Već oko 80 europskih uhidbenih naloga zemalja članica EU protiv hrvatskih državljana “iscurilo” je kroz informacijski sustav S.i.Re.N.E. iako Hrvatska još nije članica EU.No, ne očekuje se da će Hrvatska biti zasuta tisućama takvih naloga, nego da bi se moglo raditi o nekoliko stotina.
No, pitanje koje posljednjih dana najviše zanima hrvatsku i europsku javnost jest zašto se u zadnji trenutak mijenja Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, čime će se, ako prođe u Saboru, ograničiti mogućnost predaje hrvatskih državljana članicama EU samo na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. Želi li se time spriječiti izručenje Josipa Perkovića i ostalih bivših šefova Službe državne sigurnosti u SFRJ, koje Njemačka traži zbog udbaških likvidacija hrvatskih emigranata na njezinu teritoriju?
Ograničene mogućnosti
“Ne. Nije bilo skrivenih primisli.” Tvrdi to premijer Zoran Milanović, čija je Vlada uputila prijedlog ovih izmjena i dopuna u hitnu saborsku proceduru. Radi se o tehničkom usklađenju, rekao je mininistar pravosuđa Orsat Miljenić. Uglavnom je u pravu. Ali zašto je uveden spomenuti datum, kao striktno ograničenje, te zašto su raniji fakultativni razlozi za moguće nepriznanje europskih uhidbenih naloga poput zastare po domaćem pravu postali obligatorni? Odgovora ima. Ali su toliko različiti da se opet ne može zaključiti stvarni razlog.
U radnoj skupini za izradu nacrta izmjena i dopuna spomenutog zakona sudjelovali su i predstavnici Ministarstva pravosuđa, MUP-a i DORH-a, i sudova. Sudjelovala je i profesorica s Katedre za kazneno-procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, savjetnica ministra pravosuđa Melanija Grgić, njezin kolega iz Ministarstva, inače sudac Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Mladen Žeravica, te Marijo Rošić iz MUP-a.
Radna skupina
Član radne skupine bio je i sudac istrage i glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić, potom zamjenik glavnog državnog odvjetnika RH Josip Čule, ali on nije bio ni na jednom sastanku, te njegova kolegica Danka Hržina, koja je imenovana od 1. ožujka 2013. Sastav kojem se nema što zamjeriti. Članovi koje smo kontaktirali nisu htjeli davati bilo kakve izjave na ovu temu. No, ispostavilo se da neki od njih uglavnom i nisu sudjelovali u radu radne skupine, nego su, neki ponekad, a neki vrlo često, slali zamjene.
Netočna tvrdnja
U konačnici, dobili smo niz odgovora na pitanje o uvođenju spornih ograničenja. Iz svih institucija iz kojih dolaze članovi radne skupine odgovor je isti samo u jednom - ne radi se o sprječavanju predaje Josipa Perkovića Nijemcima. Ali odmah potom uslijedili su različiti odgovori. Jedni su tvrdili da je Okvirnom odlukom Vijeća EU bilo propisano da se datum njezina stupanja na snagu, 7. kolovoza 2002., ujedno uzima kao najraniji mogući datum počinjenja kaznenih djela na koja će se primjenjivati europski uhidbeni nalog. Tu netočnu tvrdnju potom su zamijenili činjenicom da i neke druge članice imaju ista ograničenja.