StoryEditor
UGLEDNI GOSTI

OTKRIVAMO: EUROPSKA POLITIČKA KREMA STIŽE U HRVATSKU ZBOG PREDSJEDANJA EUROPSKOM UNIJOM U Zagreb dolaze Angela Merkel i Emmanuel Macron

 
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom summita u Bruxellesu
 Yves Herman / REUTERS

Summit EU - zapadni Balkan, na kojem će se okupiti svi čelnici zemalja država članica Europske unije, među njima i njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron, te šest predsjednika vlada i država zemalja zapadnog Balkana održat će se u Zagrebu 6. i 7. svibnja 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, potvrdili su nam sugovornici iz Banskih dvora.

Isto tako, kako doznajemo, već 9. i 10. siječnja iduće godine, dakle samo devet dana nakon što Hrvatska od Finske prvi put preuzme predsjedanje EU-om, u Zagreb bi, prema planu koji smo doznali, trebala stići cijela Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen, što je uobičajen posjet članova Komisije zemlji koja predsjeda Vijećem EU. Taj datum se još usuglašava, ali je predviđeno da članovi Komisije u dvodnevni posjet Zagrebu stignu početkom siječnja.

Kada je, pak, riječ o drugom velikom summitu koji bi se trebao održati u Zagrebu, a koji bi ponovno okupio sve čelnike država članica EU, Hrvatska želi da to bude summit EU - zemlje Istočnog partnerstva, i taj summit još nije potvrđen, tako da se ne zna ni kada bi se eventualno održao. Riječ je o summitu na kojem bi, uz sve šefove država EU, sudjelovali i čelnici Armenije, Azerbajdžana, Gruzije, Moldavije i Ukrajine.

Hrvatskoj je posebno važan summit EU - zapadni Balkan, koji bi 20 godina nakon Zagrebačkog summita na kojem je počeo hrvatski put prema EU, ponovno u fokus trebao staviti proširenje, a Zagreb poseban naglasak stavlja na budućnost europskog puta Bosne i Hercegovine u kojoj su Hrvati konstitutivni narod.

Pitanje Makedonije

- Na Zagrebačkom summitu 2000. Makedonija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a mi tek godinu nakon toga. Danas smo mi u EU, NATO-u i predsjedamo EU-om, a Makedonija se nije pomaknula. Zato smatramo da bi ovaj drugi zagrebački summit trebao omogućiti tim zemljama da im damo jasnu vremensku perspektivu, kao što je tada nama dana perspektiva, jer u interesu je RH da nama susjedne zemlje postanu članice EU. To je jamac rješavanju mnogih problema u regiji, od demokratizacije društava i razvoja do sigurnosti i stabilnosti - kaže sugovornik iz Vlade.

Tijekom hrvatskog predsjedanja bit će organizirano nešto više od 1560 događanja, od toga 1400 u Bruxellesu i Luksemburgu, a u Hrvatskoj 161 događaj. Od tog broja, uz dva sastanka na vrhu europskih čelnika, planira se i 12 neformalnih sastanaka Vijeća ministara, koje se inače u Bruxellesu sastaje u 10 različitih tematskih formata.

Ovdje je riječ o različitim neformalnim sastancima pojedinih nacionalnih ministara kao priprema za samo Vijeće. Primjerice, krajem siječnja u Hrvatskoj će biti neformalni sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova, početkom veljače ministara nadležnih za razvoj i istraživanje, u ožujku ministara vanjskih poslova i obrane, pomorstva, tržišnog natjecanja, u travnju ministara energetike, okoliša, financija i gospodarstva, zdravlja i rada, a sredinom lipnja poljoprivrede i ribarstva.

Prioriteti

Održat će se osam ministarskih konferencija, te četiri sastanka predsjednika parlamenata, a kao jedna od najvažnijih bit će ona konferencija na visokoj razini o kohezijskoj politici 30. i 31. ožujka na kojoj bi trebali sudjelovati resorni povjerenici Europske komisije i različiti visoki dužnosnici, članovi Europskog parlamenta i Europskog odbora regija.

Ta će konferencija također biti važna za Hrvatsku kao novu članicu EU koja povlači popriličan iznos novca iz fondova EU kako bi uhvatila korak s razvijenijim državama članicama EU.

Hrvatska je za svoje predsjedanje, koje će trajati od 1. siječnja do 30. lipnja 2020., istaknula četiri prioriteta, za koja premijer Andrej Plenković kaže da su dobro prihvaćena u Bruxellesu.

Prvi prioritet je Europa rasta i razvoja. To se odnosi ne samo na gospodarski rast, nego i na kohezijsku politiku, politiku konvergencije, demografiju i unutarnje tržište. A taj rast, prema mišljenju Hrvatske, mora biti uključiv, održiv, i rast koji ne ugrožava klimu, s naglaskom na cirkularnu ekonomiju.

Drugi je prioritet promet i povezivost, što uključuje infrastrukturnu povezanost, energetiku i energetsku diversifikaciju, ali i digitalnu povezanost, povezanost europskih društava kroz kulturu, mlade i obrazovanje.

Treće se područje odnosi na sigurnost i migracije, što uz sigurnost granica i Schengen, te pitanje migracija, uključuje i sigurnost hrane, ali i socijalnu sigurnost.

I četvrti prioritet je Europa u svijetu, odnosno jačanje globalne uloge Europe kroz multilateralizam i trgovinu.

- Taj četvrti prioritet je Europa koja je svjesna svoje uloge u svijetu, koja je globalni i regionalni akter, druga ekonomija svijeta i prva u davanju razvojne pomoći u svijetu - kažu u Vladi.

Simbolično otvorenje

Svečana ceremonija otvaranja hrvatskog predsjedanja uz koncert održat će se, pak, simbolički 15. siječnja u Bruxellesu, na dan kada je tadašnja Europska zajednica priznala Hrvatsku i na dan kada je završila mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja.

U šest mjeseci hrvatskog predsjedanja očekuje se 25.000 delegata, samo će Zagreb ostvariti 35.000 noćenja, jer će se tu održavati dvije trećine svih događanja, dok će se ostatak rasporediti po cijeloj Hrvatskoj, a bit će organizirano 10.000 službenih ručkova i 4000 večera.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica glavni je prostor hrvatskog predsjedanja, a postojat će i još jedan centralni prostor u Zagrebu, dok će i nekoliko hotela osigurati konferencijske dvorane. Svečane večere održavat će se na lokacijama poput MSU i Mimare, a ukupni troškovi predsjedanja procjenjuju se na oko 70 milijuna eura. Obuku za predsjedanje prošlo je oko 800 državnih službenika, a u stalno predstavništvo u Bruxellesu premješteno je oko 200 diplomata i državnih službenika.

KALENDAR

- 9. i 10. siječnja u Zagreb dolazi cijela Europska komisija

- 30. i 31. ožujka održat će se konferencija na visokoj razini o kohezijskoj politici

- 6. i 7. svibnja održat će se summit EU - zapadni Balkan na koji stižu svi čelnici država EU

- Drugi veliki summit bit će EU - zemlje Istočnog partnerstva, ali nije potvrđen datum

- Bit će organizirano oko 1400 događanja u Bruxellesu i Luksemburgu, a 161 u Hrvatskoj

- Uz dva summita na vrhu, bit će organizirano 12 neformalnih ministarskih sastanaka

- Bit će organizirano i osam ministarskih konferencija te četiri sastanka predsjednika parlamenata

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 18:21