Američki ministar obrane, general James N. Mattis posjetit će Hrvatsku 12. i 13. srpnja, potvrđeno je Jutarnjem listu iz izvora u Bruxellesu.
U američkoj ambasadi u Zagrebu odgovorili su da “u ovom trenutku za Jutarnji nemaju nikakve informacije”. U diplomatskom rječniku znači da se posjet priprema, ali o njemu još ne smiju govoriti iz sigurnosnih i protokolarnih razloga. Kako neslužbeno doznajemo ministar Mattis će s hrvatskim dužnosnicima razgovarati o jačanju Obalne straže budući da nije isključeno da migrantski val skrene prema hrvatskom dijelu Jadrana.
Uzvratni posjet
Mattis će sudjelovati na summitu NATO-a u Bruxellesu 11. i 12. srpnja, a nakon toga će doći u Zagreb. Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević je posjetio Washington prošle godine, a ovo će biti uzvratni posjet.
Tom je prigodom Mattis u pozdravnom govoru izjavio: “Sljedeći će mjesec biti dvadeset i dvije godine od Oluje, operacije koja se proučava u američkoj vojsci kako bi se pokazalo da dobro vođena, uvježbana i opremljena vojska, uz dobro političko vodstvo, može promijeniti tijek povijesti”. Ministar Mattis tom je prigodom naveo i da je Hrvatska “prijatelj i saveznik” koji se bori “iznad svoje kategorije”. Odnosi SAD-a i Hrvatske najbolji su upravo na obrambenom planu. Zagreb se pokazao odgovornim saveznikom na kojeg se Washington može osloniti, i to još od završetka rata na prostoru bivše Jugoslavije, gdje je prvi put testirana američka doktrina koju će kasnije razviti administracija predsjednika Baracka Obame: SAD daje obavještajnu i inu podršku, a saveznik na terenu - Hrvatska - vodi operacije. SAD izuzetno cijeni hrvatsku podršku u Afganistanu te ukupno djelovanje unutar NATO-a, posebno u operaciji ojačane prednje prisutnosti, kojoj je cilj zaštita baltičkih država i Poljske od mogućega ruskog ekspanzionizma.
Posebna odluka
Jedini je ozbiljniji problem to što Zagreb još uvijek ne izdvaja 2 posto BDP-a za obranu, ali Washington je zadovoljan postojećim i najavljenim povećanjima tih izdvajanja, uključujući i kupnju borbenih zrakoplova od Izraela. Ipak je riječ o izvorno američkim letjelicama, za čiju je prodaju odobrenje Jeruzalemu morao dati američki State Department.
James Mattis najviše je rangirani dužnosnik administracije Donalda Trumpa koji dolazi u službeni posjet Zagrebu. Ministar obrane, naime, prema hijerarhiji dolazi odmah iza državnoga tajnika, koji je četvrta osoba po važnosti: ispred njega su predsjednik i potpredsjednik te predsjednik Kongresa. Mattis je prvi general na čelu Pentagona od 1950. godine, kada je na tom položaju bio George C. Marshall, poznatiji po svojoj ulozi državnoga tajnika kada je pokrenuo plan obnove Europe nakon Drugoga svjetskog rata poznat kao “Marshallov plan”. Kongres je morao posebnom odlukom odobriti Mattisovo stupanje na dužnost jer nije bio u mirovini sedam godina (umirovljen je 2013. godine).
Mattis je marinac od glave do pete, prošao je sve razine zapovijedanja u tom poznatom rodu američke vojske, sudjelovao je u Pustinjskoj oluji 1991. godine - njegova je jedinica među prvima ušla u Kuvajt - zatim je bio na terenu u Afganistanu 2001. godine, a i u invaziji na Irak 2003. godine. U toj je zemlji godinu kasnije vodio jednu od najtežih operacija, napad na Faludžu, gdje je bilo središte sunitskoga otpora američkim snagama. Kasnije je s generalom Davidom Petraeusom, temeljem iskustava iz Faludže, napravio priručnik za borbu protiv pobunjenika.
Vojna služba
Tijekom svoje vojne karijere stekao je nadimak “bijesni pas”, ali isto tako i “ratnik redovnik” - prvi zbog svoje odlučnosti da marinci uvijek ispune svaki svoj zadatak, a drugi jer je u potpunosti posvećen svom zadatku, vojsci. Poznat je po tome što je sa sobom tijekom vojne službe uvijek nosio knjigu Marka Aurelija “Meditacije” (originalni je naslov na grčkom “Samome sebi” i riječ je o filozofskim promišljanjima rimskoga cara, filozofa i ratnika). A kad bi dobio nove podređene, prvo bi im podijelio knjige koje je smatrao da moraju pročitati i tek nakon toga su mogli doći i surađivati s njime.
Mattis se relativno rano uključio u Trumpovu kampanju i bilo je jasno da će dobiti visoki položaj u administraciji. Za njim se, za razliku od generala Michaela Flynna, ne vuku nikakvi repovi sumnjivih veza s Rusijom ili nekom drugom zemljom. Zato ga je Senat i prihvatio s 98 glasova za. Njegov je položaj u Trumpovoj administraciji čvrst, barem do sada. On i predsjednik dijele negativan stav prema Iranu, ali se u mnogim stvarima i razlikuju: Mattis je bio snažno protiv zabrane transrodnim osobama da služe u vojsci. No, ministar obrane pokazao se sjajnim političarom jer za sada uspješno održava dobar odnos s Trumpom, vodeći svoj resor kako sam želi. Sve pozitivne političke snage u Washingtonu u članicama NATO-a vide ga kao glas razuma u sadašnjoj vladi i nadaju se da će tako ostati do kraja Trumpova mandata.
Odnosi Hrvatske i SAD-a
VIZE
Washington je rekao da će ukinuti vize hrvatskim državljanima kad broj odbačenih zahtjeva za vizama padne ispod 3 posto. Dijelom je to rezultat relativno širokogrudne hrvatske politike dodjele putovnica.
ULAGANJA
Hrvatska je za brojne američke tvrtke premalo tržište da bi na njemu ulagale. Ima pozitivnih primjera, poput IBM-ova centra za potporu, ali većina američkih ulagača žalila se na nepoticajnu klimu i pravosudnu nesigurnost.
BiH
SAD je snažan zagovornik stabilne BiH te je u više navrata otvoreno kritizirao hrvatske čelnike, posebno Dragana Čovića, zbog njegovih veza s Miloradom Dodikom, a posredno i Rusima. Prije nešto više od mjesec dana američka je ambasada otvoreno optužila Čovića da podržava korupciju i organizirani kriminal.
ENERGETIKA
Washington snažno podržava izgradnju LNG terminala na otoku Krku te zagovora interkonekciju energetske infrastrukture u regiji kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu. Kako je Jutarnji objavio u subotu, američka tvrtka CCIP zainteresirana je za ulazak u INA-u umjesto mađarskoga MOL-a.