OTKRIVAMO

OVRHA ZBOG DUGA IZ 1998. GODINE HŽ Infrastrukturi s računa skinuli 22,5 milijuna kuna, 'očišćeni' i računi na kojima je bio novac iz fondova EU

Goran Mehkek / CROPIX

Iako na osnovi pravomoćne sudske presude dug iz 1998. tvrtki Feroimpex moraju vratiti i HŽ Cargo te HŽ Putnički promet, Fina je sjela samo na račune HŽ Infrastrukture

Tvrtka Feroimpex automobilska tehnika iz Bregane, kako doznaje Jutarnji list, nedavno je na temelju pravomoćne sudske presude Visokog trgovačkog suda ovršila tri državne željezničke kompanije - HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički promet i HŽ Cargo za iznos od 22,447.820,93 kuna zbog duga koji seže do 1998. godine.

Ta je informacija Jutarnjem potvrđena u HŽ Infrastrukturi, ali i u tvrtki Feroimpex automobilskoj tehnici.

Te 1998. godine Feroimpex je imao ugovor s tadašnjim Hrvatskim željeznicama u vrijednosti od 5 milijuna kuna. Posao je napravljen, ali ga Hrvatske željeznice nikad nisu platile. Feroimpex je podnio tužbu i 21 godinu kasnije nadležni je sud donio odluku da tri tvrtke nasljednice moraju platiti gotovo 22,5 milijuna kuna, od čega je samo 5 milijuna kuna glavnica, a ostalo su kamate.

Prisilna naplata

Iako presudu moraju platiti sve tri tvrtke, Fina je na temelju pravomoćne presude sjela samo na račune HŽ Infrastrukture i “očistila” ih za 22,5 milijuna kuna. Srećom, na računima je bilo dovoljno novca pa tvrtka nije završila u blokadi. Prema riječima naših sugovornika, novac je skinut s računa na kojima su sredstva za investicije i razvoj pa tako i s računa na kojem je bio novac iz fondova Europske unije s kojim se financiraju veliki infrastrukturni projekti u željezničkom sektoru.

- Oko 4 milijuna kuna skinuto je s računa na kojem su subvencije iz Europske unije. U ovom trenutku imamo dosta sudskih sporova koji su teški 142 milijuna kuna bez kamata, pa se postavlja pitanje što radi 60 odvjetnika i devet odvjetničkih društava, što su radile sve dosadašnje uprave i vlade? Neki su sporovi još iz 80-ih godina prošlog stoljeća – zabrinut je naš sugovornik, jedan od zaposlenika HŽ Infrastrukture.

Naši nam sugovornici tvrde da bi se HŽ Infrastruktura možda i dogovorila mirnim putem, ali za to nije dobila priliku. Naime, nisu dobili prethodni poziv na plaćanje mirnim putem, nego se odmah pristupilo prisilnoj naplati.

Krajem 2006. godine, tadašnji HŽ pretvoren je u Holding unutar kojeg su djelovala četiri poduzeća - Vuča vlakova, Cargo, Infrastruktura i Putnički prijevoz. Šest godina kasnije, Holding je nestao, a na tržištu su tri samostalna poslovna subjekta - Infrastruktura, Cargo i Putnički prijevoz, pri čemu je Vuča podijeljena između te dvije prijevozničke tvrtke. Sukladno Planu podjele iz 2012. godine, točno je određeno u kojem postotku koja tvrtka plaća prisilno naplaćena sredstva.

Tako na Infrastrukturu otpada 16,93 posto, Putnički prijevoz 42,97 posto, a na HŽ Cargo 40,1 posto. U ovom konkretnom slučaju Infrastruktura je treba platiti 3,8 milijuna kuna, Putnički prijevoz 9,6 milijuna, a Cargo malo više od 9 milijuna kuna. No, Fina je skinula ukupni iznos ovrhe s računa HŽ Infrastrukture koja će od ostalih dviju tvrtki morati “utjerivati” dug. Prema dostupnim informacijama, u Putničkom prijevozu obećali su da će sredstva platiti sljedeći tjedan, a u Cargu su spremni platiti dio svoje ovrhe.

Hrvatska birokracija

S obzirom da je u ovom slučaju stvar bila više nego jednostavna - HŽ je angažirao Feroimpex, oni su napravili posao koji im nije plaćen, ali ostaje nejasno zbog čega se tri nasljednice HŽ-a s tom tvrtkom nisu odavno dogovorile o plaćanju duga i na taj način izbjegle plaćanje kamata koje su u ovom slučaju više od četiri puta veće od glavnice.

Prema informacijama Jutarnjeg, postoji još jedan sudski slučaj u kojem Feroimpex tuži nasljednice Hrvatskih željeznica. Prema posljednjim objavljenim informacijama, financijska obveza HŽ Carga 2012. godine bila je 34,8 milijuna kuna, presudi li sud u korist Feroimpexa. Prema našim informacijama, pravomoćna presuda još nije donesena.

Feroimpex je poznata obiteljska tvrtka iz Bregane koja je u više od 40 godina postojanja iz male bravarske radionice prerasla u tvrtku sa 450 radnika koja proizvodi ležajeve i opremu za europsku autoindustriju i ima godišnje prihode od 35 milijuna eura. Vlasnici tvrtke, bračni par Zoran i Habiba Legac, već su navikli na poznatu hrvatsku birokraciju, pa tako, osim što su 21 godinu čekali da im HŽ plati račun za posao koji su obavili još 1998., i u Senju imaju problema s tromim sustavom.

Tamo su, naime, u mjestu Spasovcu naumili sa stranim ulagačima sagraditi hotel Senia za zdravstveni turizam, ali godinama čekaju lokacijsku dozvolu. Vrijednost projekta je 15 milijuna eura, a kompleks bi se prostirao na 10.400 četvornih metara. Bio bi kategoriziran s četiri zvjezdice, imao bi 115 soba, barokomoru, tri dvorane za kongresni turizam, restoran, laboratorij, teretanu, saunu, bazene, garaže, prostore za fizikalnu terapiju, dijagnostičke preglede magnetskom rezonancom, rodilište te u dogovoru s lokalnim vlastima i službu hitne pomoći jer postoji privezište u sklopu kompleksa. Projekt su osmislili još 1991., kad su i dobili prvu lokacijsku dozvolu, ali je počeo rat pa je projekt zastao do prije nekoliko godina, kad su tražili obnovu lokacijske dozvole.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo