Vlada Andreja Plenkovića mogla bi drugu godišnjicu mandata u listopadu ove godine obilježiti tako što će imati manji broj ministarstava, doznajemo od nekoliko naših sugovornika iz Banskih dvora i Sabora.
Iako konkretan prijedlog još ne postoji i ova tema u ovom trenutku nije nešto s čime se premijer bavi, ozbiljna ideja postoji, a sam Andrej Plenković, koji je o tome razgovarao s nekim svojim suradnicima, doznajemo, nije nesklon da se iza ljeta počne o tome ozbiljnije promišljati, kako bi polovicu mandata ili kraj ove godine Vlada mogla dočekati s manjim brojem ministarstava.
Priču je u srijedu aktualizirao ministar uprave Lovro Kuščević koji je pred zgradom Vlade rekao kako misli da “Hrvatska može i racionalnije upravljati svojim resursima pa tako i s brojem ministarstava”.
Kuščevićeva ideja
Međutim, za Jutarnji je jučer pojasnio kako je na novinarsko pitanje odgovorio iznijevši isključivo svoj stav da bi Hrvatska mogla funkcionirati s manjim brojem ministarstava, te da to nije nešto o čemu se u ovom trenu raspravlja.
- Ministarstvo uprave je pred ugovaranjem dva važna projekta o kvaliteti u javnoj upravi i o kompetencijama i kroz to ćemo analizirati sva tijela javne vlasti, lokalnu i regionalnu, kao i državnu. To će biti gotovo krajem godine i onda, kada to stavimo na stol, moguće je razgovarati o preustroju - objašnjava Kuščević.
Međutim, naš drugi sugovornik, dobro upoznat s procesima u Vladi, kaže kako priča doista nije u ovom trenutku aktualna, ali da se premijer slaže s tom idejom, a da je samo pitanje kada će se to dogoditi i na koji način će se neka ministarstva spajati.
- Premijer smatra da bi to bilo dobro, a ja mislim da bi to na neki način mogla biti rekonstrukcija Vlade za drugu godišnjicu mandata - kaže naš sugovornik.
O tome koliki bi broj ministarstava Vlada mogla na kraju imati i koja bi se od njih mogla spajati, nitko u ovom trenutku ne zna jer ne postoji konkretan prijedlog, pa naši sugovornici samo spekuliraju o kojim bi se ministarstvima moglo raditi.
Premijer Andrej Plenković i sam je u listopadu 2016., kada je još pregovarao s Mostom o koaliciji, javno govorio kako bi Vlada mogla imati 18 ministarstava, odnosno dva manje od prethodne Vlade Zorana Milanovića. No, to se poslije nije dogodilo nego je Vlada u tom trenutku trebala imati 19 ministarstava, da bi u procesu prije samog izglasavanja povjerenja Vladi u Saboru osnovano još jedno, posve novo Ministarstvo državne imovine za Gorana Marića, pa se Vlada ponovno vratila u iste gabarite sa 20 ministarstava.
Zato bi, kažu naši sugovornici, doista bilo dobro da se Vlada smanji za dva-tri, pa možda čak i za četiri ministarstva, odnosno da se neka sadašnja ministarstva spoje.
Tako bi se, primjerice, razmišljaju naši sugovornici, mogli spojiti socijala i zdravstvo u jedno ministarstvo, kako je nekoć bilo. Zatim, moglo bi se ukinuti i Ministarstvo turizma, na način da postane posebna uprava u jednom od drugih ministarstava, možda unutar Ministarstva gospodarstva.
Naime, kažu neki naši sugovornici, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, nakon što je iz njega izdvojena energetika, zapravo i nema neke veće ovlasti, s time da je na čelu potpredsjednica Vlade Martina Dalić, koja je glavni Plenkovićev gospodarski strateg i zbog toga ima posla, posebno oko Agrokora, danas je jedno od manjih.
- Zašto turizam ne bi bio u Ministarstvu gospodarstva. Što će nam i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja? Ili Ministarstvo uprave? Je li nam baš potrebno posebno Ministarstvo državne imovine - pita se naš sugovornik.
Optimalan broj 15?
Ministarstvo graditeljstva moglo bi se spojiti s Ministarstvom gospodarstva, ali i s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, s time da bi se onda vjerojatno bunile zelene udruge. Zato bi se to ministarstvo moglo spojiti i s Ministarstvom pravosuđa jer danas svi pričaju o spajanju katastra i zemljišnih knjiga, a jedno je ministarstvo nadležno za katastar, a drugo za zemljišne knjige, umjesto da spoje te procese. Također, navode naši sugovornici, ne treba nam ni posebno Ministarstvo uprave, koje je nekad bilo dio Ministarstva pravosuđa, pa bi se i to moglo spojiti, a pitanje je treba li nam i posebno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ili bi se i ono moglo spojiti s gospodarstvom.
- Optimalan broj ministarstava bio bi negdje oko 15, ali teško je očekivati da će se toliko drastično u ovoj godini smanjivati broj, ali bez većih potresa i drama, predsjednik Vlade može spojiti barem dva-tri ministarstva. Polovica mandata je idealna za neki vid rekonstrukcije Vlade i s time onda šaljemo poruku da želimo racionalniju Vladu - zaključuje naš sugovornik.
Hrvatska Vlada, kao što je Jutarnji već upozoravao, sa 20 ministarstava najglomaznija je u Europskoj uniji. Njemačka, primjerice, sa svojih 81 milijun stanovnika i jednom od najboljih ekonomija svijeta uz kancelarku Angelu Merkel i jednog šefa kabineta ima tek 14 ministarstava.
Usporedba
Austrija sa 8,5 milijuna stanovnika ima saveznog kancelara, zamjenika kancelara, dva državna tajnika i 12 ministarstava. Belgija ima federalnu vladu s 13 ministarstava i četiri državna tajnika, čak i Bugarska sa 7,2 milijuna stanovnika ima jedno ministarstvo manje, a Češka s više od 10,5 milijuna stanovnika uz premijera ima 16 ministarstava.
Rumunjska, koja ima gotovo 20 milijuna stanovnika, ima 16 ministarstava, mali Cipar ima 11 ministarstava, a Danska, s 5,6 milijuna stanovnika, uz premijera ima 17 ministarstava. Estonija pak broji 14 ministarstava, Finska 13, a Francuska, država sa 66,4 milijuna stanovnika, ima 17 ministara i tri državna tajnika. Grčka ima 16 ministara, kao i Irska koja je po broju stanovnika vrlo slična Hrvatskoj, ali ima tri ministarstva manje.
Italija, nama susjedna zemlja sa 60,8 milijuna stanovnika, ima 13 ministarstava, jednog ministra bez portfelja zaduženog za ustavne promjene i odnose s parlamentom te pet državnih tajnika, dok Latvija ima 13 ministarstava. Još jedna mala baltička zemlja, Litva, s nešto manje od tri milijuna stanovnika, ima 14 ministarstava, a malena Malta petnaest. Mađarska s gotovo 10 milijuna stanovnika ima najmanji broj ministarstava u EU - tek osam.
Nizozemska s gotovo 17 milijuna stanovnika ima 13 ministarstava i sedam državnih tajnika, a jedna od većih država EU, Poljska, sa 38 milijuna stanovnika, ima 17 ministarstava i četiri državna tajnika.