Odluka Nacionalnog stožera da se u sklopu mjera, trgovinama zabrani rad nedjeljom i blagdanima izazvala je niz reakcija u javnosti. Pogotovo što je ta odluka donesena u trenutku kad se sve više spominje da bi se parlamentarni izbori mogli održati već početkom srpnja, s obzirom na to da taj termin, u ovoj situaciji, najviše i odgovora HDZ-u. Naime, prema zadnjim istraživanjima, HDZ-u zbog dosadašnjeg uspješnog upravljanja krizom, raste rejting, a početkom srpnja još uvijek nećemo znati pravi opseg posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa, a koje bi na jesen znatno mogle naštetiti toj stranci, te im umanjiti šanse na izborima. Doda li se tome da je Stožer donio i odluku da se vjerska okupljanja omoguće već od 2. svibnja, dakle, prije otvaranja škola i drugih javnih mjesta nije teško zaključiti da su u HDZ-u već uveliko započeli s predizbornim aktivnostima. Ove dvije odluke očito su ustupak Crkvi i desnom biračkom tijelu koje HDZ-u ozbiljno ugrožava Domovinski pokret Miroslava Škore.
Odluka Kriznog stožera
U samom vrhu HDZ-a, jučer je bilo teško dobiti bilo kakav komentar vezan za izbore. A rječitiji na redovnoj tiskovnoj konferenciji na tu temu nisu bili ni potpredsjednik Vlade Davor Božinović, te ostali članovi Kriznog stožera.
- Ovdje se govori isključivo o situaciji koju je izazvala epidemija koronavirusa. Za druga pitanja, znate koje su adrese - kazao je Božinović, dodajući da tu pozornicu neće koristiti za političke poruke. Komentirao je zabranu rada nedjeljom. Upitan plaši li se da će tu odluku srušiti Ustavni sud, Božinović je uzvratio kako “ne vidi smisao u tom pitanju”.
- Mi smo u sklopu mjera koje smo propisivali već regulirali radno vrijeme. Ova odluka je donesena na temelju preporuka epidemiološke struke... Sve se donosi prema preporuci stručnjaka - rekao je Božinović.
Za razliku od vodstva stranke, HDZ-ovci s kojima smo jučer neslužbeno razgovarali, smatraju da na ove dvije odluke Stožera treba gledati kao na predizborni paket.
- Prema onome što se priča u stranci, izbori će najvjerojatnije biti početkom srpnja. Za sada nema odluke, ali puno je pokazatelja za to, uključujući i mjere donesene oko vjerskih okupljanja i rada nedjeljom. Nemam ništa protiv zabrane rada nedjeljom, ali mislim da je ovo pogrešan trenutak. Zato mislim da je ta odluka samo zbog izbora. Ovo je trenutak kad se oni mogu dobiti, a kako će biti dalje, vidjet ćemo, čeka nas teško vrijeme - kazao je jedan HDZ-ovac. Drugi sugovornik iz stranke ističe kako odnos Crkve i HDZ-a do sada nije bio dobar.
- Crkva od početka nije dobro prihvatila Andreja Plenkovića, a puno je toga narušeno u vrijeme Istanbulske konvencije. Zato se sada ide na ustupke i popravljanje odnosa - kazao je naš sugovornik. Dodaje kako su zadnji dvoji izbori - europski i parlamentarni dobar pokazatelj da Crkva nije bila dovoljno angažirana.
- Dali su tada vjetar u leđa Škori i sada se to treba popraviti - smatra ovaj HDZ-ovac.
Čelnik Mosta Božo Petrov jučer je na tiskovnoj konferenciji kazao kako nedjelja treba biti neradni dan, te da Most to govori godinama.
- Stožer civilne zaštite je donio jednu privremenu mjeru, a Most želi da ona bude trajna zbog čega će idućih dana u saborsku proceduru uputiti zakonski prijedlog o neradnoj nedjelji - kazao je Petrov dodajući da očekuje od ostalih stranaka da prijedlog podrže konsenzusom.
- To očekujem i od Vlade koja se ne bi trebala skrivati iza odluka Stožera - rekao je Petrov.
Biljana Borzan iz SDP-a smatra da HDZ u ovoj krizi s koronavirusom koristi gužvu.
- Ovo su situacije u kojima se neke stvari mogu preko noći promijeniti, kao što je, primjerice, digitalizacija, koja je do jučer bila nezamisliva. U EU, stvari koje su se tri godine dogovarale oko financija, sada su se u deset dana posložile. Ovo je vrijeme kada se mogu donositi neke škakljive odluke jer su ljudi više fokusirani na zdravlje i ekonomiju. Mislim da se tu radi da o čistom podilaženju određenim skupinama glasača i da se u normalno vrijeme većina oko toga ne bi mogla složiti. To mi je slično kao i ona priča s praćenjem građana, što se htjelo provući kroz mjere, a onda su dobili preporuku Komisije da se to ne radi, pa su mjeru povukli. Mislim da se i na neke druge mjere popuštanja sada gleda kroz prizmu nadolazećih izbora, kome će se malo više izaći u susret, a kome malo manje, te da se tu ne ide prema strogo medicinskim kriterijima - komentirala je Borzan.
Predsjednik IDS-a Boris Miletić kaže da je što se tiče rada trgovina, kad su se predlagala određena produljenja, to bilo da se rastereti gužva.
Raskorak s epidemiolozima?
- U tom smislu, kad gledamo na zabranu rada nedjeljom, mislim da to ne ide u prilog ideji koju je predložila struka. A kad generalno govorimo o radu nedjeljom, mi smo stava da to uvijek treba biti dogovor između poslodavca i zaposlenika. Naš stav nije da se to brani, nego da se omogući, ako to zaposlenici prihvaćaju, ali da im je to onda i adekvatno plaćeno - kaže Miletić. Što se tiče dozvole vjerskih okupljanja dodaje kako je to u određenom raskoraku s mišljenjem epidemiologa.
- Logika kaže da se najprije otpuštaju one mjere koje su najmanje rizične, a na kraju one najviše rizične, ako se pokaže da prethodne faze nisu negativno utjecale na epidemiološku sliku. Mi smo u Istri isto donijeli tri faze, još prije nego što je Vlada obznanila svoje mjere, poslušali smo struku i na taj način donijeli zaključke - kaže Miletić. Što se tiče izbora kaže da su oni maksimalno fokusirani na zdravlje ljudi i pokretanje gospodarstva.
- Ne bih volio da se fokus sa zdravlja ljudi i gospodarstva sada preseli na izbore. Situacija jest stabilna, pogotovo kod nas u Istri, ali kriza nije gotova, virus postoji, a na žalost još nema cjepiva. Vidimo i da je situacija po pitanju gospodarstva sve, samo ne dobra, tako da maksimalna koncentracija svih treba biti na ta dva segmenta. Mi smo spremni za izbore, ali to nam je sekundarno - kazao je Miletić.
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak kaže kako su odluke koje se donose sve više sporne.
- Ovo sa zabranom rada nedjeljom nije mi toliko sporno, koliko je to ovo sa školama, iako je smiješno određivati u koje se dane ljudi mogu zaraziti, a u koje ne mogu, odnosno, da postoje rizičniji dani - kazao je Beljak. Dodaje kako bi moglo biti izbora u srpnju, ako “uspiju zbrinuti žetončiće, koji nakon Sabora nemaju kud”.
Raspuštanje Sabora
- Čisto sumnjam da bi netko iz HNS-a ili Bandićeve stranke digao ruku za samoraspuštanje Sabora - kazao je Beljak.
Ivica Puljak iz stranke Pametno poručio je jučer kako je Vlada mjerama popuštanja restrikcija pokazala da joj je crkva važnija od škole, te da je Stožer civilne zaštite pretvorila u svoj predizborni stožer.
- Zabrana rada nedjeljom je tipična politička odluka u svrhu predizborne kampanje HDZ-a - rekao je Puljak, te dodao da je Vlada time iskazala “neodgovornost, nekompetenciju i opasni populizam”.
Tekstualni okvir - Pet Plenkovićevih motiva za izbore početkom srpnja
1. Uspjeh u borbi protiv pandemije diže rejting Vlade
Zahvaljujući mjerama kriznog stožera, Vlada ima priliku opravdano se hvaliti rezultatima obuzdavanja pandemije. HDZ-u je to donijelo rast popularnosti u istraživanjima, a članovi Kriznog stožera poput Vilija Beroša, su dobili status rastućih zvijezda. Uz očekivanje da se do srpnja epidemiološka situacija neće pogoršati, i da je vjerojatnije da će se pogoršanje dogoditi na jesen, sve to predstavlja politički kapital na temelju kojeg HDZ računa na dobar rezultat u srpnju.
2. Izlazak iz aktualne koalicije s Bandićem i HNS-om
Plenkovićeva koalicija puna je aktera čija je politička sudbina u silaznoj putanji. Potres u Zagrebu samo je dodatno razotkrio sve Plenkovićeve probleme uzrokovane suradnjom s Milanom Bandićem i HNS-om. Zbog krhke, neprirodne koalicije s gradonačelnikom opterećenim aferama i strankom bez biračkog tijela HDZ je već plato ceh, tako da svako njezino razvlačenje može samo štetiti izbornom rezultatu.
3. Bez sezone, ekonomija će biti bolja u srpnju nego u rujnu
Ministar finacija Zdravko Marić dosad je iznio samo jednu procjenu o rupi u proračunu koju će ostaviti korona virus i taj je iznos, zasad, procijenjen na 45 milijardi kuna, što iznosi oko trećine ukupnog državnog proračuna. Ukoliko kriza potraje i, što je sve izglednije, Vlada će biti prisiljena na puno teže rezove koji ću uključivati i materijalna prava zaposlenika koji plaću primaju iz proračuna. Plenkoviće će se s takvim rezovima sigurno lakše nositi nakon, nego prije izbora.
4. Prilika za konačnu eliminaciju oporbe u stranci
Izbori su i prilika Plenkoviću da završi proces eliminiaranja unutarstranačke oporbe te da u Sabor, državne institucije i javne tvrtke postavi svoje ljude. Aktualna postava birana je i slagana u vrijeme dok je Plenković bio prisiljen na velike kompromise i popuštanje dijelu HDZ-a koji se na unutarstranačkim izborima i otvoreno pobuni protiv njega. Milijan Brkić, Miro Kovač, Davor Ivo Stier, Milan Kujundžić neki su od onih koji se nemaju razloga nadati da će se ponovno naći na izbornim listama ili da će se na njih računati u postizbornoj podjeli funkcija.
5. Oduzimanje prilika da se na desnici stvori jača opcija
Prijeljetni izbori Plenkoviću će olakšati i obračun sa stalnom prijetnjom okupljanja desnice oko jedno snažnog kandidata. Miroslav Škoro, koji je pretendirao na to mjesto, teško će do srpnja složiti bilo kakvu ozbiljniju političku infrastrukturu, a kampanja koja će se voditi u sjeni stalne prijetnje ponovnog rasplamsavanja korone i njemu, ali i cijeloj oporbi, otežat će promociju i stjecanje podrške. Ukratko, umjesto stranačkih obraćanja, najpraćenije dnevno obraćanje i dalje će biti presice kriznog stožera.