Opća stopa PDV-a ipak se neće snižavati, ali će se manje oporezivati neki poljoprivredni proizvodi, ukidaju se oba doprinosa na plaće, stopa poreza na dohodak od 36 posto primjenjivat će se na plaće veće od 25.000 ili 35.000 kuna, a doprinos za zdravstveno osiguranje povećat će se za 1,5 posto.
Ovo je posljednja verzija porezne reforme koju je pripremilo Ministarstvo financija, a do koje je Jutarnji list ekskluzivno došao nakon razgovora s više HDZ-ovih dužnosnika iz stranke i Vlade.
HDZ je ipak, ispravno, odlučio ne ispoštovati svoje predizborno obećanje o smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 %, što bi proračun koštalo oko 2,1 milijarde kuna, a na korist većeg poreznog rasterećenja dohotka, što će utjecati na povećanje plaća svima. Upravo zbog toga premijer Andrej Plenković ne treba previše brinuti da će ga netko kritizirati da nije ispunio obećanje, ako svima zbog toga budu rasle plaće. Čak je i SDP rekao da mu zbog toga neće raditi probleme jer i oni smatraju da je bolje smanjivati porezno opterećenje rada, dok smanjenje opće stope PDV-a za samo jedan postotni poen ne bi donijelo toliko željeno rasterećenje građana.
Pritisak partnera
Veće rasterećenje dohotka tražili su i HDZ-ovi partneri u HNS-u i HSLS-u, kao i većina ekonomskih stručnjaka, a i u samom HDZ-u, kažu nam izvori, gotovo da nema osobe koja bi podržala smanjenje PDV-a na uštrb povećanja plaća. Čini se da je i Plenković na kraju odlučio poslušati savjete te odustati od predizbornog obećanja.
Dakle, smanjenja opće stope PDV-a, prema potvrđenim informacijama iz HDZ-a i Vlade, neće biti, ali se zato ide u dodatno porezno rasterećenje plaća. Tako se ukidaju doprinos za zapošljavanje i doprinos za zaštitu na radu. Doprinos za zapošljavanje se plaća po stopi od 1,7 % i plaćaju ga svi. Godišnje se na taj način prikupi 1,5 milijardi kuna. Doprinos za zaštitu na radu plaća se po stopi od 0,5 % i tako se godišnje od građana prikupi 600 milijuna kuna. Ako se zbroje ta dva prihoda, jasno je kako tog ukidanja vjerojatno ne bi moglo biti da se nije odustalo od snižavanja opće stope PDV-a koja košta točno toliko - 2,1 milijardu kuna. Taj prihod koji ima Hrvatski zavod za zapošljavanje, iz čega se plaćaju naknade za nezaposlene, i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji plaća naknade za bolovanja za ozljede na radu, sada će se moći nadoknaditi. Ukidanjem ta dva doprinosa prosječna plaća od 10.000 kuna bruto rasla bi za oko 220 kuna. No, budući da se planira i povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, jer taj sustav gomila dugove, to će povećanje biti manje. Kada je riječ o stopi poreza na dohodak od 36 %, HNS je tražio da se ona u potpunosti ukine i da se plaće oporezuju po stopi od 24 posto.
Najviša stopa
U posljednjoj verziji porezne reforme stopa od 36 % ostaje, ali se povećava prag za oporezivanje na 25.000 ili 35.000 kuna, kako bi značajnije rasle plaće kvalificiranom kadru poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta. Sada oko 20.000 ljudi zahvaća ova najviša stopa, a povećanjem praga daje se prostor i poduzetnicima da povećaju plaće i tako utječu na ostanak mladih u zemlji. Sada se sve plaće veće od 17.500 kuna oporezuju po stopi od 36 %, a sve one manje od tog iznosa, do 3800 kuna koliko iznosi neoporezivi dio, oporezuju se po stopi od 24 posto.
Još jedna mjera mogla bi razveseliti poljoprivrednike, stočare, ribare, povrtlare i voćare, a to je smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso, voće, povrće i ribu. To bi trebalo dodatno potaknuti domaću poljoprivrednu proizvodnju, ali i utjecati na niže cijene tih proizvoda pa će građanima opet ostati više u novčaniku.
Ova verzija porezne reforme u ponedjeljak će, kako doznajemo, biti predstavljena na Predsjedništvu HDZ-a, ali s njom su već upoznati najvažniji ljudi u stranci i koaliciji. Za utorak je, pak, predviđen koalicijski sastanak na kojem će se ova porezna reforma predstaviti i partnerima u vladajućoj većini. Nakon toga, plan je da do kraja srpnja Ministarstvo financija paket poreznih zakona pošalje na e-savjetovanje kako bi u rujnu došli u Sabor, a na snagu stupili početkom godine.
Veće uštede
Prilikom posljednje porezne reforme, zbog povećanja poreznih odbitaka, broj onih koji ne plaćaju porez na dohodak povećao se s 915.000 na 1,5 milijuna zaposlenih. To znači da više od polovice poreznih obveznika, a njih je 2,7 milijuna, ne plaća porez na dohodak. Nova porezna reforma donijet će dodatno rasterećenje dohotka, a visokokvalificiranim radnicima koji imaju plaće veće od 17.500 kuna značajno će rasti primanja. Ali plaće bi trebale rasti svima jer će se ukinuti doprinosi iz plaća, a zbog manjeg PDV-a na hranu uštede će biti i veće.
Prilikom rasprave o poreznoj reformi pojavilo se pitanje može li ona biti ugrožena zbog problema s Uljanikom, no ministar Marić u srijedu je izjavio da situacija s tim brodogradilištem neće ugroziti poreznu reformu. Tada je najavio i određene promjene u trošarinskom sustavu.
- Neće se ponovno mijenjati 16 zakona i 30 podzakonskih akata, nego manji broj. Pojednostavit ćemo procedure, s druge strane moramo pojavne oblike u smislu porezne evazije, koju smo evidentirali, početi još jače suzbijati. Kada je riječ o trošarinama, doći će do određenih usklađivanja s direktivama EU te do pojednostavljivanja za porezne obveznike. Ponajprije je to vezano uz elektronsku komunikaciju i korekciju rokova u smislu trošarina na alkoholna pića i slično - rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Detalji Marićeve porezne reforme
- Nema snižavanja opće stope PDV-a
- Ukidanje doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu
- Podizanje praga za oporezivanje po stopi od 36 posto na 25.000 ili 35.000 kuna
- PDV od 25 posto smanjuje se na 13 posto za meso, ribu, voće i povrće
- Povećava se doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto