ZAGREB - Što je prouzročilo veliku poplavu u Veloj Luci u lipnju 1978. kada je more nadiralo i povlačilo se, a valovi dostizali i šest metara? Ovo pitanje više od 30 godina zaokuplja znanstvenike, tim više što se u Jadranu sve češće događa da more poplavi rivu ili dio obale.
No, skupina hrvatskih znanstvenika s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu i Instituta “Ruđer Bošković” (IRB) nakon tri desetljeća riješila je “velolučku enigmu”. Njihovo je istraživanje objavljeno u Journal of Geophysical Research, jednom od najprestižnijih časopisa iz geofizike.
Testirana hipoteza
- Potvrdili smo da su tu veliku poplavu u Veloj Luci izazvali atmosferski procesi - rekao je prof. Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka PMF-a, voditelj istraživanja u kojem su sudjelovali i dr. Miroslava Pasarić i dr. Danijel Belušić iz iste ustanove te dr. Ivica Janeković iz IRB-a.
- Odmah nakon što se pojava dogodila, 21. lipnja 1978. godine, postavljene su četiri različite hipoteze, od kojih su je dvije dovele u vezu s pomacima u podmorju, tj. ustvrdile su da je u pitanju tsunami, a dvije s poremećajima u atmosferi - rekao je prof. Orlić. Istaknuo je kako je njegov tim nakon tri desetljeća, zahvaljujući meteorološkim i oceanografskim modelima koji su u međuvremenu razvijeni, mogao testirati jednu od hipoteza.
- Time je potvrđeno da je relativno mali poremećaj atmosferskog tlaka, od samo nekoliko milibara, koji u uobičajenim uvjetima ne bi mogao izazvati kolebanje morske razine veće od nekoliko centimetara, mogao izazvati višemetarsko kolebanje morske razine, zbog pojave rezonancije, ali i zbog specifičnog, ljevkastog oblika Zaljeva Vela Luka - pojasnio je Orlić. No, pojava nije bila ograničena samo na Velu Luku. - Znatne, iako ne tako velike, oscilacije zahvatile su brojna mjesta duž hrvatske obale srednjeg Jadrana, a nekoliko sati kasnije i na talijanskoj strani - dodao je Orlić.
Učestale šćige
Istaknuo je da su slične pojave, poznate pod nazivom “šćiga”, posljednjih godina učestale, premda s manjim intenzitetom od one iz 1978.
- Tako su u novije vrijeme zabilježene u Starom Gradu i Malom Stonu u lipnju 2003., na otoku Istu u kolovozu 2007., u Malom Lošinju u kolovozu 2008. te ponovno u Starom Gradu u veljači 2010. - rekao je Orlić, ne isključujući mogućnost da je učestalost poplava povezana s klimatskim promjenama.
- Zasad nemamo egzaktnih pokazatelja, tek smo uspjeli protumačiti pojavu i trebat će vremena da se istraži utjecaj globalnog zatopljenja na nju. No, kako su atmosferski poremećaji koji dovode do takvih poplava povezani s razvojem konvektivnih sustava u atmosferi, te da bi ovi potonji mogli učestati zbog globalnog zatopljenja, rekao bih da veza nije isključena - zaključio je prof. Orlić.
Zbog istih prilika vjetar je srušio most u Tacomi
Pojava koja se 21. lipnja 1978. godine dogodila u Veloj Luci predstavlja hrvatski ekvivalent poznatom američkom Tacoma Bridgeu.
- Riječ je o mostu koji je 1940. godine sagrađen blizu Seattlea i koji se nekoliko mjeseci nakon toga urušio kad je puhao nešto jači vjetar.
Dramatične oscilacije mosta i njegovo urušavanje snimljeni su filmskom kamerom, a taj je slučaj ušao u mnoge udžbenike kao primjer rezonancije na djelu - ispričao je Mirko Orlić i dodao da je epizoda u Veloj Luci snimljena filmskom kamerom.
- I u ovom je slučaju prva pomisao bila da se radi o jednostavnom slučaju rezonancije, i ovdje su detaljnije analize pokazale da je mehanizam nešto složeniji. Možda bi velolučka poplava mogla ući u hrvatske udžbenike, bez ulaženja u detalje objašnjenja, s naglaskom na rezonanciji kao jednom od procesa odgovornih za tu pojavu - zaključio je prof. Mirko Orlić.