DOKUMENT

OTKRIVAMO: PRAVA ISTINA O 'MAJCI SVIH STRATEGIJA' 800 stručnjaka, 12 radnih skupina, 32 milijuna kuna, 3000 dječjih crteža za samo jedan zaključak...

 

Kako napreduje izrada Nacionalne razvojne strategije RH od 2020. do 2030. godine? Iskreno, mislio sam da je to umrlo.”

“Mislite Turistička strategija? Ne? Nacionalna razvojna strategija? Stvarno ne znam...”

“Možete me nazvati za sat vremena, da malo pogledam po mailovima o čemu se radi pa da se prisjetim?”

“Mislim da su mene izbacili iz te radne skupine, mjesecima nisam dobio nikakvu informaciju o tome...”

Ovako su reagirali sveučilišni profesori, aktivisti, sindikalisti, gospodarstvenici, političari, ekonomisti, demografi, suci, sve redom ugledni članovi radnih skupina za izradu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske od 2020. do 2030. godine (NRS 2030.), najznačajnijeg i hijerarhijski najvišeg strateškog dokumenta ove države, “majke svih strategija”, o kojoj ovisi izrada svih ostalih sektorskih strategija, a koja se, prema prvom hodogramu aktivnosti, sljedeći mjesec trebala naći u javnoj raspravi.

Pitanje koje smo im postavili bilo je jednostavno: “U kojoj je fazi izrada Nacionalne razvojne strategije?”, dokumenta za koji u ministarstvu Gabrijele Žalac, zaduženom za njegovu izradu, kažu da se radi o dokumentu od povijesne važnosti jer će “Hrvatska prvi put od stjecanja neovisnosti imati hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u kojem će biti definirana vizija razvoja te jasno postavljeni glavni razvojni smjerovi, strateški ciljevi i pokazatelji učinka, koji će odrediti kvalitetu života današnjih i budućih generacija u Republici Hrvatskoj.”

Problem je što se stručnjaci raspoređeni u radne grupe koje bi trebale definirati konkretne mjere za sljedeće desetljeće - a radi se o stotinama ljudi! - nisu sastali mjesecima niti znaju radi li se išta po tom pitanju.

Krajnje ozbiljan dokument

S izradom NRS-a započelo se još 2017. godine, nakon što je utvrđeno da Hrvatska ima ozbiljan problem pri definiranju prioriteta u pregovorima s Europskom komisijom. Tako je prilikom izrade Partnerskog sporazuma za korištenje Europskih strukturnih fondova, koji je potpisan 2014. godine, ionako složen i dugotrajan pregovarački proces bio dodatno otežan upravo činjenicom da ne znamo jasno reći koja su nam područja prioritetna za ulaganja. Sljedeći takav sporazum trebao bi se potpisati sljedeće godine, za period od 2021. do 2027. godine, i Hrvatska je donijela odluku da ovaj put bude spremna te da, kako kažu u Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova, napravi “temelj za programiranje proračuna i povlačenje sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora financiranja”.

Dalo bi se, dakle, zaključiti da bi Nacionalna razvojna strategija trebala biti krajnje ozbiljan dokument koji će pripremiti manja grupa najvještijih stručnjaka koja će detektirati što Hrvatskoj prioritetno treba i pomiriti to s onim što trenutno “pali” u Uniji. No, nositelj izrade NRS-a, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, krenulo je u izradu od najniže moguće razine.

Prvo je pokrenulo opću promotivnu kampanju za mobilizaciju građana, otvorilo je posebnu web-stranicu hrvatska2030.hr s pozdravnom porukom i fotografijom ministrice Žalac, organiziralo desetke skupova i radionica na državnoj i lokalnim razinama, objavilo posebni upitnik na kojem građani mogu definirati kakvu Hrvatsku žele, čak je organiziran i natječaj za osnovnoškolce tijekom kojeg je gotovo 3500 djece izradilo likovne i literarne radove na temu “Hrvatska kakvu želimo 2030.” - kako bi stručnjaci dobili bazu za izradu “temelja za programiranje proračuna i povlačenje sredstava iz fondova EU”!

Nakon što je konačno dobivena ta baza - a radi se o vizijama Hrvatske 2030. godine koje otprilike izgledaju ovako: “Hrvatska 2030. - zemlja odgovornih, hrabrih, poduzetnih i osviještenih ljudi”; Hrvatska - zemlja u kojoj ću i ja ostati!”, “Pravedna, konkurentna, održiva i otvorena zemlja snažnih regija” - formiralo je sedam tematskih radnih skupina, pet radnih skupina za horizontalne politike, tri podskupine, Upravljački odbor, Izvršni odbor i Međuresornu radnu skupinu - sveukupno više od 800 ljudi - kako bi u konačnici složili dokument.

Sastali su se prvi put u svibnju prošle godine, zatim u studenome prošle godine i od tada - tišina.

Ostale strategije na čekanju

- Imali smo prvu sjednicu prije oko godinu dana. Bilo nas je 30-ak i sve je bilo onako, u svečarskom tonu. Istresli smo dušu, kako bi se reklo, naveli sve probleme koji nas muče na području demografije i socijale i nabacivali ideje. Pola godine kasnije, u studenom 2018., imali smo drugi sastanak. Ministarstvo regionalnog razvoja dostavilo nam je neke materijale, u kojima su bili pobrojeni ti ključni problemi koje smo nabacali šest mjeseci ranije. Od tada se nije dogodilo ništa niti se više pričalo o tom dokumentu - kaže Davorko Vidović, koji je, kao predstavnik Hrvatske gospodarske komore, član radne skupine za demografiju i socijalne politike.

No prije desetak dana na taj je dokument sasvim neočekivano podsjetila ministrica demografije Nada Murganić. Na pitanje novinara gdje je zapelo s izradom sektorske Demografske strategije, koja je u travnju trebala biti prezentirana javnosti, odgovorila je da taj dokument ne može biti finaliziran prije nego se prihvati krovna Nacionalna razvojna strategija. Naime, prema Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH, koji je Sabor donio krajem 2017. godine, svi ostali akti strateškog planiranja moraju biti usuglašeni s Nacionalnom razvojnom strategijom.

- Radna skupina za izradu NRS 2030. čiji sam član nije se sastala od lanjskog studenog i ne znam što se događa - potvrdio nam je dr. Nenad Pokos, demograf s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, koji je istovremeno član radne skupine za izradu Demografske strategije u Ministarstvu demografije i radne skupine za demografiju i socijalne politike za izradu NRS, a koji je istu tvrdnju iznio i u jednoj emisiji HTV-a.

Od kraja prošle godine, doznajemo u razgovoru s članovima, nisu se sastale ni druge radne skupine, no dobra je vijest da bi se novi sastanak trebao održati sljedeći tjedan: sugovornici su redom zamijetili neobičnu slučajnost da su, nakon što o tom dokumentu nisu čuli ništa mjesecima, baš u istom tjednu primili i novinarski upit i poziv na sastanak.

- Evo, upravo je stigao poziv za sljedeći tjedan. Bit će to ukupno treći put da se sastajemo u godinu dana - kaže Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji je član u dvije radne skupine: onoj za obrazovanje, znanost i razvoj ljudskih potencijala te za makroekonomske politike, pravosuđe i dobro upravljanje.

Od sastanka, kaže, nema velika očekivanja: od samog početka ima osjećaj da se stručnjaci sastaju forme radi, jer se nije iznjedrila ni jedna konkretna mjera, koja bi sadržavala jasne rokove, nositelje odgovornosti, mjerljive ishode.

- Od prvog sastanka, prema mojem mišljenju, bilo je jasno da se poslu ne pristupa ozbiljno i da takav rad ne može rezultirati respektabilnim dokumentom, osobito u zadanim rokovima - kaže Kroflin.

Prema planu rada, cijeli je posao trebao biti dovršen do ožujka ove godine. U Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova sad odgovaraju kako će se cjeloviti nacrt Nacionalne razvojne strategije naći u javnoj raspravi u III. kvartalu ove godine, a da im je cilj da to bude početkom srpnja. Proces izrade je, kažu, u trećoj od ukupno četiri predviđene faze.

Bez kontakta šest mjeseci

To je, ističu, najzahtjevnija faza “jer se upravo unutar ove faze definiraju načini provođenja predloženih strateških ciljeva, definiraju glavne strukturne reforme u srednjem i dugom roku te glavni strateški projekti koji bi mogli biti provedeni do 2030. godine”. Tko to definira, budući da stručnjaci već šest mjeseci nisu ni kontaktirani - nije poznato.

U prvoj fazi napravljeni su prijedlozi vizije razvoja i razvojnih smjerova Hrvatske do 2030. godine. O čemu se konkretno radi, dobro je vidljivo iz Izvješća objavljenog na web-stranici hrvatska2030.hr. Kako bi dobilo prijedloge vizija, Ministarstvo je, između ostalog, organiziralo krajem 2017. sedam radionica - po jednu u Zagrebu, Dubrovniku, Gospiću, Svetom Martinu na Muri, Osijeku, Zadru i Opatiji - na kojima je okupljeno gotovo 400 sudionika, predstavnika lokalnih jedinica, kako bi definirali kakvu Hrvatsku žele.

Tako su predstavnici Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, njih 53, koji su se okupili u Svetom Martinu na Muri, zaključili da žele da Hrvatska 2030. bude “zdrava, sretna i uspješna” te “Država hrabrih ljudi koji se ne boje sanjati!”. Predstavnici Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, koji su se našli u Zadru, kao svoju viziju Hrvatske 2030. naveli su, između ostalog, “gospodarski razvijena, energetski neovisna zemlja tolerantnih obiteljskih ljudi. Zemlja po mjeri čovjeka”.

Oni iz Ličko-senjske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije žele Hrvatsku po mjeri svih građana, a predstavnici Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije žele “Hrvatsku zadovoljnih ljudi! Hrvatsku, zemlju ljudi s osmijehom”.

Nakon što su dobili iscrpan uvid u viziju Hrvatske predstavnika lokalnih zajednica, obavještavaju nas iz Ministarstva, raspisan je i natječaj na koji se odazvalo 230 osnovnih škola kako bi djeca mogla izraziti svoju viziju, i to u 3402 literarna i likovna rada. Ministarstvo im se - kao i svim drugim dionicima - ovim putem zahvaljuje na “predanom i aktivnom radu”. Održana su i četiri razvojna foruma sa županima i direktorima županijskih agencija, šest sastanaka s predstavnicima poslovnog sektora, tri dvodnevna sastanka nositelja radnih skupina, niz bilateralnih sastanaka, proučeno je 1780 odgovora građana na ponuđeni upitnik...

Temeljem tako prikupljenih vizija “u suradnji s nositeljima tematskih radnih skupina te uz podršku Svjetske banke” izrađena su tri konačna prijedloga vizije Hrvatske 2030, koji su dani na uvid Međuresornoj radnoj skupini, sačinjenoj od 20 državnih tajnika, pomoćnika ministara i najviše rangiranih službenika niza ministarstava. Prijedlog koji je dobio njihovu najveću podršku jest ovaj:

“Hrvatska u 2030. godini je otvorena i globalno konkurentna zemlja koja ostvaruje zdrav i održiv gospodarski razvoj, koja prepoznaje i vrednuje svoje potencijale i na njima temelji svoju budućnost, zemlja prilika u kojoj je svima, a posebno mladim ljudima, dana mogućnost građenja svoje budućnosti i uspješne karijere, zemlja koja je prepoznata u svijetu po nacionalnom identitetu i stvaralačkoj kreativnosti svojih ljudi, prirodnom i kulturnom nasljeđu, sigurnosti i kvaliteti života, čistom okolišu te konkurentnom, tehnološki naprednom i izvozno orijentiranom gospodarstvu temeljenom na znanju i inovacijama kao ključnim pokretačima rasta i razvoja.”

- Evo, to je iznjedreno nakon godinu dana rada. Dječji crteži o tome kako napraviti temeljni dokument za kvalitetno povlačenje novaca iz europskih fondova i “Hrvatska - obećana zemlja”. Nadam se da proteklih mjeseci neka skupina pametnih ljudi iz raznih ministarstava, zanemarujući sve te gluposti, negdje radi neki dokument koji će imati glavu i rep. I to je u redu, jer nas po 50 u 12 radnih skupina sigurno ne može ništa ozbiljno odraditi. Ali pitam se čemu onda sav ovaj cirkus. I koliko nas je taj cirkus koštao? - pita se jedan naš sugovornik, sveučilišni profesor koji ne želi biti imenovan.

Koliko nas je to ukupno koštalo, u Ministarstvu nam nisu odgovorili. Kažu kako članovi radnih skupina ne primaju honorare, no kako je na ovom poslu angažirana i Svjetska banka, koja će uz financijsku naknadu pružati savjetodavne usluge. Prema objavljenim informacijama na mrežnim stranicama Ministarstva, ugovor koji je ministrica Žalac potpisala sa Svjetskom bankom težak je 4,34 milijuna eura (32,5 milijuna kuna), a trajanje ugovora od svibnja 2018., kad je potpisan, do lipnja 2020. godine. Dakle, savjeti Svjetske banke bit će vrijedni više od 32 milijuna kuna.

Dijagnoza Svjetske banke

- To je ustaljena praksa. Imam nešto godina, pa i iskustva u izradi raznih strategija i reformi. Jedni drugima uplaćuju novce, savjetuju se i nikad nije posve jasno za što mi dajemo te novce - osim što “to tako mora ići”. Vjerojatno ćemo većinu tog novca povući iz EU i preliti ga Svjetskoj banci - kaže naš sugovornik. Prema odgovoru iz Ministarstva, od iznosa od 1,999.458 eura, koliko ćemo platiti Svjetsku banku za “izradu 12 strateških dijagnoza” iz 12 različitih područja, 85 posto sufinancirat će se iz prioritetne osi tehničke pomoći u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.”. Samo na ovom dijelu iznosa, dakle za dijagnoze, oko 2,2 milijuna kuna otići će iz državnog proračuna.

- Svatko od nas tko je ikad sudjelovao na izradi sličnih dokumenata imao bi što reći o kvaliteti takvih savjetovanja. Evo, recimo, na prvom sastanku moje radne skupine bili su i ljudi iz Svjetske banke i dali svoju dijagnozu. Nadam se da to nije ta dijagnoza o kojoj govore u Ministarstvu i za koju plaćamo milijune, jer se ovdje radilo o bazičnoj ocjeni situacije u mojem području, s najosnovnijim podacima koje izvučemo iz Državnog zavoda za statistiku za sat, sat i pol vremena - kaže član jedne od tematskih radnih skupina.

Postoje li neke ozbiljnije dijagnoze te u kojoj je zapravo fazi izrada dokumenta koji bi za mjesec i pol trebao biti upućen u javnu raspravu, članovi dijela radnih skupina trebali bi saznati sljedeći tjedan, na novom sastanku.

Prema odgovoru iz ministarstva Gabrijele Žalac, dokument je u trećoj fazi. Do upućivanja u javnu raspravu, dakle, preostaje dovršetak treće faze i cijela četvrta faza. Koja se odnosi na - definiranje izvora financiranja. Sitnica.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo