Na račun općine Dvor na čijem se području nalazi vojarna Čerkezovac u kojoj će se zbrinjavati i skladištiti radioaktivni otpad do kraja ove godine iz državnog proračuna trebalo bi sjesti 750.000 eura.
Iznos je to odštete koji se definira u prijedlogu "Uredbe o visini naknade i načinu financiranja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području se uspostavljaju ili nalaze građevine za zbrinjavanje radioaktivnog otpada".
Uredba, kao i prijedlog Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada trenutačno je u javnom savjetovanju koje će biti otvoreno do 26. srpnja. Predviđeno je da se Zakon usvoji u hitnoj proceduri, a izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada započne iduće godine.
Hrvatski kraj kojem prijeti sigurna smrt: Stanovnici odlaze, stiže radioaktivni otpad!
Država bi naknada u iznosu od 750.000 eura općini Dvor trebala isplatiti nakon donošenja Uredbe, a toliki bi se iznos godišnje isplaćivao dok se ne ishodi suglasnost za početak rada Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Od tada bi se godišnja naknada udvostručila i iznosila 1,5 milijuna eura.
Načelnik općine Dvor, Nikola Arbutina za sada nije imao komentar na prijedlog Uredbe o naknadi za obeštećenje uz objašnjenje kako mu treba nekoliko dana da zajedno s pravnicima prouči Uredbu "jer je svaki zarez iznimno bitan".
Oprez i nepovjerljivost načelnika Arbutine očekivana je s obzirom na brojne apele koje je proteklih deset godina upućivao Vladi zbog brojnih, prije svega infrastrukturnih problema u ovom dijelu Banovine koji, kako je to često govorio, kao da nije dio Hrvatske. Naselja u općini Dvor u prosjeku po dva puta godišnje budu poplavljena i odsječena od ostatka Hrvatske što je tek dio problema s kojim se suočava ovo depopularizirano područje.
No, upravo je ta činjenica kao i postojanje velikog kompleksa vojarne Čerkezovac koju je Ministarstvo obrane ocijenilo neperspektivnom ovo područje učinilo pogodnim za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koji se stvori u Hrvatskoj, ali i onog iz nuklearne elektrane Krško koji prema sporazumu sa Slovenijom treba zbrinuti Hrvatska.
Bageri su već na prostoru vojarne Čerkezovac i od 16. lipnja rade na uklanjanju osam postojećih objekata na čijem se mjestu trebaju izgraditi upravne zgrade Centra i Dugoročno skladište za hrvatsku polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško. Za sada se samo ruši, a izgradnja novih objekata može započeti ako Studija utjecaja na okoliš potvrdi da je lokacija Čerkezovac primjerena za uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Priča o javnom interesu i neodgovornoj politici: Skladištenje u budućem centru najmanji je problem
Naknada koje će se od ove godine početi isplaćivati općini Dvor strogo je namjenska i treba doprinijeti poboljšanju kvalitete života lokalnog stanovništva, te unaprjeđenju zaštite okoliša.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u općini Dvor živi svega 2.996 stanovnika raspoređenih u čak 64 naselja. Naselja su raštrkana po obroncima Zrinske gore što upućuje na nekadašnju gustu naseljenost ovog područja Hrvatske. U najnaseljenijoj fazi, početkom 20. stoljeća Općina Dvor je imala 27 tisuća stanovnika, a 1991. godine u njoj je živjelo 14.556 stanovnika.
Uredba kojom se definira naknada radi zbrinjavanje nuklearnog otpada propisuje da se do 20 posto iznosa naknade treba utrošiti na povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada te povećanje dječjeg doplatka, stipendiranje učenika i studenata i financiranje njihovog prijevoza, te besplatnih udžbenika.
Do 30 posto sredstava od ukupnih 750.000 eura, a kasnije 1,5 milijuna može se utrošiti na javne potrebe u školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, sportu i civilnom sektoru. Nadalje, do 50 posto iznosa može ići na unapređenje komunalne infrastrukture u što spada proširenje mreže vodoopskrbe i kanalizacije, nabava opreme za čišćenje javne površine, za vatrogasce, prvu pomoć, policiju, besplatni internet i drugo.
Do 30 posto sredstava za obeštećenje može otići na razvoj turizma, dok do 50 posto može ići na projekte održivog razvoja koji su kompatibilni i mogu se "podebljati" korištenjem EU i drugih fondova. Također do 50 posto sredstava može se utrošiti za ublažavanje i prilagodbe klimatskim promjenama.
Izričito se navodi da se ova sredstva ne mogu koristiti za isplatu plaća zaposlenima u javnom sektoru, kao ni za pokrivanje financijskih gubitaka gospodarskih subjekata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....