Ovako je trebalo biti u sobi 11A: Zabranjeno udaranje, davljenje i sjedenje na pacijentu

Jastuk preko glave, udarci laktom i šakama Kristiana Josipa Periša dok leži na bolničkom krevetu, pokazale su šokantne snimke iz Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan" u Zagrebu. Imao je 32 godine kad je 21. listopada umro u toj bolnici.

Zdravstvena inspekcija utvrdila je da večernje sputavanje i primjena terapije nisu bili u skladu s propisanim protokolom te da je bilo nepravilnosti u evidenciji sputavanja. Četvorici medicinskih tehničara određen je istražni zatvor zbog sumnje na teško ubojstvo. Prema nalazu objavljenom 12. studenoga, obdukcijski nalaz tada još nije bio potpuno dovršen.

Je li se slično postupanje u Jankomiru događalo i prije? Jutarnji je objavio da Državno odvjetništvo provodi izvide o navodnom napadu na drugog pacijenta u istoj klinici u prosincu 2025. I u iskazu o tom događaju spominju se udarci i jastuk. Nakon Periševe smrti Jutarnji je proučio hrvatske propise i interne dokumente nekih bolnica, među kojima su i obrasci u koje se upisuje stanje sputanog pacijenta, sve do minute u kojoj je obavljena procjena.

Protokol nekih bolnica izrijekom zabranjuje udaranje, davljenje i sjedenje na pacijentu, kao i uvrtanje zglobova, povlačenje za kosu i štipanje, kao i svaki zahvat koji može ugroziti disanje ili cirkulaciju ili izazvati nepotrebnu bol ili ozljedu. Državni pravilnik izričito zabranjuje pritisak na vrat, prsa ili trbuh. Jastuk preko glave nije među predviđenim pomagalima za sputavanje.

U sestrinskom obrascu postoje oznake za normalno, ubrzano te usporeno i plitko disanje. Bilježi se može li se pacijenta probuditi i reagira li na podražaje. Za ogrebotinu, hematom ili ranu upisuje se i mjesto na kojem je promjena uočena. U rubrici za razgibavanje može se označiti pojedina ruka ili noga. Radna uputa traži da se upiše stvarno vrijeme procjene, bez zaokruživanja, te razlog ako vitalne funkcije nije bilo moguće izmjeriti na vrijeme.

Doktorica iz sobe u Jankomiru u fokusu istražitelja, isplivalo i ključno pitanje o ulozi ravnateljice

Protokol iz 2024. predviđa sestrinske bilješke svakih 15 do 30 minuta, a postupnik iz 2026. najmanje svakih 15 minuta tijekom cijele mjere. Zasebna radna uputa predviđa upis svakih 15 minuta prva dva sata, a zatim svaka dva sata, uz stalni izravni nadzor. Državni pravilnik traži sestrinsku bilješku svakih 15 minuta. Iz pregledanih dokumenata ne vidi se koja se interna uputa primjenjuje u praksi.

O sputavanju u pravilu odlučuje psihijatar i nadzire njegovu primjenu. Ako je situacija toliko hitna da se njegova odluka ne može čekati, zakon dopušta da odluči drugi liječnik, medicinska sestra ili drugo zdravstveno osoblje, uz obvezu da ga odmah obavijesti. Ako je u žurbi sputavanje odredio liječnik druge specijalnosti, medicinska sestra ili tehničar, državni pravilnik nalaže psihijatru da unutar jednog sata od primitka obavijesti osobno procijeni pacijenta i odluči treba li mjeru nastaviti.

Pravilnik za fizičko sputavanje predviđa tim od najmanje pet medicinskih sestara ili tehničara i navodi 15 do 20 minuta za sam postupak primjene. Sputavanje se može odrediti na najviše četiri sata, nakon čega psihijatar ponovno procjenjuje potrebu za nastavkom. Radna uputa predviđa ponovnu procjenu već nakon dva sata. Ukupno sputavanje prema državnom pravilniku ne smije trajati dulje od 24 sata, a po isteku tog vremena psihijatar mora obići pacijenta i ponovno procijeniti njegovo stanje. Ako neposredna opasnost prestane nakon nekoliko minuta, pacijenta treba osloboditi.

Dok je pacijent vezan, stručno zdravstveno osoblje mora stalno pratiti njegovo tjelesno i duševno stanje. Puls, tlak, temperatura i drugi pokazatelji u pravilu se provjeravaju svakih 15 minuta tijekom prva dva sata. Ako stanje pacijenta onemogućuje mjerenje u tom ritmu, vitalne funkcije moraju se izmjeriti nakon 30 do najviše 60 minuta od početka sputavanja. Nakon prva dva sata učestalost mjerenja ovisi o okolnostima i liječničkoj uputi.

Kako se pacijent smiruje, opseg sputavanja smanjuje se ako procjena to dopušta. Ako se broj točaka sputavanja još ne može smanjiti, pravilnik predviđa da se pojedina točka naizmjenično privremeno oslobodi svakih sat vremena radi održavanja cirkulacije. Pacijentu se uz to u pravilu svaka dva sata omogućuje 15 minuta razgibavanja pod nadzorom. Osoblje mu mora osigurati dovoljno tekućine.

Pristanak na prijevoz vozilom hitne pomoći i pisani pristanak na dobrovoljni smještaj dvije su odvojene odluke. Odredbe zakona o prisili odnose se na osobu s težim duševnim smetnjama smještenu u psihijatrijskoj ustanovi. Europski odbor za sprječavanje mučenja (CPT), na čiji se standard poziva pučka pravobraniteljica, traži pristanak dobrovoljno smještenog pacijenta na sputavanje. Ako pacijent odbije, a osoblje smatra da je mjera nužna, prema tom standardu treba preispitati njegov pravni status.

Ako dobrovoljno smješten pacijent povuče pristanak, može ga se prisilno zadržati samo ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Bolnica tada mora obavijestiti županijski sud bez odgode, najkasnije 12 sati od opoziva pristanka. Kod prijema po članku 28 psihijatar utvrđuje postoje li razlozi za prisilno zadržavanje bez odgode, najkasnije 48 sati od prijema. Ako odredi zadržavanje, bolnica obavještava sud bez odgode, najkasnije 12 sati od odluke.

Hrvatska liječnička komora se oglasila slučaju Periš: ‘Takvom postupanju nema mjesta u zdravstvenom sustavu‘

Za sputavanje mora postojati neposredna opasnost kojom osoba ozbiljno i izravno ugrožava svoj ili tuđi život ili zdravlje. Mjera dolazi u obzir tek kada neprisilni postupci nisu otklonili opasnost i kad ju je moguće otkloniti jedino prisilom. Kad god je moguće, s pacijentom se prvo razgovara u mirnoj prostoriji, uz privatnost. U smjernicama psihijatrica Slađana Štrkalj Ivezić (HLZ) opisuje kako taj razgovor počinje.

Osoblje se predstavi, objasni pacijentu gdje je, pita ga što ga je uznemirilo i ostavi mu vremena da odgovori. Prije odluke procjenjuje se njegovo stanje, uz podatke o anamnezi, lijekovima i nalazima. Ako liječnik utvrdi da je lijek potreban, primjenjuje se prema njegovoj uputi. Pravilnik kao oblik sputavanja navodi i kemijsko sputavanje, primjerice brzu trankvilizaciju ili sedaciju.

Prema postupniku, radilište o svakoj primijenjenoj mjeri preko bolničkog informacijskog sustava obavještava Jedinicu za kvalitetu. U kartonu pacijenta ostaju liječnički i sestrinski obrazac, a elektronički zapis vodi se u sustavu eHIS. Vrijeme početka i prekida mora se podudarati u sva tri zapisa. Iz dokumentacije treba biti vidljivo tko je donio odluku, zbog kojeg neposrednog rizika i kada je psihijatar obaviješten.

Postupnik izdvaja neprekinuto fizičko sputavanje dulje od šest sati kao produljeno sputavanje koje se posebno evidentira, prijavljuje i periodično analizira. Nakon prestanka mjere predviđa pregled zbog mogućih ozljeda ili komplikacija te stručnu analizu uz voditelja odjela. Zakon nalaže da se o primjeni mjere obavijeste osoba od povjerenja, zakonski zastupnik i etičko povjerenstvo.