Njima će se isplatiti značajniji dio od osiguranja pa onda taj “višak”, nakon što plate udio od 20 posto, mogu koristiti za cjelovitu obnovu nekretnine stradale u potresu.

U konačnom prijedlogu zakona, pak, ostaje odredba o stavljanju hipoteke na nekretnine ako vlasnici i suvlasnici ne mogu osigurati 20 posto iznosa za obnovu zgrade.

Stubišta

U zakon je, kako doznajemo, uvrštena i mogućnost dobivanja novčane pomoći za popravak stubišta u zgradama.

Dosad je prema Vladinoj odluci bilo definirano da se novčana pomoć može dobiti samo za popravak zabatnih zidova, liftova i dimnjaka te zamjenu plinskih bojlera, a sada će suvlasnici zgrade dobiti sredstva i za obnovu stubišta koja su stradala u potresu.

Kada je riječ o Fondu koji će osnovati, on će, kažu nam sugovornici, biti glavni u provedbi samog zakona, a sredstva za konstrukcijsku obnovu i gradnju zamjenskih kuća uplaćivat će se na račun Fonda. Struktura vlasništva izgledat će tako da će država preko Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine imati udio od 60 posto, Grad Zagreb 20 posto, a svaka od ove dvije županije po 10 posto.

Šteta od potresa u Zagrebu i okolici, podsjetimo, procijenjena je na 86,4 milijarde kuna, a sam zakon u svojoj prvoj varijanti bio je “težak” 42 milijarde kuna. Budući da će država sada uvesti socijalni kriterij i onima najsiromašnijima u udjelu od 80 posto konstrukcijski obnavljati nekretnine, to znači da će biti potreban i veći iznos za obnovu od ovog procijenjenog. 

Tri varijante za problem privremenih stanovnika Cvjetnog  
 

Građani koji su ostali bez stanova i kuća, a trenutačno žive u studentskom domu Cvjetno naselje, morat će se iseliti iz doma do 15. rujna kada se vraćaju studenti. Zato resorno Ministarstvo sada pokušava ubrzano riješiti njihov problem. Postoje tri mogućnosti. Prva je subvencija troška najma stana. Građani mogu sami pronaći stan za najam, a država će im plaćati najamninu, i to u prosjeku do 3500 kuna mjesečno. Samac može unajmiti do 35 kvadrata, a za svaku iduću osobu računat će se dodatnih deset kvadrata, ali ne više od površine stana ili kuće koja je stradala u potresu, dok se cijena ograničava na 70 kuna po kvadratu. Druga je mogućnost da im se osigura državni ili gradski stan, a treća je da se presele u hostel Arena Zagreb. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2020 06:40