Objavljeno je koliko kvadrata stana mogu kupiti Hrvati s prosječnom plaćom. Podatak je šokantan

U odnosu na prijašnje godine, lani je u Hrvatskoj zabilježen još veći pad prometa nekretninama, no cijene i dalje rastu, pa je u većini županija stanovanje nepriuštivo, a građani za svoj prosječni godišnji dohodak mogu kupiti od 1,8 do 3,9 kvadrata stana.

Podaci su to iz publikacija o pregledu tržišta nekretnina za 2024. i 2025., koju su na stručnom skupu zajednički predstavili Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomski institut u Zagrebu.

Iako se iz godine u godinu nekretnina sve manje kupuje i prodaje, cijene su i dalje vrlo visoke, što je posljedica globalnih kretanja i skoka cijena energenata, a onda posljedično i građevinskih proizvoda i usluga. Trendovi za Hrvatsku pokazuju da su najskuplje nekretnine, bilo da je riječ o stanovima, kućama, poljoprivrednom i građevinskom zemljištu, na obali i u Gradu Zagrebu.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasak stavlja na Nacionalni plan stambene politike koji bi, kaže, građanima omogućio da u takvim uvjetima cijene nekretnina, koje služe prioritetno za stanovanje, budu jeftinije. Za provedbu strategije planirano je osam zakona. Posljednji i glavni Zakon o priuštivom stanovanju usvojen je prošli tjedan, a treba se donijeti još Zakon o najmu stanova.

Nove brojke: kupnja nekretnina u Hrvatskoj drastično je pala, evo i gdje su kvadrati najskuplji

Bačić: Zakonom o priuštivom stanovanju i Zakonom o najmu stanova stabilizirat ćemo dugoročni najam

- Uvjereni smo da će tim zakonima i podzakonskim aktima i javnim pozivima upućenim našim sugrađanima doći do stabilizacije cijena nekretnina na hrvatskom tržištu, prije svega onih namijenjenih stanovanju, rekao je Bačić.

Velike razlike u cijenama između obale i kontinenta posljedica su turizma, pa ministar Bačić kaže da se tome pokušava ‘doskočiti‘ mjerama koje bi ograničile kratkoročni najam. Donijet je porez na nekretnine, a Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada značajno je ograničeno korištenje stambenog prostora u višestambenim zgradama za apartmane, gdje su povećani paušali za kratkoročni najam, rekao je.

- U 2025. došlo je do 50 posto većeg broja rješenja za dugoročni najam, što je izravna posljedica reforme koju smo napravili krajem 2024. Međutim, to nije dovoljno. Moramo još i dalje ići s drugim zakonima, Zakonom o priuštivom stanovanju i Zakonom o najmu stanova. Mislim da ćemo tada na određeni način stabilizirati poziciju dugoročnog najma na tržištu stanovanja u Hrvatskoj, istaknuo je Bačić.

Rašić: Na tržište je teško utjecati

Ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Ivana Rašić istaknula je da je stanovanje u Hrvatskoj, što je pokazala i analiza, u većini slučajeva nepriuštivo, odnosno priuštivo je u onim lokalnim jedinicama koje su najnerazvijenije i koje se suočavaju s manjim brojem stanovnika i manjom potražnjom. Rašić je podsjetila da je Vlada počela s raznim mjerama koje bi trebale povećati priuštivost stanovanja, bilo da se omogući priuštiva kupnja stana ili priuštivi najam, iako ističe da je na tržište teško utjecati.

- Za pretpostaviti je da će ipak učinci tih mjera imati pozitivan utjecaj na priuštivost stanovanja. Dakle, stanovanje će određenim skupinama stanovništva postati povoljnije ako Vlada stvarno provede te mjere i ako te mjere zažive u praksi, poručila je Rašić.

Analiza je pokazala da trenutno zaposleni građani za svoj prosječni godišnji dohodak mogu kupiti između 1,8 i 3,9 četvornih metara stambenog prostora.

- Ono što je zanimljivo jest da među prvih 87 gradova i općina u kojima je stanovanje najmanje priuštivo, nema nijednog koji nije na priobalju ili na otocima, rekla je Rašić.

Dodala je i da je Zagreb na 88. mjestu i da je njegov prosječni stanovnik svojim prosječnim godišnjim dohotkom mogao kupiti svega nešto više od 5 kvadrata stana.

Uhlir: Ritam izdavanja građevinskih dozvola je u padu

Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir naglasio je da je građevinska industrija po svom tradicionalnom sustavu ‘troma i spora‘, s dugačkim procedurama, te da je u prosjeku potrebno od tri do pet godina da bi se u stanogradnji realizirao jedan investicijski projekt.

Rekao je i da se trendovi u gradnji mogu pratiti i kroz ritam izdavanja građevinskih dozvola, koje su u Hrvatskoj u padu, te je u veljači ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, izdano oko 15 posto manje dozvola.

- To je podatak koji nagovještava što će se dogoditi za godinu, godinu i pol dana. Zato je još veći naglasak na sve ove poluge koje država ima da se one aktiviraju. Tržište ide svojim putem. Privatni investitori će i dalje tražiti zemljište, pokušati naći što skuplju investiciju, imati što bolju zaradu. Međutim, država mora brinuti o onima koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, zaključio je Uhlir.