ŠTO JE OTKRIO POPIS

Ovo je najbrojnija vjerska skupina u Hrvatskoj nakon katolika, sada ih ima čak 186.000; Sociolog: ‘Evo tko su oni...‘

‘Ostalih kršćana‘ prije deset godina bilo je samo 12.900
 Željko Hajdinjak/Cropix

Pad broja katolika u Hrvatskoj s 3,697 milijuna koliko ih je bilo prije deset godina na 3.057 milijuna (7,3 posto manje), te općenito pad broja pripadnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, paralelno s povećanjem broja agnostika i ateista, za Jutarnji su komentirali sociolog religije i bivši diplomat pri Svetoj Stolici Ivica Maštruko te sociolog s Pravnog fakulteta u Zagrebu Siniša Zrinščak.

Dok je za Zrinšćaka pad broja katolika i pravoslavaca, očekivan, Maštruko je očekivao veći postotak onih koji se ne opredjeljuju kao vjernici.

– Realno, očekivao sam veći pad, no očito je da su Hrvati i dalje konformisti, pa se izjašnjavaju kao katolici, što je je neprovjerena stvar. Tu je na djelu konformizam jer je prema svim sociološkim istraživanjima stvarni broj vjernika manji od ovoga koliko ih je po podacima s popisa stanovništva, kaže Maštruko.

Podsjeća da je tendencija u svijetu takva da se povećava broj onih koji se religijski uopće ne opredjeljuju.

- Radi se o tome da mlađa populacija sebi ne postavlja sebi pitanje ‘Bog da ili ne?‘, pa zato i nema odgovora, što znači da oni nisu pripadnici nijednog religijskog sistema. To je prisutno u nizu razvijenih zemalja, kaže Maštruko.

Trend pad broja katolika u Hrvatskoj po njemu ima dva uzroka: prvi je što vlada nezadovoljstvo katoličkom crkvom kao institucijom, i to ne samo zbog niza prisutnih afera, poput pedofilije, nego i zbog ponašanja crkvene hijerarhije, konkretno svećenika koji se ne ponašaju kako im papa Franjo propovijeda. A to je pastoralni rad i nedemonstriranje svojih materijalnih, financijskih i ostalih pozicija pred vjernicima, barem ne na tako vidljiv način. Drugi razlog Maštruko vidi u slijedu tendencije prisutne u Europi, odnosno smanjenju broja onih koji nominalno ne pripadaju bilo kojoj crkvenoj zajednici. To može biti, primjerice, želja da se ne vezuju ni uz koju vrst institucije u društvu, pa tako ni uz crkvu, kaže Maštruko.

- Ovo nije ništa neočekivano i nenormalno. Mene začuđuje što pad broja katolika nije veći, a to, kao što sam rekao, tumačim hrvatskim političkim konformizmom. Još uvijek se smatra prihvatljivim deklarirati se katolikom, mada to i nisi, kaže.

Kakve trendove možemo očekivati dalje?

- U budućnosti možemo očekivati realan odnos po trećinama. Dakle, trećina onih koji se opredjeljuje prema nekoj vjerskoj zajednici, trećina agnostika i ateista, te trećina onih koji su indiferentni prema pitanjima vjerskog opredjeljenja. To nije kategorija ‘ne pripadam‘ ili svjesno odbacivanje, već je riječ o kategoriji onih koji su indiferentni, njih to ne zanima. Njihov porast možemo i dalje očekivati, smatra Ivica Maštruko.

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku - ukoliko je taj podatak uistinu točan, pokazuje se enorman porast onih koji se opredjeljuju za kategoriju ‘ostali kršćani‘. Takvih je prije deset godina bilo oko 12.900, a sada ih je više od 186.960, što znači da poslije katolika čine najbrojniju vjersku skupinu u Hrvatskoj. Prema tumačenju DZS-a, u ostale kršćane uključeno je 96,47 posto osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26 posto njih izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, njih 0,84 posto da pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, dok se za ostale vjerske zajednice pojedinačno izjasnilo manje od 0,50 posto.

Iako mu nije posve jasna kategorija ‘ostali kršćani‘, sociolog Siniša Zrinščak ne vjeruje da je došlo do velikog porasta broja pripadnika različitih manjinskih kršćanskih zajednica, jer su one i dalje izrazito manjinske. Na primjer, to ne bi trebalo značiti da je riječ o povećanju pripadnosti adventistima.

- Mislim da je riječ tomu da se ljudi ne žele identificirati ni s jednom zajednicom, no to je sada samo spekulacija i o tomu bi svakako trebalo provesti dodatna istraživanja - smatra Zrinščak, kojeg ne iznenađuje pad udjela katolika i pravoslavaca s obzirom na niz prethodno provedenih socioloških istraživanja koja su pokazala ne velik, ali kontinuirani pad broja ljudi koji se identificiraju s vjerskom zajednicom.

- Zanimljivo je da su istraživanja pokazala da pad broja pripadnika vjerskih zajednica - zbog pada povjerenja u vjerske institucije, pada vjerske prakse i jačanja kritičnosti prema crkvi - ujedno nije rezultirao padom religioznosti u smislu subjektivnih osjećaja. Dakle, ta subjektivna religioznost nije u padu kao institucionalna - kaže Zrinščak.

Po njegovu mišljenju, pad pripadnosti vjerskim zajednicama, napose Katoličkoj crkvi, zapravo je logičan, on je pokazatelj odmicanja od institucionalne crkve, što je sukladno onome što se događa i u drugim zemljama. Ipak, napominje, to ne znači da Hrvatska i dalje nije visoko religiozna zemlja.

- Rekao bih da je jedan od razloga pada broja vjernika porast kritičnosti prema crkvi, pad institucionalne i praktične religioznosti, ali ne i osobne. Imamo kritiku i zazor prema crkvi kao instituciji, a nemamo zasad jednako smanjenje osobne religioznosti - kaže sociolog.

Buduća kretanja teško mu je predvidjeti. - Krize, primjerice, mogu preokrenuti trendove. Ovo je, da zaključim, lagani, ali ne i dramatični pad broja pripadnika vjerskih zajednica, a usudio bih se predvidjeti daljnji pad u laganom ritmu - kaže Zrinščak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. rujan 2022 11:44