Ministri unutarnjih poslova Europske unije su u Bruxellesu održali još jedan sastanak u potrazi za zajedničkim rješenjem izbjegličke krize koja se dodatno zaoštrila nakon odluke Austrije da ograniči broj onih koje će primiti i broj zahtjeva za azil. To je izazvalo domino-efekt u državama na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, jačanje kontrola na granici Grčke i Makedonije, zbog čega se gomila broj migranata u Grčkoj. Zato je Grčka oštro reagirala na ovakve mjere i zaprijetila da će čak blokirati odluke u EU ako se ne pronađe brzo rješenje koje će spriječiti da Grčka postane, kako se izrazio grčki ministar, “skladište napuštenih duša”.
Zajedničko rješenje
I hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić sudjelovao je na ovom sastanku. Orepić je rekao da se i dalje traži zajedničko rješenje te ponovio ono što stalno govore i drugi ministri - da će najbolje biti ako se rješenje pronađe na granici Grčke i Turske, gdje migranti i ulaze na teritorij EU.
“Jučerašnji sastanak u Beču i današnji ovdje idu za tim da se definira zajednička odgovornost i unutar te zajedničke odgovornosti pojedinačna odgovornost svih članica. Idemo prema rješenju. Sada radimo na temelju profilacije na makedonsko-grčkoj granici. Međutim, pojavila su se neka nova ograničenja i ta se ograničenja upravo na ovim sastancima definiraju. Bit je, dakle, da se nađe zajednički pristup EU-a prema migrantskoj krizi”, rekao je Orepić danas u Bruxellesu.
Dodao je da u ovome trenutku nema bojazni za otvaranje nove migrantske rute preko Albanije s obzirom na to da se u Grčkoj skuplja veći broj izbjeglica nakon što je Makedonija postrožila režim ulaska, a nije želio nagađati što se može dogoditi poslije.
U međuvremenu mediji u Albaniji javljaju da je tamošnja policija pojačala patrole na granici s Grčkom te da je već otkrivena manja skupina pakistanskih migranata koje je albanska policija vratila u Grčku. Već nekoliko tjedana se spekuliralo o opciji da bi se izbjeglice iz Grčke mogle preusmjeriti prema Albaniji. Otamo bi mogli dalje nastaviti preko Kosova do Srbije ili, što je vjerojatnija opcija, prijeći preko mora u Italiju.
Summit s Turskom
Sva očekivanja u EU prebacila su se na predstojeći summit s Turskom 7. ožujka u Bruxellesu.
Na današnjem sastanku ministara unutarnjih poslova EU raspravljalo se o uspostavi europske granične i obalne straže, sustavnoj kontroli na vanjskim granicama te politici povratka migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu. Europska komisija pozdravila je i angažiranje NATO-a u čuvanju granice na Egejskom moru.
Izbjeglička kriza izazvala je u EU i dodatne podjele. Mađarska je jučer najavila da će održati referendum o obveznim kvotama za smještaj izbjeglica na kojemu bi se Mađari izjasnili žele li da im EU nametne te kvote mimo volje mađarskog parlamenta.
Bundestag prihvatio pooštrene zakone o azilu
Njemački parlament Bundestag velikom većinom glasova vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije jučer je prihvatio sporni zakonski paket mjera koji bi trebao pooštriti uvjete za stjecanje političkog azila u Njemačkoj i ubrzati proces protjerivanja onih kojima je zahtjev odbijen. Oporbene stranke Ljevica i Zeleni oštro su reagirale na novi paket predbacujući mu prije svega da je donesen prebrzo i bez promišljanja. Najvažniji dio promjena odnosi se na uvođenje specijalnih prihvatnih centara za tražitelje azila koji imaju vrlo male ili nikakve izglede za dobivanje statusa progonjenih ili izbjeglica u Njemačkoj. Te bi se osobe odmah s granice smještale u specijalne prihvatne centre, gdje bi njihov zahtjev bio rješavan po ubrzanom postupku, nakon čega bi, u slučaju odbijanja, slijedilo protjerivanje u zemlje porijekla. Najsporniji dio zakonskog paketa odnosi se na zabranu spajanja obitelji za izbjeglice kojima je omogućena privremena zaštita, primjerice dok ne prestanu razlozi zbog kojih je ta osoba u Njemačkoj zatražila utočište. Ubuduće će biti olakšano i protjerivanje tražitelja azila i izbjeglica koji su prekršili njemačke zakone. ( S.M.)