OBROVAC, ZAGREB - Crveni mulj, otrovno blato nastalo kao tehnološki otpad u proizvodnji glinice nekadašnje propale tvornice Jadral u Obrovcu i hrvatska crna točka mogućeg scenarija ekološke katastrofe na mađarski način, odložen je u dva ogromna bazena koja se nalaze 500 metara zračne linije iznad samoga grada Obrovca i rijeke Zrmanje.
Lužnata voda
Bazeni su nakon supstitucije tvornice ostali prepuni crvenog mulja i lužnate vode.
Opet drama u Mađarskoj: Evakuirano još jedno selo, prijeti novi val mulja
- Hrvatskoj ne prijeti ekološka katastrofa poput one u Mađarskoj. Sanacija crvenog mulja i lužnate vode u okolici naše tvornice glinice - Jadrala u Obrovcu, bliži se kraju - kaže Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Hrvatske vode: Za sada nema onečišćenja u Dunavu
Hrvatska je 2006. započela sanaciju, a posao je dobilo poduzeće iz Zadra - Sirovina odlagalište. Mladineo kaže da je u sanaciju uloženo 135 milijuna kuna. Do prije tri godine u dva bazena bilo je milijun kubika lužnate vode i 400 tisuća tona crvenog mulja. Opasni otpad iz tvornice predstavljao je opasnost za okoliš i ljude na području od 136 četvornih kilometara oko tvornice.
‘Pakleni krug’
Oba bazena nalaze se unutar svojevrsnog “paklenog kruga”, omeđenog razvalinama nekadašnjih postrojenja, obližnjim minskim poljima i kamenjarom. Veliki i mali bazen pod stalnim su stražarskim nadzorom. Prema informacijama Fonda za zaštitu okoliša, u velikom bazenu je do danas sanirano 350.000 prostornih metara nataloženog crvenog mulja koji je prekriven s blizu 1,5 milijuna prostornih metara inertnog građevinskog materijala, pa više nije opasan.
Materijal se pritom miješao s crvenim muljem radi njegove stabilizacije i gradnje izolacijskog sloja. Danas je, tvrdi Mladineo, ostalo još 300.000 kubika lužnate vode i 35 tisuća tona crvenog mulja. Dovršetak svih radova predviđen je za kraj 2011. ili najkasnije do polovice 2012. godine. Tada bi, dodaju u Fondu za zaštitu okoliša, na mjestu tvornice trebala biti izgrađena postrojenja za obnovljive izvore energije.
Nije bilo novca
- Tvornica glinice kod Obrovca sinonim je za jednu od najvećih propalih investicija bivše države. Zatvorena je 1981. godine - kaže Mladineo. Na pitanje zašto se čekalo 16 godina za početak sanacije, u Fondu odgovoraju da “vjerojatno zato što nije bilo novca”.
Stražar pao u bazen i ostao zdrav
Tijekom posjeta bazenima koji su štićeni doznali smo da se jedan od stražara, Ivica Maričić, prije mjesec dana poskliznuo i upao u veliki bazen. Stražar nakon nesreće nije imao ozbiljnih zdravstvenih poteškoća, osim modricu na rebrima nastalu od pada i nagnječenja.
Ipak, stražar se prije puta do bolnice prvo dobro istuširao kod kuće, a svu mokru odjeću bacio.
Crveni mulj, osim hidroksida, željeza, aluminija i titana, sadrži i visoke koncentracije teških metala od kojih su neke dvadeset puta veće od prosječnog sastava okolnog tla. Otpadna lužina uz visok stupanj alkaličnosti sadrži i visoke koncentracije arsena, vanadija, kroma, bakra, kobalta i selenija, pri čemu arsen i do 30 puta premašuje granične vrijednosti propisane za otpadne vode koje se smiju ispuštati u prirodni spremnik. ( Ž. H.)
Dunav će ‘pojesti’ sav otrov dok dođe do Batine
Prve analize vode iz Dunava kod Batine pokazale su da za sada nema onečišćenja ni zagađenja.
- Riječ je o analizi vode izuzete u četvrtak, no djelatnici Zavoda za javno zdravstvo i dalje nastavljaju dva puta dnevno uzimati uzorke. Iz mjera predostrožnosti u dogovoru sa Gradskim vodovodom u Vukovaru, odlučili smo u potpunosti prijeći na alternativne izvore vode iz bunara - rekao je direktor Hrvatskih voda u Osijeku Zoran Đuroković.
Izlijevanje crvene lužine u mađarski tok Dunava ponovno je interes javnosti usmjerilo prema Batini, selu koje bar jednom godišnje dospijeva u vijesti zbog vodenog vala.
- Svi mi znamo da je to vrlo ozbiljna stvar, no problem je u Mađarskoj i ja sumnjam da će kod nas biti ikakvih problema tako da nema ni straha. Ako nađu 1 posto tog otrova u Dunavu kod nas to će biti premija, jer to je ipak ogromna količina vode, koja bi do dolaska u Hrvatsku trebala razgraditi otrov. Osim toga, tok Dunava u našem dijelu je više na srpskoj strani - kaže predsjednik Mjesnog odbora Batina Stevan Labrović s kojim se slaže i mještanin Đuro Molnar, koji je poput većine Batinaraca dobro upoznat sa stanjem u Mađarskoj, budući da redovito prate mađarske TV i radio programe.
- Slušao sam noćas do tri sata njihove emisije, gdje su i Mađari rekli da predviđaju kako će se to do Hrvatske izgubiti. Odavde do Györa, gdje je otrov ušao u Dunav, je 330 kilometara, a količina vode je ogromna. Taj otrov, naravno, nije šala i on u Mađarskoj radi veliku štetu, ali mislim da za nas nema straha - istaknuo je Molnar. ( N. Patković)