Hrvatska sveučilišta na raznim rang-listama uglavnom ne prolaze najbolje pa izuzetak nije najnovija koju je temeljem prisutnosti i utjecaja njihovih web stranica u svjetskoj znanosti sastavio i objavio utjecajni Webometrics. Zagrebačko sveučilište na toj je listi na 528. mjestu, riječko na 1801., osječko na 2008., splitsko na 2937., zadarsko na 3500., dubrovačko na 5726., pulsko na 7753., a Hrvatsko katoličko sveučilište na 14.998. mjestu.
Točnost i obuhvatnost
Drugim riječim, digitalna komunikacija, objavljeni znanstveni radovi i utjecaj hrvatskih sveučilišta na globalnu znanost zaostaju za onima diljem svijeta, pa čak i u odnosu na susjedne zemlje. No dekan Medicinskog fakulteta, akademik Davor Miličić, kaže kako i u tome treba biti realan i razdvojiti “kruške od jabuka”. Primjerice, zagrebačko sveučilište je sveobuhvatno, za razliku od nekih velikih američkih ili britanskih, što znači da su u njemu objedinjeni različiti fakulteti, a to u startu može značiti uprosječivanje znanosti; premda su pojedinačno neki fakulteti objektivno bolje rangirani od sveučilišta, “zajednička” ocjena može biti lošija.
Kako je onda moguće podići rang sveučilišta na ovoj listi, pitaju se ne samo znanstvenici. Naprosto, web stranice moraju biti dovoljno privlačne svojim sadržajem da bi imale više klikova, linkova i svega ostalog što Webometrics mjeri i na kraju ocjenjuje rangiranjem na svojoj listi svakih šest mjeseci. Cilj nije procjena web stranice po njihovu dizajnu ili popularnosti sadržaja, već po točnosti, sveobuhvatnosti i prije svega globalnom utjecaju i upotrebljivosti znanstvenih radova. U toj ocjeni očekivano su na vrhu, točnije u prvih 14 mjesta, američka sveučilišta na čelu s Harvardom, MIT-ijem i Stanfordom, a slijedi sveučilište u Torontu, te na 17., odnosno 18. mjestu Oxford i Cambridge.
Britanci najbolji
Dvostruko bolje od zagrebačkog sveučilišta rangirano je ljubljansko na 205. mjestu. Beogradsko je također nešto bolje od zagrebačkog, na 501. Ostala hrvatska sveučilišta znatno su lošije prošla na Webometricsovoj listi jer prvo iza zagrebačkog, ono riječko, nalazi se iza novosadskog, koje je na 988. mjestu. Najmlađe hrvatsko sveučilište, ono katoličko, na 14998. je mjestu.
Na europskoj listi sveučilišta vode Oxford i Cambridge, a među prvih deset još su dva britanska sveučilišta. Webometrics je visokorangirao sveučilište u Zürichu, u Münchenu, Beču i Helsinkiju te dva nizozemska u Utrechtu i Amsterdamu.
Naprosto, web postaje ključ za budućnost funkcioniranja sveučilišta, smatraju u Webometricsu, i to među ostalim i za učenje na daljinu te kao “izlog” za privlačenje talenata koji će onda povećati znanstvenu produkciju. Važni dio čini i procjena ne samo znanstvenog utjecaja pojedinog sveučilišta već i gospodarska važnost transfera pojedine tehnologije u industriji, kao i društveni, kulturni, ekološki, pa čak i politički utjecaj. Upravo objava tih podataka, odnosno rangiranje poticaj je sveučilištima na kompeticiju, promjene i povećani znanstveni rad.
BJELIŠ 'Ovo je realno s obzirom na ulaganja'
- Generalno, mjesto na kojem se nalazi zagrebačko sveučilište na listi je zadovoljavajuće. Budući da od 2009. financiranje znanosti bilježi kontinuirani pad, da se nisu mogli zapošljavati mladi znanstvenici, da umjesto stimuliranja istraživačkog rada imamo uravnilovku, ovo je realna pozicija - smatra rektor Aleksa Bjeliš. Dodaje da je razlog skoka beogradskog sveučilišta u njihovu nedavnom povezivanju sa znanstvenim institutima.