Kineski premijer Li Keqiang je, predvodeći državno izaslanstvo od čak 250 članova, svoj prvi posjet Hrvatskoj i susret s premijerom Andrejem Plenkovićem jučer odradio u velikom stilu. Osim što je najavio mogućnost povećanja međusobne robne razmjene (trenutačno je na oko milijardu eura) i izrazio spremnost na veći uvoz roba iz Hrvatske, otvoreno je iskazao interes NR Kine za ulazak u golemi infrastrukturni projekt, gradnju i upravljanje nizinskom prugom na dionici Rijeka - Karlovac.
Kako neslužbeno doznajemo, za to bi Hrvatska mogla raspisati natječaj za koncesiju na čak 50 godina, ali taj projekt, kao i sam model financiranja, još nije definirala. Europska komisija je prije nekoliko godina tu dionicu pruge vrijednu oko milijardu eura odbila financirati, ali navodno sada u Bruxellesu o tome ipak razmišljaju vezano uz iduće proračunsko razdoblje koje počinje 2021. godine. Za Kinu je nizinska pruga pak interesantna kao dio njene strategije povezivanja s Europom i širenja trgovinskih ruta, poznato kao inicijativa Jedan pojas, jedan put.
Proširenje terminala
Osim toga, doznajemo, nekoliko kineskih kompanija, a među njima i jedna velika luka, upravo razmatraju prijavu za koncesiju za upravljanje i razvoj kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali u riječkoj luci. Taj je natječaj otvoren i traje do 3. svibnja, a također se nudi koncesija na 50 godina, te navodno ima i zainteresiranih kompanija iz Europske unije. Ulaganje koncesionara u proširenje terminala i povećanje njegovih kapaciteta, što je hrvatska velika želja, moglo bi dosezati oko 200 milijuna eura. Jasno, mogućnost ozbiljnog razvoja biznisa u luci Rijeka povezana je s izgradnjom nizinske pruge koja bi Rijeku preko Zagreba povezala s Budimpeštom i dalje s ostatkom Europe.
U gospodarskom smislu je jučerašnji posjet kineskog premijera Zagrebu donio još jednu potencijalno važnu novost: Kinezi su najavili da bi mogli biti strateški partneri za Uljanik Grupu, o čemu će biti razgovora u Zagrebu 16. travnja, kada dolaze predstavnici jednog od vodećih državnih kineskih brodogradilišta CSIC (China Shipbuilding Industry Corporation), kako nam je potvrdio ministar gospodarstva Darko Horvat. Navodno je kineski premijer posredovao u dogovaranju tog sastanka. Kako nam je rekao izvor blizak Vladi, u srijedu je u četiri sata ujutro, nakon što je u Zagrebu večerao s Plenkovićem, telefonski kontaktirao šefa brodogradilišta i prenio mu poruku o krizi u Uljaniku.
Dijamantno razdoblje
“Iako smo geografski udaljeni, spremni smo zbližavati naša srca i otvoriti dijamantno razdoblje naših odnosa”, rekao je Li Keqiang, premijer drugog po veličini svjetskoga gospodarstva, na otvorenom dijelu sastanka u Vladi. U izjavama za medije nakon sastanka, bio je manje slikovit, ali obojica su premijera vrlo entuzijastično dala do znanja da odnose Kine i Hrvatske dižu na višu razinu. Atmosfera uoči i za vrijeme sastanaka te za brojnih pojavljivanja pred medijskim kamerama tijekom dana bila je vrlo srdačna. Premijeri su prilično opušteno i šetali po Gornjem gradu, do Klovićevih dvora gdje je otvorena izložba “Učenjaci drevne Kine: slikarstvo i život”, budući da je policija zatvorila taj dio grada za javnost. One koji su baš morali nešto obaviti, a među njima su bili i studenti te novinari, policijski su službenici legitimirali i u grupama provodili do lokacija.
Plenković je za govornicom u Banskim dvorima, stojeći pored Lija, naglasio da se radi o posjetu od “prekretničkog značaja”, kineskog je premijera nazvao prijateljem te najavio da se sada otvara velika šansa za hrvatske izvoznike i cijelo hrvatsko gospodarstvo. Pritom je naglasio kako su bilateralni odnosi Hrvatske i Kine “dodatno oplemenjeni” kroz inicijativu Kina+16, koja je sastavnica Jednog pojasa, jednog puta, te da je i Europska unija s Kinom dan ranije postigla zajedničku izjavu koja govori o napretku u odnosima. Li se pak o Hrvatskoj izražavao u samim komplimentima, opisujući je kao “lijepu zemlju s tisuću otoka”, spominjao čak i Marca Pola, “čovjeka koji je povezao Istok i Zapad i rođen je na otoku Korčuli” te hvalio hrvatske nogometaše i poljoprivredne proizvode koje je kušao.
“Uživao sam u hrani na banketu dobrodošlice i siguran sam da i svi Kinezi imaju iste želje”, poručio je. Na tom je banketu s hrvatskim premijerom odmah po dolasku u Zagreb u utorak navečer razgovarao “duboko i detaljno o pitanjima od zajedničkog interesa”, a u srijedu je poručio da će jačati suradnju s Hrvatskom kroz Jedan pojas, jedan put.
“Uvozit ćemo više hrvatskih proizvoda koji odgovaraju kineskim potrošačima i poticati ravnomjerniju robnu razmjenu”, izjavio je Li Keqiang.
Digitalizacija
Inače, bio je to šesti susret Lija i Plenkovića u samo dvije i pol godine, a službeni odnosi Zagreba i Pekinga krenuli su uzlaznom putanjom nakon što je kineska državna kompanija China Road and Bridge Corporation prošle godine izabrana za graditelja Pelješkog mosta.
Dvije zemlje potpisale su u srijedu šest sporazuma, a njihovo predavanje iz ruke u ruku ministara i državnih dužnosnika održano je pred medijima i kamerama te je opisano kao “svečana ceremonija”. Radi se o memorandumima o suglasnosti o zajedničkom financiranju istraživanja i razvojnih projekata, o uspostavi zajedničke radne skupine za suradnju na području ulaganja, o suradnji u području sporta, o suradnji u području posebnih oblika turizma, potom protokolu o veterinarskim i javnozdravstvenim zahtjevima za mliječne proizvode namijenjene izvozu iz Hrvatske u Kinu te također i memorandumu o suglasnosti o suradnji između Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i Huawei Technologies.
Još četiri sporazuma predstavnici dviju država potpisat će u petak u Dubrovniku za vrijeme održavanja 8. summita Kina+16, inicijative u kojoj je 11 članica Europske unije iz srednje i istočne Europe te Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija i Albanija.
Jučer je usvojena i zajednička izjava dviju vlada. Među ostalim, tu se kaže da “obje strane izražavaju međusobno razumijevanje i poštovanje razvojnih putova koje su izabrale”, što je važno jer, ne zaboravimo, Kina je komunistička zemlja. U političkom i diplomatskom smislu je pak važna da će Hrvatska, djelujući u okvirima određenim članstvom u Europskoj uniji, ostati predana razvoju suradnje s Kinom, kao i da potvrđuje da će nastaviti biti “čvrsto privržena načelu Jedne Kine, te da će obje strane podupirati i imati razumijevanja za međusobna stajališta u pitanjima od vitalnog interesa i nacionalnog značaja za obje zemlje”.