Vlada je donijela odluku o kupnji 12 borbenih aviona F16 Barak, a Ministarstvo obrane zaduženo je za pregovore s izraelskom stranom o ugovoru. Prema neslužbenim informacijama, pregovori o ugovoru mogli bi trajati oko tri mjeseca i tijekom njih detaljno će biti definirani rokovi isporuke, oprema aviona, obuka, infrastruktura, rokovi plaćanja itd.
Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, Hrvatska će avione otplatiti u 10 godina, a godišnja rata iznosit će maksimalno 50 milijuna američkih dolara. On je tu svotu usporedio s iznosom od 50 milijuna eura, koliko će se godišnje štedjeti na kamatama zbog refinanciranja dugova cestarskog sektora. Prema dostupnim informacijama, isplata prve rate trebala bi krenuti s isporukom prvih aviona 2020. godine.
Izbor naoružanja
To je, kako doznajemo, bio zahtjev hrvatskog Ministarstva financija koje je u dugoročnim projekcijama utvrdilo da je za državne financije najbezbolnije da otplata počne za dvije godine. Da nije tog ograničenja, avioni bi iz Izraela mogli u Hrvatsku doći i ranije. Iz tog razloga obuka pilota u Izraelu će početi tek 2019. godine. Prema sadašnjim planovima, u Izrael bi na obuku bilo upućeno osam pilota i 45 tehničara. Osnovna obuka pilota trajala bi oko 10 mjeseci. Veliki dio obuke kontinuirano će se provoditi na simulatoru koji će biti u bazi na Plesu.
Kojom će opremom i naoružanjem hrvatske “šesnaestice” biti opremljene, zasad nije jasno. Voditelj MORH-ove stručne skupine, brigadir Denis Tretinjak, kazao je da će avioni biti naoružani američkim raketama. Za početak, riječ je o raketama kratkog dometa do 20 kilometara. Osim raketa, u inicijalnom paketu naoružanja bit će topovska zrna i vježbovne bombe. No, kojim naoružanjem će avioni u konačnici biti naoružani, prije svega ovisi o Hrvatskoj i njezinim financijskim mogućnostima. Također je dogovorena ugradnja komunikacijske opreme i transpondera s modom 5 koji je kompatibilan s NATO-om. No, kad bi i htjela, Hrvatska ne može dobiti avion Barak sa svom opremom koju koriste Izraelci. Kako doznajemo, američka strana stavila je restrikcije na isporuku dijela opreme Hrvatskoj koju posjeduje Barak.
Američka garancija
Američka strana dala je jamstva da će avionima prije dolaska u Hrvatsku biti produljen životni vijek, odnosno sati leta povećani na 10.800. S obzirom na to da do sada imaju oko 7800 sati naleta, procjena hrvatskih stručnjaka je da će preostalih 3000 sati po avionu biti sasvim dovoljno za sljedećih 25 godina.
Kad je riječ o infrastrukturi, ponudom je definirano da gradnju i uređenje potrebnih objekata financira izraelska strana. U to je uključena gradnja hangara, uređenje piste i stajanke u bazi na Plesu. F16 u izvanrednim situacijama koristi iznimno otrovno i agresivno gorivo EPU H70, čiji je sastav 70% hidrazin i 30% voda. No, na Plesu neće biti posebnog skladišta za hidrazin, nego će EPU H70 biti isporučen u bocama koje će biti u avionima. Izraelci su se obvezali isporučiti i tri rezervna motora.
- Ovo je strateška odluka koju donosimo s punom odgovornošću i željom da tako osnažimo vojsku, pridonesemo sigurnosti na ovom području i budemo još snažnija članica NATO-a i EU. Odluka je donesena i u suradnji sa svim drugim resorima i predstavlja našu političku volju i želju da jačamo strateško partnerstvo sa SAD-om i Izraelom, a otvara i mogućnost suradnje u brojnim drugim područjima - poručio je premijer na sjednici Vlade.
Područja suradnje
Ministar obrane Damir Krstičević ističe da “niti jedan projekt dosad nije imao potencijal ostvariti toliki gospodarski rast kao projekt nabave višenamjenskog borbenog aviona’’. Iako službeno off set prema pravilima Europske komisije više ne postoji, ovaj bi projekt mogao pridonijeti boljoj industrijskoj suradnji Hrvatske i Izraela.
O kojim je gorućim projektima riječ, zasad nema informacija osim načelnih tvrdnji da je riječ o onima u području poljoprivrede, energetike, transfera tehnologije.
Da se na tom području ipak nešto događa, upućuje i činjenica da je na Vladinoj sjednici u četvrtak osnovana radna skupina radi pripreme ugovora o posebnoj gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Izraela te Povjerenstvo za praćenje poslovno-gospodarske suradnje između Hrvatske i Izraela, na čijem je čelu ministrica gospodarstva Martina Dalić.
Dogovor bi posredno mogao riješiti i spor oko Golfa na Srđu
Naši sugovornici tvrde da bi posredni efekt tog ugovora moglo biti i pozitivno rješenje u slučaju rješavanja tužbe koju su predstavnici tvrtke Razvoj golf Maja Brinar i njezin suprug, izraelski ulagač Aaron Frenkel, podnijeli protiv Hrvatske zbog stopiranja projekta Golf na Srđu. Vrijednost te tužbe procjenjuje se na 500 milijuna eura.
Tvrtke Razvoj golf d.o.o i Elitech još su 6. rujna prošle godine Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu predali zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske. Iako je riječ o privatnom investitoru iz Izraela, naši sugovornici smatraju da bi rezultat dogovora o avionima mogao biti i odustajanje od tužbe protiv Hrvatske u projektu Golf na Srđu.