Stranački vrh HNS-a, kako doznajemo, danas je na izvanrednom sastanku, koji je započeo u 18 sati, nakon što je propalo mirenje Vlade s obrazovnim sindikatima o plaćama i nakon najave štrajka u školama, odlučio da će izaći iz koalicije s HDZ-om ako se plaće učiteljima i nastavnicima ne povećaju za šest posto.
- Ili nastavak reforme obrazovanja i veće plaće učiteljima ili izlazimo iz koalicije - poručio je sugovornik iz vrha stranke.
I sam šef HNS-a Ivan Vrdoljak u srijedu navečer je izjavio da zastupnici HNS-a neće glasati za proračun za 2020. u kojemu neće biti predviđeno povećanje koeficijenata te da samim time HNS nema što raditi u Vladi. - Povećanje koeficijenata i plaća učiteljima prioritet je HNS-a, izjavio je Vrdoljak nakon sastanka stranačkog vodstva.
HNS-ovih šest saborskih zastupnika, tvrde čelni ljudi stranke, neće glasati za proračun za iduću godinu ako se koeficijenti za oko 70.000 djelatnika u školstvu ne povećaju šest posto, što su tražili i sindikati, ali i HNS koji o tome s HDZ-ovim dijelom Vlade pregovara od ožujka.
- HNS-ov politički prioritet je reforma obrazovanja, a dio te reforme su i veće plaće za šest posto svim učiteljima. Vrh stranke, nakon što Vlada opet nije imala sluha za povećanje plaća učiteljima, donio je političku odluku da ako proračun za 2020. neće obuhvaćati novac za traženo povećanje u idućoj godini, naši zastupnici neće podržati proračun i izlazimo iz koalicije - ultimativno poručuju izvori iz vrha HNS-a.
U HNS-u su ljutiti na koalicijskog partnera pa su tako demonstrativno odlučili ne pojaviti se na zakazanom koalicijskom sastanku, koji je najavljen za 18.30 sati u Vladi, a na kojem je premijer partnerima odlučio predstaviti izmjene u kalendaru državnih blagdana. Sugovornik iz vrha stranke poručuje kako je sramotno da učitelji i nastavnici štrajkaju, roditelji s djecom ostaju doma, a da Plenković razgovara o blagdanskom kalendaru.
- Umjesto reforme datuma blagdana, nama je bitnija reforma obrazovanja. Kao i s Lovrom Kuščevićem, Plenković ponovno mjesecima odugovlači i s povećanjem plaća učiteljima. Ostatak Vlade je statičan, bave se reformama datuma, a ne suštinskim pitanjima i mi u HNS-u smo predugo bili strpljivi. Umjesto da HDZ-ovi ministri uhvate naš reformski tempo, koji hvali i Europska komisija, HDZ nas usporava i koči. Pod alibijem stabilnosti financija ne ulaže u školstvo. Pa 95 posto reforme financirali smo sredstvima EU, a što će nam stabilan proračun ako nije razvojni - kaže izvor iz vrha stranke.
Dodaje da je obrazovna reforma, uz stabilnost države, jedan od ključnih razloga zbog kojih je HNS ušao u Vladu i bit će razlog zbog kojeg će iz nje izaći.
- Bilo je, vjerujte mi, puno teže ući nego što bi bilo izaći iz Vlade - poručuje vrh HNS-a.
U vrhu HDZ-a pak poručuju kako su već davno rekli da na nikakve ultimatume ne pristaju, posebno na one ultimatume koji bi ugrozili kontinuitet politike racionalnog vođenja javnih financija.
- To tek ne bi bilo dugoročno dobro za Hrvatsku. Vjerujem da su u HNS-u razumni jer mi ne možemo pristati na političke pritiske ni sindikata, niti jedne stranke, niti jedne ministrice, nego gledamo širinu. Pokazali smo otvorenost i ponudili više nego na prvom sastanku, odnosno četiri posto, a potez HNS-a bi bio legitiman da nismo ponudili ništa - kaže sugovornik iz HDZ-ova dijela Vlade.
Dodaje kako moraju voditi račun o održivosti proračuna te da je zanimljivo kako je jedan od čelnika sindikata Branimir Mihalinec branio ministricu Divjak, što dovoljno, po njemu, govori o sprezi sindikata i HNS-ove ministrice.
- Nama je kurikularna reforma bitna, a u posljednje vrijeme se samo govori o plaćama, ne o reformi. Imamo neke limite koje ne smijemo prijeći. U zadnje tri godine proračun za obrazovanje povećan je za oko 3 milijarde kuna, i to većinom za plaće koje su rasle 11 posto. Postignuti suficit treba ostati stečevina ove Vlade - poručuju u HDZ-u.
Izađe li HNS doista iz koalicije, HDZ i dalje ima, doduše, vrlo tijesnu većinu u Saboru uz pomoć zastupnika u Klubu stranke Milana Bandića, manjinaca, Kluba zastupnika HSLS-a, HDS-a i HDSSB-a, te nezavisnog zastupnika Željka Lackovića. Ta bi većina, u tom slučaju, iznosila minimalnih 76 zastupnika. No, naravno, tu su uvijek i neki drugi nezavisni zastupnici koji bi mogli "programski" podržavati Vladu ako bi im ona pristala na neke njihove zahtjeve.