Sve je spremno. Za četiri do najkasnije osam ili deset sati svaki sumnjivi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj ili će dobiti potvrdu ili će se ta sumnja otkloniti. Naime, u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević sve je spremno i testiranje, bude li potrebno, može početi.
Sredinom tjedna u Hrvatsku su stigle ‘namirnice’, odnosno potrebni reagensi za pripremu testova za dijagnostiku koronavirusa, a glavni ‘chef’ za realizaciju ‘finalnog proizvoda’ odnosno testa je biolog dr. Ivan Christian Kurolt s Odjela za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, inače središnje zdravstvene ustanove za dijagnostiku i zbrinjavanje oboljelih od koronavirusa.
Veliki izazov
Suprotno očekivanjima, po Zavodu za dijagnostiku ne susreću se užurbani stručnjaci u skafanderima, maskama, sa zaštitnim rukavicama, kako rad s ‘opasnim virusima’ zamišljaju laici. Istina, sve su prostorije, hladnjaci i uređaji ‘pod ključem’, ali nema očekivane napetosti i filmskog misterija. Za razliku od ostatka Infektivne, u kojoj u ovo vrijeme gripe i viroza gužve ne prestaju, u Zavodu za dijagnostiku tog ‘movinga’ nema. Tek razni uređaji koji stvaraju buku svjedoče da se posao radi, a slike na kompjutorskim ekranima da su analize dobivenih rezultata raznih testiranja u tijeku. Zasad se ni jedna ne odnosi na koronavirus jer u Hrvatskoj još nije zabilježen ni jedan slučaj oboljelih.
Biolog dr. Kurolt vrlo smireno objašnjava kako će se u Zavodu ‘peći kolač’ zvan test za koronavirus, i to za svakog pacijenta posebno. Sredinom tjedna stigli su reagensi i sad je, kaže, sve spremno za prave ili lažne pacijente odnosno za postavljanje dijagnoze ili pak otklanjanje sumnje na koronavirus. Prije nešto više od deset godina dr. Kurolt je Njemačku, u kojoj je rođen i završio studij biologije, zamijenio Hrvatskom. Ne treba dvojiti, bilo je to zbog jedne žene, a onda ga je i dobiveni posao na znanstvenom projektu u koji ga je uključila sadašnja ravnateljica Klinike prof. dr. Alemka Markotić, srećom, ‘zarobio’ u Infektivnoj klinici.
Laboratorij u kojem se testiraju uzorci na koronavirus
Virusi su bili njegova poslovna ljubav, pa je i otkrivanje “ćudi” koronavirusa veliki izazov.
- Nama dosad nepoznati koronavirus, pokazalo se, može se širiti ne samo sa životinja na ljude, nego i s čovjeka na čovjeka. Nitko se ne usuđuje prognozirati što će se događati, odnosno koliko će biti invazivan i koliko će trajati, pa je zato važna brza dijagnostika i, dakako, prevencija, jer lijeka nema. Istina je da su zadnjih dana neki proizvođači ponudili gotove dijagnostičke testove za koronavirus, ali ono što je uvijek nezgodno kod gotovih proizvoda za još poprilično nepoznati virus jest to da proizvođači štite svoje patentno pravo i mi, zapravo, ne znamo kako on točno funkcionira. Puno je bolje da ga stvaramo sami jer se tako test može prilagoditi novim spoznajama u vrlo kratkom roku - objašnjava dr. Kurolt ovaj hrvatski ‘handmade’ test.
- Radi se o PCR, odnosno molekularnim testovima za detekciju samog genoma virusa koji nije dokraja poznat pa mi zapravo ne znamo jesu li ti gotovi testovi dobri ili loši. Činjenica je da je tek mali dio virusnih izolata sekvencioniran, odnosno tek njih šest ili sedam, i prema tome su rađeni ti gotovi testovi. Pokaže li se kroz trajanje bolesti da ima više varijabili nego što smo mi mislili, ove naše testove možemo mijenjati odmah, po potrebi, dok kod gotovih to nije moguće. Napominjem da smo se oslonili na ‘recept’ kolega iz berlinskog Charité University Hospitala s kojima imamo odličnu suradnju, a pokazalo se na ova četiri potvrđena slučaja koronavirusa u Nemačkoj da sve dobro funkcionira - ističe dr. Kurolt.
Objašnjava da je riječ o PCR testu u stvarnom vremenu.
Dijagnostika
- Sama reakcija traje oko sat i pol. Prije toga kreće obrada uzorka i izolacija genomskog materijala i nakon toga obrada rezultata koja je, zato što je to PCR u stvarnom vremenu, jednostavnija nego inače. Od trenutka kad stigne uzorak, ovisno o opterećenju, odnosno broju uzoraka, proces dijagnostike traje od 4 do 8 sati. Da se ne bi kontaminirali uzorci, svaki korak testiranja radi se u drugoj prostoriji, odnosno izolacija genomskog materijala u jednoj, postavljanje testa u drugoj, a očitavanje testa u trećoj sobi”, objašnjava dr. Kurolt metodologiju testiranja koronavirusa.
Srećom, očito stručna javnost nije sebična, a brzo putovanje informacija omogućava da i Hrvatska, zahvaljujući stručnjacima poput dr. Kurolta, može u kratkom roku primijeniti najnovije spoznaje, pa i kad je riječ o koronavirusu.