Kako povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje ide suprotno od smjera općeg poreznog rasterećenja, pri čemu je izazvalo i prilično velik gnjev poslodavaca, ipak je, koliko se može saznati, postignut određeni kompromis s ministrom Kujundžićem.
On je do sada imao malo radikalnije ili politički teže prihvatljive ideje o tome kako povećati prihode sustava, a rashodima se i nije osobito bavio. No, prema neslužbenim informacijama, od ministra zdravstva sada se očekuje da napokon prione na posao reorganiziranja sustava.
To uključuje i jasnije definiranje prihoda, s obzirom na trajne nesporazume oko potraživanja Ministarstva zdravstva prema proračunu. Jedan od razloga gomilanja dugova u zdravstvu, tvrdio je Kujundžić, jest činjenica da proračun ne izvršava svoje obveze.
Tako je, primjerice, prošle godine, kada je dug zdravstva riješen uplatom Ministarstva financija dodatnih 1,267 milijardi kuna, Kujundžić rekao da je to po osnovi “zakonske obveze države”.
Sporni dug
Prema sadašnjoj strukturi prihoda, kroz doprinose dolazi oko 80 posto prihoda zdravstva, ali ono se oslanja i na druga davanja.
Među ostalim, to su prihodi od poreza, i to od PDV-a, dijela trošarina na duhanske proizvode (32 posto), zatim doprinosi za zdravstvo za nezaposlene osobe (5 posto) i za mirovine ispod definiranog iznosa.
Država je, primjerice, preuzela i trošak pedijatrijske skrbi, ali problem je u tome što je vrlo teško odrediti što pripada u te usluge i koliko one koštaju.
- Iznos tih potraživanja zapravo je teško definirati, u suprotnom bi samo Ministarstvo zdravstva sigurno pokrenulo određene procedure prema Ministarstvu financija - kaže jedan državni dužnosnik upućen u ovu problematiku.
Prema dosadašnjim procjenama, na temelju tih zakonskih obveza, proračun dostavi HZZO-u oko 2,5 milijardi kuna, ali ga istodobno zakine za oko 1,5 milijardi kuna, upravo onoliko koliko sustavu godišnje nedostaje.
U svakom slučaju, pri izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju Ministarstvo financija inzistirat će na tome da se jasno definiraju ili raščiste te obveze proračuna, što u suštini znači da će ministar zdravstva morati “zaboraviti” i na sporni dug. U Ministarstvu zdravstva tek kažu da je zakon u izradi, ali da još ništa nije konačno definirano, pa ne žele ni izlaziti s detaljima.
Kada je najavio donošenje zakona krajem lipnja, ministar Kujundžić je rekao da bi on trebao “pridonijeti financijskoj stabilizaciji zdravstvenog sustava”, a ujedno osigurati da se zadrži njegova dostupnost i kvaliteta. Uz ostalo, najavio je da bi novi zakon trebao dati dogovore i na pitanja kako urediti dodatno zdravstveno osiguranje, što će biti s policama obveznog osiguranja te hoće li se uvoditi tzv. preventivne takse kroz podizanje cijena cigareta i alkoholnog pića itd.
Također, rekao je, raspravljat će se o standardizaciji i katalogu usluga koje će se pokrivati iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Zakon koji će biti donesen do kraja godine, najavio je Kujundžić, izazvat će “brojne kontroverze, tumačenja i vapaje”.
Bez pomaka
Ipak, dosadašnje iskustvo sugerira da je ministar često odvažan na riječima, ali ne i na djelima, pa konkretni pomaci i dalje izostaju. Stoga su mnogi poprilično skeptični i kada je riječ o konačnom zauzdavanju kako rashodne, tako i prihodne strane proračuna.
Tako se jedan makroekonomist prisjeća slučaja kada se HZZO izdvajao iz sustava državne riznice 2015. godine.
Dok su oni iz sustava zdravstva jako pozdravljali taj korak, ljudi koji se bave financijama upozoravali su na moguću slabiju kontrolu. No, iz zdravstva su onda stigla obećanja da će u slučaju izdvajanja HZZO-a iz Zakona brisati članak 82. koji definira plaćanje doprinosa za posebne skupine, što znači da bi sustavu pripalo oko 1,1 milijardu kuna manje. Međutim, to se nikad nije dogodilo.
Nastavljena je praksa prema kojoj otprilike jednom godišnje Koordinacija veledrogerija najavi moguću nestašicu lijekova zbog dugovanja bolnica za lijekove, ponovno se podsjeti na dugove zdravstva i Ministarstvo zdravstva pronađe vatrogasno rješenje.
“Kujundžić mora otići; životni vijek u RH se skraćuje, a liste čekanja produžuju”
Ujedinjena saborska oporba, SDP, Most, HSS i Živi zid, kao što je ljetos i najavila, s 31 potpisom zastupnika kreće u opoziv ministra zdravstva Milana Kujundžića. Na zajedničkoj press konferenciji naveli su 52 razloga zbog kojih smatraju da Kujundžić više ne može biti ministar. Smatraju ga odgovornim za to što je, prema ocjeni Mostove Ines Strenje Linić, “zdravstvo danas na nižim granama nego kada je preuzeo funkciju”.
Prozvala je Kujundžića zato što nije organizirao hitnu helikoptersku ni brodsku službu, nije donio Nacionalni plan za borbu protiv raka, kao ni Nacionalni plan razvoja bolnica, uspostavio učinkovite preventivne preglede, organizirao prioritetne liste, nije donio mjere za ostanak zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj. Među njegovim grijesima navodi se dalje i to što nije osnovao središnji registar medicinske opreme, niti se pobrinuo da transportni T2 timovi postanu reanimacijski, nije unaprijedio rad domova zdravlja, reorganizirao rad HZZO-a, a niti kategorizirao zdravstvene ustanove.
SDP-ov Željko Jovanović tvrdi da se ne može sjetiti niti jednog dobrog Kujundžićeva poteza. Naglasio je da se životni vijek u Hrvatskoj skraćuje, ali se liste čekanja produžuju. Za ilustraciju je naveo slučaj svojega prijatelja koji je za pregled magnetskom rezonancom naručen tek u siječnju 2021. umjesto u roku od šest mjeseci kako je to HDZ obećavao u predizbornoj kampanji. Premijera Plenkovića je pozvao da iz predizbornog programa testira sva obećanja “pa ako je zadovoljan, neka na ministarskoj dužnosti ostavi Kujundžića, ‘gospodina Obećanovića’”.
“U ovoj Vladi teško je izabrati najnesposobnijeg ministra, konkurencija je vrlo jaka, ali Kujundžić je u vrhu liste”, dodao je Branimir Bunjac iz Živog zida.
Zahtjev oporbe za opozivom Kujundžića komentirao je HDZ-ov šef saborskog Kluba Branko Bačić. Izjavio je kako je “Vlada Andreja Plenkovića stabilna i podržat će sve ministre”.
“Oporba ima legitimno pravo pokušavati raditi pukotine u Vladi i vladajućoj koaliciji, ali kako im je propalo već pet zahtjeva za opoziv, tako će biti i s ovim”, komentirao je Branko Bačić i dodao kako će se rasprava provesti sukladno Poslovniku, ali da je uvjeren da će koalicijski partneri podržati Kujundžića i da će on ostati ministrom. (Ž. Godeč)
Plan je predviđao godišnju uštedu od 100 milijuna kuna
Kad je riječ o održanju financijske stabilnosti zdravstvenog sustava, što sve kani učiniti, ministar zdravstva Milan Kujundžić naveo je u Nacionalnom programu reformi usvojenom u travnju ove godine.
Među ostalim se navodi sklapanje šest ugovora o funkcionalnoj integraciji bolnica, funkcionalno spajanje pet bolnica, formiranje centara izvrsnosti u pojedinim bolnicama na regionalnoj i nacionalnoj razini, zatim učinkovitije upravljanje ljudskim resursima, stimulacija liječnika, koja će pridonijeti većem zadovoljstvu u radu, smanjenje dupliciranja naručivanja i dupliciranja postupaka, smanjenje listi čekanja, uvođenje novog sustava određivanja cijene lijekova, uštede u provedbi objedinjene zajedničke javne nabave za dodatnih 2,8 posto... Također, predviđeno je postizanje ušteda na godišnjoj razini od oko 100 milijuna.
Međutim, čini se da provedba tih mjera teče vrlo sporo i da izostaju očekivane uštede. Jednako tako nedovoljna su i poboljšanja kvalitete usluge za same pacijente.