Najbolju prosječnu ocjenu na državnoj maturi ovogodišnji su maturanti postigli iz njemačkog jezika na višoj razini i ona iznosi 3,8, dok su najlošiji rezultat ostvarili iz predmeta fizika i informatika, 2,4. Kada je riječ o obaveznim ispitima, rezultati su podjednaki ili nešto bolji no prošle godine. Tako je prosječna ocjena iz hrvatskog jezika 2,6, iz matematike 2,5 na testu više razine znanja, odnosno 2,3 na testu osnovne razine.
Iz engleskog jezika je rezultat bolji no lani u oba testa – 3,7 je prosječna ocjena na višoj razini (lani 3,4), a 3,5 na osnovnoj razini (lani je bila 3,0).
Prema podacima koje je objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, bolje rezultate no godinu ranije maturanti su postigli iz biologije (2,5), kemije (2,6), povijesti (3), likovne umjetnosti (3,2), a najveća razlika u prosječnoj ocjeni pokazala se u predmetu politika i gospodarstvo: lani je iznosila 2,2, a sada – 2,9.
Nedovoljno riječi
Ispit iz hrvatskog jezika riješen je također bolje no lani, kada je ispod praga prolaznosti bilo 22 posto pristupnika, a sada ih je palo 16,3 posto. Esej nije uspjelo položiti 3416 maturanata – njih oko 13 posto, u odnosu na lanjskih 18,2. Ukupno 1104 maturanata na eseju nije imalo dovoljan broj riječi (lani 1523), a prazan list papira predalo je 935 maturanta naspram lanjskih 1163.
Ocjenu dovoljan iz hrvatskog jezika dobilo je 23 posto pristupnika, dobar 43,5, vrlo dobar 15,5, a odličan tek 1,7 posto.
Ispit iz matematike na osnovnoj razni palo je 11,5 posto maturanata; najčešća ocjena je dovoljan (54 posto), pa dobar (25 posto), vrlo dobar (7,4 posto), dok je odličnih dva posto. Matematiku na zahtjevnijoj, višoj razini, palo je 14,2 posto maturanata, ocjenu dovoljan dobilo ih je 46,2 posto, dobar 23,4 posto, dok je vrlo dobrih 10,6 posto i odličnih 5,6 posto.
Svaki četvrti maturant nije uspio položiti ispite iz informatike i fizike, a najčešća ocjena je dovoljan. Ipak, 7,2 posto pristupnika fiziku je riješilo za pet, dok je u slučaju informatike takvih 5,8.
Za usporedbu, odličnih testova iz biologije je 2,1 posto, iz geografije 1,2, dok je odlikaša na kemiji – koju 20 posto maturanata nije uspjelo riješiti za prolaz - 8,2 posto.
Odličnih na višoj razini engleskog jezika je blizu 20 posto (na osnovnoj razini 23 posto), a iznenađenje je njemački jezik na višoj razini čija je najčešća ocjena (38,7 posto) upravo – odličan.
Pali psihologiju
Relativno visok udio maturanata nije položio ispit iz psihologije (18,2), 31 posto ih je dobilo ocjenu dovoljan, 26,7 posto dobar, 17,2 posto vrlo dobar, dok je odličnih 6,8. Znatno manji broj pristupnika maturi dobio je ocjenu nedovoljan iz povijesti (1,6 posto), a najčešća ocjena iz tog predmeta je dobar.
Kandidati su u prosjeku iz matematike (osnovna razina) uspjeli riješiti 43,4 posto ispita, iz kemije 50 posto, hrvatskog 53,6, engleskog 66,4 posto (osnovna), odnosno 71,5 (viša).
Ukupno 24 maturanta od njih oko 28.500 koji su polagali maturu, riješilo je ispit iz matematike na višoj razini sa sto posto točnih odgovora, dok iz fizike takav uspjeh ima njih 18.
Test iz engleskog na osnovnoj razini sa svim točnim odgovorima ima 13 maturanata, a iz matematike (osnovna) njih pet. Svega dva maturanta ima točne sve odgovore na ispitu iz kemije, a po jedan iz hrvatskog jezika i psihologije. Pritom je esej iz hrvatskog sa sto posto bodova riješilo 185 kandidata, a test svega njih troje (jednom, je dakle, pošlo za rukom riješiti oba dijela ispita sa svim bodovima).
Ukupno 70 maturanata uspjelo je riješiti neki od ispita sa sto posto bodova.
U odnosu na lani kada je ukupno zabilježeno 20.215 negativnih ocjena na maturi, sada ih je 13.544, pri čemu su učenici strukovnih škola prikupili 10.364 negativne ocjene, gimnazijalci 1914, a ostali kandidati 1266. Distribucija po broju ispita pokazuje da je deset učenika strukovnih škola imalo negativnu ocjenu iz pet zbornih predmeta, 12 iz četiri, 210 iz tri predmeta, 688 iz dva te 2015 iz jednog predmeta. U slučaju gimnazijalaca, njih 904 imalo je jedan negativno ocijenjen test, 163 dva, 22 kandidata tri ispita, a četvero njih – dva ispita.
Niz prigovora
Lani je 16,8 posto gimnazijalaca imalo rezultat ispod praga prolaznosti na izbornim ispitima, a sada je takvih 10,5 posto. Nakon lanjskih 21 posto učenika strukovnih škola s negativnim ocjenama, sada ih je 16,3.
Negativnu ocjenu iz obaveznih predmeta državne mature ima 527 učenika gimnazija (5,4 posto). Lani je to bio slučaj s njih osam posto. S druge strane, negativnu ocjenu ima i 5493 učenika strukovnih škola (37 posto). To je ipak bolji rezultat od lani kada je to bio slučaj s gotovo svakim drugim kandidatom (47,5 posto).
Kako su objasnili u NCVVO-u, to ne znači da je toliki broj učenika pao državnu maturu, budući da su neki od njih imali negativne ocjene iz više obaveznih ispita. Idućih dana bit će poznat točan broj maturanata koji nisu uspjeli položiti maturu.
Nacionalni centar u srijedu je objavio i ishod s rekordnim brojem prigovora maturanata. Kako smo pisali ovih dana, na prvom je stupnju stiglo više od 6000 prigovora na bodovanje ispita (žalio se 3601 pristupnik). Odbijeno je 4022 prigovora (66 posto), dok je u ostalih 2077 slučajeva prigovor prihvaćen.
U prvom stupnju najviše prigovora odnosilo se na hrvatski jezik – 2218, od kojih većina na esej; na zadatke iz matematike stigle su 1132 žalbe, iz biologije 1105, iz engleskog 530, iz kemije 438, a na zadatke iz fizike prigovor je podnio 421 kandidat.
Kako je izvijestio ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović, u drugom je stupnju žalbenog roka stiglo oko tri stotine prigovora (174 iz hrvatskog), 287 je odbijeno, a prihvaćenih je svega 16. Podsjetimo, lani je stiglo 700-tinjak žalbi manje no ove godine, no podjednak ih je udio odbijenih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....