Osim najvećih gradova - Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke i Zadra - najveći gubitnici nove porezne reforme ministra Zdravka Marića najvjerojatnije će biti mnoge općine i gradovi u gospodarski najrazvijenijim dijelovima Hrvatske - na sjeverozapadu zemlje, u Istri te bogatija mjesta na obalnoj liniji uzduž Jadrana.
Kako se očekuje da će Marićeva porezna reforma ujesen biti izglasana u Saboru, od 1. siječnja 2020. godine svi gradovi i općine izgubit će dio svojih poreznih prihoda jer će radnici mlađi od 25 godina biti u potpunosti oslobođeni poreza na dohodak, a radnici između 26. i 30. godine života plaćat će upola manji porez na plaće nego danas.
A kako se Vlada još lani u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave u cijelosti odrekla prihoda od poreza na dohodak, najveći gubitnici u 2020. godini bit će najveći gradovi - naprosto zbog brojnosti radne snage do 30. godine - ali i neki manji gradovi i općine koji nemaju toliko velik broj stanovnika koliko imaju velik udio zaposlenih do 30. godine života u ukupnom broju stanovnika.
Prvi izračuni
Prema podacima koje smo dobili od portala gradonacelnik.hr, a koji se pak temelje na podacima koje su oni dobili od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Varaždin ima najveći udio mladih i zaposlenih u ukupnom broju stanovnika. U gradu od 46 tisuća stanovnika živi 3265 radnika mlađih od 30 godina, koji čine 6,9 posto ukupnog broja stanovnika.
Na vrhu liste po omjeru mladih i zaposlenih u ukupnom stanovništvu nalazi se još nekoliko gradova sjeverozapadne Hrvatske - Prelog (6,8 posto ukupnog broja stanovnika čine radnici do 30. godine), Čakovec (6,1), Sveta Nedjelja (5,7), Zabok (5,3) i Zagreb (5,1) - te istarski gradovi Poreč i Pazin s pet odnosno 4,7 posto.
Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da će najveći gubitnici Marićeve porezne reforme biti par najvećih gradova u kojima mladi imaju relativno veće prilike za zapošljavanje nego u provinciji te općine i gradovi u Istri, dijelu Primorsko-goranske županije i u Dubrovniku - ali ne i na sjeverozapadu zemlje.
Upozoravaju, naime, da gradovi i općine na sjeverozapadu, osim što imaju najveću stopu zaposlenosti, imaju i relativno nisku razinu dohotka, pa će stoga i relativni gubitak njihovih prihoda od poreza na dohodak u idućoj godini biti manji nego kod nekih gradova koji imaju manju stopu zaposlenosti, ali zato veće prosječne plaće zaposlenih.
Budući da službenih podataka Vlade o tome koliko točno u Hrvatskoj ima zaposlenih (mirovinskih osiguranika) do 25., a koliko do 30. godine starosti nema, zasad se ne zna ni koliko će točno zbog ukidanja odnosno 50-postotnog smanjenja poreza na dohodak izgubiti sve županije, gradovi i općine u idućoj godini.
Ministar financija Zdravko Marić nedavno je rekao samo da je “ukupan broj mladih u toj dobi (do 30. godine života) 370 tisuća, a onih koji su u škarama poreza na dohodak ima 250 tisuća”.
Službeni podaci nisu vidljivi ni u dokumentu “Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak”.
Izbrisan rast
Stoga je najbolje da se oslonimo na preliminarne procjene Udruge gradova o tome da će ukupni gubitak svih gradova, općina i županija iznositi između 800 i 900 milijuna kuna.
- Službene podatke o tome koliko mlađih od 30 godina prima plaću koja ulazi u porezne škare (neoporeziv dio dohotka iznosi 3800 kuna), nažalost, nemamo, ali napravili smo svoje projekcije gubitka poreznih prihoda za sve gradove i općine. Najoptimističnija procjena govori o gubitku od 700 milijuna kuna, najcrnja o gubitku više od milijardu, a meni se najrealnijim čini izračun o gubitku između 800 i 900 milijuna - rekao nam je Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova.
Dodaje da će nova Marićeva reforma gradovima i općinama iduće godine poništiti sav rast prihoda od poreza na dohodak.
- U 2018. županije, gradovi i općine imali su oko 13 milijardi kuna prihoda od poreza na dohodak. U prvih šest mjeseci ove godine zabilježili smo rast od osam posto, a sada će taj rast, jednostavno, biti izbrisan poreznom reformom - kaže Runtić.
Željko Turk, HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i čelnik Udruge gradova, procjenjuje da će sve jedinice lokalne samouprave ukupno izgubiti oko 600 do 700 milijuna kuna te da će od ministra financija zbog toga najvjerojatnije tražiti kompenzaciju izgubljenih prihoda.
- Koliko će novca izgubiti Knin, ne zna još ni nezavisni gradonačelnik Marko Jelić, a HSLS-ov gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak kaže da prve procjene govore o tome da bi Grad mogao izgubiti između 4,5 i 6,5 milijuna kuna.
- Nakon što nam je Vlada od 1. siječnja 2018. prepustila sav prihod od poreza na dohodak, nama se gradski proračun povećao za deset posto. To nam je puno pomoglo i u realizaciji projekata, ali i u rasterećenju plaća građana jer smo prirez smanjili s 12 na devet posto, a iduće ćemo ga godine spustiti na šest posto - kaže Hrebak.
