ŠOKIRANI MJEŠTANI

‘Ovo je biser Jadrana, a more će nam izgledati kao septička jama. Pa normalno da će taj silni izmet isplivati...‘

Mještani podvelebitskih naselja šokirani su najavom i mogućnošću da se podvelebitski kanal onečisti

Prirodna uvala pokraj Lukova Šugarja

 Cropix/Arhiva

U podvelebitskom kanalu na jednoj se lokaciji u nekoliko kaveza uzgajaju pastrve. No taj bi se broj mogao drastično povećati. Norveški investitor pokrenuo je izradu studija utjecaja na okoliš i zatražio izmjene prostornih planova u Senju i Karlobagu kako bi ondje povećao kapacitete, ali i dobio još četiri nove lokacije za uzgoj. Mještani podvelebitskih naselja šokirani su najavom i mogućnošću da se podvelebitski kanal onečisti, piše HRT.

U Lukovu Šugarju još se eksperimentira s morskim uzgojem pastrva u kavezima. U tom kraju stanovnici ne žele pred kameru. Kažu, uništili su im zaljev, njih nitko ništa nije pitao. Ovakav uzgoj pastrve podrazumijeva i opasnost od onečišćenja, ponajprije ribljim fekalijama. Takav scenarij u svojem dvorištu ne žele stanovnici Prizne. A upravo su ondje planirani novi kavezi.

- Biser podvelebitskog kanala, jedino more gdje je čisto, da dođe da se djeca nemaju gdje okupati, a što su naši starci preci sačuvali, rekao je predsjednik Mjesnog odbora Prizna Ivica Mandekić.

- Taj silni izmet koji odlazi u more normalno da će isplivati i na vrh. Mi gledamo, hoćemo ljeti gledati izmete i takve stvari, kaže Nikola Mandekić.

Uništena turistička perspektiva

Nepojmljivo im je da ih s jedne strane čuvaju, a s druge pretvaraju u septičku jamu. Jedno uzgajalište srednje veličine onečišćuje more otprilike kao kanalizacija grada od desetak tisuća stanovnika. Kavezi će im, kažu, uništiti turističku perspektivu.

- Što je najžalosnije, park prirode nam je tu do mora, a more da nam izgleda kao septička jama s obzirom na količinu uzgoja, jer to nije tisuću tona, to je plan nekih 4 do 5 tisuća godišnje, kaže Željko Puhalo iz mjesta Boćak.

Do sada su prijavljene dvije lokacije za uzgoj do 2000 tona pastrve godišnje. Na tim lokacijama norveški investitor Adriatic Farming planira povećanje za još 1400 tona. Ujedno traži postavljanje kaveza na četiri nove lokacije u senjskom i karlobaškom akvatoriju.

- Zahtjev investitora je da se povećaju. Ono što ćemo mi slijediti su pozitivni propisi Republike Hrvatske. Ako studije utjecaja na okoliš daju pozitivno da se ta uzgajališta mogu povećati, moje je razmišljanje da se u to ide, rekao je gradonačelnik Senja Jurica Tomljanović.

Hrvatski predstavnik norveškog investitora o cijeloj temi nije htio davati izjave za HTV. Struka, pak, smatra kako marikultura, kao i crpljenje nafte u Jadranu, ne idu zajedno s turizmom te da studije moraju biti vrlo ozbiljne kad je ovakvo veliko povećanje proizvodnje u pitanju.

- Stvaraju se hranjive soli koje onda pogoduju cvjetanju mora, alge se razmnožavaju, sve više i više dolazi do cvjetanja mora, alge se talože na okolne organizme, često zna doći do anoksije, tako da ima puno problema, objašnjava dr. sc. Petar Kružić s Odjela biologije mora zagrebačkog PMF-a.

- Kontrolu tih provedbi ne radi Županija, nego rade službe Ministarstava, zaključuje za HRT Ana Rukavina Stilinović, pročelnica za gospodarstvo Ličko-senjske županije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. svibanj 2024 05:51