"Svi znamo tu kuću. To je najljepša i najprostranija obiteljska kuća u Kninu. Prije rata bila je poznata kao Lošićeva kuća, po bivšem vlasniku Veljku Lošiću, i nalazi se gore kad se penjete prema kninskoj tvrđavi."
Tako kuću u kojoj je država darovala više stanova obitelji Josipe Rimac opisuju Kninjani duljeg pamćenja, oni koji su u tome gradu odrastali, radili i živjeli i prije rata.
A tko je bio bivši vlasnik kuće koju je država darovala obitelji Josipe Rimac? Stariji Kninjani prisjećaju se da je u on vrijeme Jugoslavije bio jedan od uglednijih žitelja Knina, rođen u obližnjem selu Oćestovo, bio je istaknuti sudionik NOB-a, a tu je prostranu kuću od četiri etaže na okućnici od oko 400 kvadrata gradio i uređivao dugo i u etapama. Počeo je, prisjećaju se, negdje krajem sedamdesetih, a dovršavao ju je osamdesetih.
- Nisu tada takve kuće nicale brzo i preko noći. Imućnijim ljudima toga doba trebale su godine da sagrade takvo zdanje, a Lošić je za njezinu gradnju dizao i kredite - prisjećaju se naši sugovornici koji su poznavali bivšeg vlasnika. Veljko Lošić je, kako doznajemo, imao tri kćeri, pa je u obiteljskoj kući želio za svaku urediti i u nasljedstvo im ostaviti po jedan komforan stan, plus prostor u suterenu, prostrano dvorište i dvije garaže. Umro je početkom ovog tisućljeća. Dvije od tri kćeri u ratnim su se godinama odselile iz Knina, a roditeljsku su kuću odlučile prodati. Kako bi kuću pripremila za prodaju, jedna od Lošićevih kćeri još je 2005. provela etažiranje. Kuća je podijeljena na četiri odvojena stana, jedan manji u suterenu i tri velika - u prizemlju, na prvom katu i potkrovlju. Od te 2005. kuća Lošić se u zemljišnim knjigama i u prometu nekretninama tretira kao zgrada s četiri odvojena stana, okućnicom i dvjema garažama.
Otkup stanova u toj kninskoj kući država je, prema podacima koje smo dobili od državne Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), započela u ožujku 2006. Devet mjeseci prije toga 25-godišnja HDZ-ovka Josipa Rimac odlukom Gradskog vijeća prvi je put izabrana za gradonačelnicu Knina. Prema podacima koje smo dobili od APN-a, država je u ožujku 2006. najprije otkupila dva stana - u prizemlju za 332.550 kuna i u potkrovlju za 310.380 kuna. Ostatak kuće država je otkupila 15. svibnja 2009. i za to vlasnicima platila još 527.533 kune. Država je, dakle, nasljednicima Veljka Lošića za četiri etaže, dvorište i pripadajuće prateće objekte platila ukupno 1,170.460 kuna.
Sporna imovinska kartica
Usporedo s otkupom stanova od bivšeg vlasnika, Ured za područja od posebne državne skrbi, kojim je rukovodila Anna Marija Radić, intenzivno je radio na pripremi ugovora o darivanju tih stanova obitelji tadašnje kninske gradonačelnice. Kronologija etažiranja, otkupa, a zatim darivanja te kuće jasno pokazuje da je i Anni Mariji Radić i svim ostalim sudionicima stambenog zbrinjavanja obitelji kninske gradonačelnice od samog početka bilo jasno da se radi o više stanova, a ne o jednoj stambenoj cjelini, kako je u svojoj imovinskoj kartici Rimac uporno prikazivala.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, podsjetimo, ovog je proljeća kaznilo bivšu kninsku gradonačelnicu, sada državnu tajnicu u Ministarstvu uprave, Josipu Rimac sa 4000 kuna jer se podaci o nekretninama koje njezina obitelj posjeduje Kninu ne podudaraju s podacima iz zemljišnih knjiga. Rimac je u kartici tvrdila da je njezin suprug od države dobio jednu nekretninu, a zemljišne knjige pokazuju drukčije - posrijedi su tri stana, dvije garaže te okućnica od 604 četvorna metra. Rimac je ovih dana, kako nam je potvrđeno u Povjerenstvu, podnijela žalbu Upravnom sudu, na kojem namjerava osporavati odluku Povjerenstva.
Međutim, vrlo detaljna pisana odluka Povjerenstva u slučaju Rimac, koja obuhvaća sedam stranica, pažljivijem oku otkriva niz nepoznatih detalja vezanih uz darovane stanove i nudi niz zanimljivih tragova za istraživanje nevidljivih okolnosti pod kojima je država darovala stanove obitelji tadašnje kninske gradonačelnice. Jedan od vrijednih tragova je i broj katastarske čestice na kojoj se današnji, prilično raskošni kninski dom Rimčevih nalazi, čije elektronsko pretraživanje omogućuje uvid u povijest vlasništva nekadašnje kuće Lošić, raspored i površine stanova.
Međusobna solidarnost
U Zagrebu još nije pravomoćno okončan kazneni postupak vezan uz rješavanje stambenog obitelji Rimac, ali u njemu je, kao što je poznato, optužena samo bivša ravnateljica Uprave za područja od posebne državne skrbi, Anna Marija Radić. Iako je prvotno USKOK bio pokrenuo istragu i protiv Josipe Rimac i njezina supruga, tereteći ih za poticanje Anne Marije Radić na nezakonitu dodjelu stanova, na kraju je optužio samo potonju, konstatiravši da u slučaju Rimčevih “nije utvrđeno postojanje relevantnog stupnja sumnje” da su poticali tu državnu službenicu da im dodijeli stanove koji im po zakonu ne pripadaju. Zagrebački Županijski sud je, podsjetimo, Annu Mariju Radić u lipnju prošle godine nepravomoćno osudio na godinu dana zatvora, a ta se kazna zamjenjuje radom za opće dobro, ali i na povrat 548 tisuća kuna, za koliko je u postupku stambenog zbrinjavanja obitelji bivše kninske gradonačelnice oštetila državu. Prilično je impresivan stupanj međusobne solidarnosti aktera ove priče. Anna Marija Radić, koja je na optuženičkoj klupi ostala sama, tijekom postupka nije željela otkriti na čiju je preporuku Rimčevima dodijelila višestruko više stambenih kvadrata od onih na koje su po Zakonu imali pravo. Ustvrdila je samo da je od nje zatraženo da riješi stambeno pitanje te obitelji, ali je prešutjela tko je točno od nje to zatražio. Josipa Rimac i njezin suprug na suđenju nisu bili ispitani čak ni kao svjedoci, a Anna Marija Radić je do kraja ostala samozatajna. Predmet se u ovom trenutku nalazi u žalbenom postupku na Vrhovnom sudu.
S druge strane, Josipa Rimac više je od dvije godine i nakon višekratnih opomena Povjerenstva za sukob interesa izbjegavala uskladiti podatke iz svoje imovinske kartice s podacima iz zemljišnih knjiga. Uporno je na opomene Povjerenstva odgovarala da je njezinu suprugu kao branitelju dodijeljena jedinstvena nekretnina, kuća i okućnica veličine 406 četvornih metara čija je približna tržišna vrijednost 994.110,00 kuna. Rimac je, naime, očito bila svjesna da bi javnim priznanjem (imovinske kartice dužnosnika javni su dokument) da su njezinoj obitelji dodijeljene tri, a ne jedna nekretnina otežala poziciju pred sudom Anni Mariji Radić koja joj je učinila životnu uslugu u kaznenom postupku koji još traje. Rimac je tako radije pristala da je Povjerenstvo kazni sa 4000 kuna iako je financijski aspekt te kazne minoran u odnosu na javni odjek odluke o kažnjavanju.
Dva dodatna stana
Međutim, iz odluke Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, kao i pojedinosti do kojih se tragom te odluke može doći, vidljivo je da DORH u kaznenom postupku koji se vodi o slučaju darivanja državnih nekretnina obitelji Josipe Rimac nastoji zataškati i minorizirati čitav niz detalja vezanih uz taj slučaj ili ih zamagliti. USKOK-ovo odustajanje od kaznenog progona supružnika Rimac koji su se odlukom Anne Marije Radić okoristili s dva dodatna stana na koje nisu imali pravo - jednim u suterenu i jednim u prizemlju - među najapsurdnijim je potezima u novijoj povijesti tog tijela. Postoji, međutim, u tome procesu još krupniji problem, a to je da DORH u njemu štiti sam sebe i svoju neslavnu ulogu. Kao što ćemo u nastavku vidjeti, u procesu darovanja državnih stanova obitelji bivše kninske gradonačelnice, osim Anne Marije Radić i njezina Ureda aktivno je sudjelovalo još jedno državno tijelo - DORH, točnije Građanskopravni odjel DORH-a koji nadzire darivanje i druge oblike pravog prometa državnim nekretninama, a zakonska mu je obaveza zaustaviti i spriječiti sve pokušaje darivanja ili prodaje državne imovine koji su štetni za državu.
Iz podataka u zemljišnim knjigama vidljivo je da se četiri odvojena stana u bivšoj Lošićevoj kući u Kninu uključujući lođe i terase prostiru na nešto više od 400 kvadrata. Iz zemljišnih knjiga vidljivo je da je Anna Marija Radić, nakon što je država otkupila stanove od bivših vlasnika, čak tri stana i dvije garaže darovala suprugu tadašnje gradonačelnice Danijelu Rimcu, a četvrti stan Robertu Vujiću, suprugu Biserke Vujić, gradonačelničine sestre. Anna Marija Radić vodila je, dakle, računa čak i o tome da kninska gradonačelnica u raskošnoj kući ne dobije nepoznatog susjeda, nego sestrinu obitelj.
Kronologija darovanja stanova je sljedeća: 21. svibnja 2009. država je darovnicom stan u potkrovlju kuće poklonila obitelji Biserke Vujić, sestre Josipe Rimac. Riječ je o stanu od 89 kvadrata, s lođom od 13 četvornih metara i balkonom od gotovo 8 kvadrata. Darovnica je potpisana samo četiri dana nakon lokalnih izbora, prvih na kojima su gradonačelnici birani neposredno. Josipa Rimac je već u prvom izbornom krugu, sa 64 posto osvojenih glasova, osvojila drugi gradonačelnički mandat. Šest mjeseci kasnije, 26. studenog, država je preostala tri stana u bivšoj Lošićevoj kući darovala Danijelu Rimcu, njezinu suprugu. Jedan stan nalazi se u suterenu, ima 36 kvadrata i sastoji se od dvije prostorije, kupaonice i hodnika. U tom su dijelu kuće Rimčevi, kako neslužbeno doznajemo, kasnije uredili prostor za zabave i slavlja. Drugi stan je u prizemlju i površine je 85 četvornih metara, a ima terasu od 21 kvadrata. Treći stan nalazi se na prvom katu, ima 82 kvadrata, plus dvije lođe, od dva i od pet kvadrata, te terasu od sedam kvadrata. Darovane su mu dvije garaže te okućnica od 406 kvadrata. Bračni par Rimac ima jedno dijete.
Nije utvrđena sumnja
Međutim, najveći kuriozitet ove priče je uloga DORH-a u procesu darovanja državnih stanova obitelji kninske gradonačelnice. Nadzor nad tim procesom te 2009. obavljala je zamjenica Općinskog državnog odvjetnika u Kninu Snježana Bajan. Upravo je Bajan uime Građanskopravnog odjela DORH-a bila dužna u postupku darivanja štititi interes države, upozoriti da je riječ o protuzakonitom poslu i poništiti darovnice čije je potpisivanje naložila Anna Marija Radić. Međutim, Bajan je čvrsto “zažmirila” na nezakonitosti i uime DORH-a dala suglasnost na darovnice. - Bajan je tada tek počela raditi u ODO-u Knin i sumnjam da je bila kadra othrvati se političkom pritisku. Naprosto je pognula glavu i potpisala - kaže nam jedan od sugovornika koji poznaje Bajan. S obzirom na opisanu ulogu zamjenice općinskog državnog odvjetništva, posve je nejasno zašto se USKOK nije pozabavio i njome, nego je optužio samo Annu Mariju Radić.
Tjednik Nacional je nakon podizanja optužnice protiv Anne Marije Radić objavio neslužbenu informaciju da je USKOK nakon provedene istrage bio podigao optužnice i protiv bračnog para Rimac, ali da je nalog za povlačenje te optužnice dan sa samog vrha DORH-a. Kako je ovog proljeća, baš nekako u vrijeme kad je Povjerenstvo za sukob interesa objavilo svoju odluku u slučaju Josipe Rimac, došlo i do smjene na vrhu DORH-a, u DORH i USKOK uputili smo pitanje namjeravaju li u kaznenom procesu protiv Anne Marije Radić proširiti optužnicu i na još neke osobe. Zanimalo nas je i namjeravaju li širiti optužnicu protiv same Anne Marije Radić. Iz DORH-a nam je stigao pisani odgovor u kojem podsjećaju da tijekom istrage nije utvrđena relevantna sumnja da je bračni par Rimac poticao na kazneno djelo te da “odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u predmetu Rimac neće utjecati na daljnje postupanje USKOK-a u ovom predmetu”.