Danas bi se trebala održati četvrta sjednica Međuresornog povjerenstva za nabavu borbenog aviona nakon koje bi, prema informacijama Jutarnjeg lista, trebalo biti objavljeno koje su države iskazale interes za sudjelovanje na hrvatskom natječaju za kupnju 12 borbenih aviona. Prema informacijama Jutarnjeg lista, iz više izvora bliskih Povjerenstvu, dosad je barem sedam zemalja iskazalo taj interes.
Među njima je najveće iznenađenje Izrael koji Hrvatskoj ponovno želi ponuditi avion F 16 Barak. Avion koji je Hrvatska već jednom odabrala, ali zbog odbijanja SAD-a da Izraelu da dozvolu za prodaju, cijeli je posao propao. No, ovoga puta, prema našim informacijama, Izrael bi ponudu dao zajedno s proizvođačem aviona Lockheed Martinom, čime bi i osigurao američku podršku za ovaj posao.
Rabljeni modeli
Ostale zemlje koje su zasad iskazale interes za natječaj su Italija, Francuska, Švedska, Sjedinjene Američke Države, Švedska, Norveška i Danska. Ovih sedam zemalja obavijestilo je Hrvatsku da su spremne javiti se na natječaj sa šest različitih modela aviona. Prema najavama člana Povjerenstva Roberta Kopala, savjetnika premijera Plenkovića, Hrvatska će od potencijalnih natjecatelja tražiti ponude i za rabljene i za nove avione koji će onda biti posebno ocjenjivani. Tome su se, kako doznajemo, prilagodile i države zainteresirane za natječaj.
Zapadna proizvodnja
Uz već spomenuti rabljeni izraelski Barak, Francuska je spremna ponuditi rabljeni Mirage 2000 i novi Rafale. Italija bi ponudila rabljeni Eurofighter, Sjedinjenje Američke Države Hrvatskoj bi ponudile sasvim nove avione - F-35 i F-16 Block 70/72. Švedska bi se na natječaj javila s novim Gripenom C/D verzije, a Norveška i Danska sa svojim rabljenim avionima F-16. Naši izvori tvrde kako su malo iznenađeni da interes nije iskazala i Grčka sa svojim rabljenim F-16, ali moguće je da se javi u posljednji tren. Grčka je sudjelovala na prošlom natječaju, ali je njezina ponuda ocijenjena nepotpunom. Postoji i mogućnost da do današnje sjednice Povjerenstva dođe iskaz interesa još neke države.
Nakon što se službeno utvrdi interes za dostavljanje ponuda zainteresiranim državama, uputit će se zahtjev za ponude u skladu s taktičko-tehničkim zahtjevima Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.
Očekuje se da zahtjevi za ponude budu upućeni u sljedećih mjesec dana, a ponuditeljima će biti dano šest mjeseci za izradu ponuda. To je, prema riječima naših sugovornika, minimum za izradu kvalitetne ponude bez obzira na to je li riječ o novom ili rabljenom avionu. Robert Kopal nedavno je rekao kako je krajnji cilj da do kraja sljedeće godine Hrvatska potpiše ugovor o kupnji 12 aviona. Neki naši sugovornici ipak su oprezniji pa tvrde kako bi bilo dobro kada bi do kraja mandata ove Vlade bila donesena odluka o tome koji bi se avion kupio. Zasad niti jedan od naših sugovornika ne želi govoriti koliko je novca Hrvatska spremna izdvojiti za ovu nabavu.
Ministar obrane Damir Krstičević prije nekoliko je dana na pitanje koji avion preferira odgovorio: “Novi avion 4. generacije zapadne proizvodnje”. On je još nakon propasti posla s Izraelom izjavio da bi Hrvatska mogla u nabavu manjeg broja novih aviona na platformi F-16. “Od našeg strateškog partnera SAD-a očekujemo ponudu koju nećemo moći odbiti”, rekao je tada Krstičević.
Dakle, on je blizak opciji koju je realizirala Bugarska. Ta zemlja nedavno je sklopila ugovor i SAD-u platila 1,2 milijarde dolara za osam novih F-16 Block 70/72. Podsjetimo da su Sjedinjene Američke Države i na prvom natječaju Hrvatskoj ponudile eskadrilu novih F-16 Block 70/72 po cijeni od oko 9,5 milijardi kuna. Izraelski Baraci su tada koštali oko 3 milijarde kuna uključujući simulatore, obuku pilota, preinaku infrastrukture i naoružanje.
Vrijeme isporuke
Osim tehničko-taktičkih karakteristika i cijene, u cjelokupnoj ponudi jedan od izuzetno važnih kriterija za odabir jedne od ponuda bit će vrijeme isporuke aviona. Taj je kriterij izuzetno važan s obzirom na to da je na jednoj od ranijih sjednica Povjerenstva utvrđeno kako resursi postojećim MiG-ovima počinju istjecati na kraju 2023. godine. To znači da bi optimalno bilo da isporuka novih aviona počne 2024. godine.
Ako bi to bio presudan kriterij, vrlo je upitno bi li SAD i Francuska mogli isporučiti nove avione, dok je švedski SAAB još ranije na sastanku u Ministarstvu obrane ustvrdio da su spremni novi avion isporučiti u roku od dvije godine od potpisa ugovora.
Primjerice, potpredsjednik Lockheed Martina za Europu, Jonathan W. Hoyle prije nekoliko mjeseci za portal Obris ustvrdio je kako produkcijski ciklus aviona F-16 traje između 36 i 48 mjeseci te da se isporuka prvih novih može očekivati od 3 do 4 godine nakon potpisa ugovora. On tvrdi kako bi u prosječnim uvjetima bilo moguće brže isporučiti prerađene avione nego potpuno nove.
U ovom trenutku nije poznato koje točno tipove modela svojih aviona zainteresirane zemlje nude. Danska i Norveška rješavaju se svojih “šesnaestica” jer kupuju američki F-35. Norveška ima 46 komada F-16 od kojih su neki sudjelovali i u operacijama u Afganistanu. Danska ima 30 komada ovih aviona. Italija pak raspolaže s 98 Eurofightera, a Francuska ima 315 komada Mirage 2000 u raznim verzijama.
Tek u konačnim ponudama ove će zemlje precizirati koje zapravo rabljene modele nude, u kakvom su stanju i koje je moguće vrijeme isporuke, kao i ostale parametre.