Pandemija je, čini se, počela ostavljati trag i na često kritiziran sustav privatnog smještaja koji je prvi put nakon dugog niza godina počeo bilježiti pad.
Doduše, vrlo skroman pad s obzirom na to da je od rujna 2019. do rujna 2020. godine, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, sustav zimmer frei pao sa 621.976 kreveta na njih 611.006.
U godinu dana, dakle, iz privatnog najma na razini države izašlo je oko 11 tisuća kreveta, no s obzirom na to da ta brojka predstavlja samo 1,8 posto ukupnih kapaciteta za zimmer frei, ispada da je taj sustav otporniji na pandemiju nego što je to itko mogao očekivati.
Usporen rast
Usprkos apsolutnim brojkama, detaljniji uvid u statistiku koju smo dobili od HTZ-a ukazuje kako je do značajnijih promjena na tržištu kratkoročnog najma ipak došlo u nekim mikrodestinacijama, prvenstveno većim gradovima u kojima je posljednjih godina zabilježen najveći rast broja kreveta i objekata u domaćinstvu, ali i da je na razini države značajno usporen rapidni rast zimmer frei smještaja kakvom svjedočimo posljednjih godina.
Naime, u razdoblju između početka travnja i kraja rujna 2019. godine, dakle prije pandemije, na tržište kratkoročnog najma izbačeno je čak 48.743 novih kreveta, a njih 19.453 je odjavljeno.
U istom razdoblju ove godine, međutim, brojke se značajno mijenjaju: na tržište kratkoročnog najma pristiglo je gotovo upola manje novih kreveta, njih 27.414, odnosno nešto malo više od polovice prošlogodišnjih, dok je s tržišta povučeno oko 3000 ležajeva više nego u prethodnoj godini.
Razlika u broju novoprijavljenih i odjavljenih kreveta u 2019. tako je bila čak sedam puta veća nego ove godine, što itekako svjedoči da su vlasnici nekretnina, makar i privremeno, prilično zakočili kad je u pitanju masovno investiranje u turističke apartmane.
"Pokazatelji ilustriraju činjenicu kako je tijekom razdoblja od travnja do rujna 2020. došlo do usporavanja rasta kapaciteta obiteljskog smještaja u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Navedeno u prvom redu možemo tumačiti utjecajem pandemijske krize na očekivanja iznajmljivača vezana uz volumen potražnje i generalne okolnosti obavljanja djelatnosti iznajmljivanja", poručuju iz HTZ-a.
Najveće promjene na tržištu kratkoročnog najma pritom bilježimo u većim gradovima, a najviše u Zagrebu koji se, osim s pandemijom, susreo i s problemom potresa u kojem je stradao dobar dio zimmer frei smještaja u centru grada.
Od travnja do rujna ove godine, naime, sa zagrebačkog su tržišta povučena 574 kreveta, a novoprijavljena su njih 172, čime je metropola u pandemiji zapravo ostala bez šest posto kapaciteta.
Sljedeći je Split u kojemu je u pandemiji s tržišta povučeno 1645, a prijavljena su nova 1193 ležaja, čime je broj kreveta pao za dva posto.
Dubrovnik i Rijeka su, kad se zbroje novoprijavljeni i odjavljeni, u konačnici izgubili jedan posto kapaciteta, a rast broja ležajeva u pandemiji, doduše od samo jedan posto, bilježe Rovinj i Šibenik u kojima i dalje ima više novoprijavljenih nego odjavljenih kapaciteta.
Prema riječima ravnatelja Instituta za turizam, Damira Krešića, očekivalo se da će se pandemija ipak snažnije odraziti na sustav privatnog smještaja u zemlji, odnosno da će gubitak zimmer frei ležajeva ipak biti nešto veći od 1,8 posto.
"Odavno smo svjesni da privatnog smještaja imamo previše, ali se ne radi dovoljno kako bi se ljude demotiviralo od otvaranja soba i apartmana te preusmjerilo u otvaranje malih obiteljskih hotela. Dok su god uvjeti za male obiteljske hotele prestrogi, ljudi će biti motivirani radije funkcionirati kroz zimmer frei", rekao je Krešić.
Dodao je kako je u svemu najviše podbacila lokalna samouprava u čijoj je domeni prostorno planiranje, a koja praktično potiče gomilanje privatnog smještaja jer kroz gradnju apartmana uprihođuje novac od komunalne naknade.
Siva zona
Partner u tvrtki Horwat HTL, Siniša Topalović, istaknuo je, pak, kako postoji opravdana bojazan da je dio iznajmljivača koji je odjavio kategorizaciju zapravo otišao u sivu zonu u kojoj neće morati plaćati čak ni ovaj minimalni porezni trošak u sustavu kratkoročnog najma.
"Neki od njih su se, moguće, okrenuli dugoročnom najmu, ali očekujem da će se većina tih kreveta nakon prestanka pandemije i s jačanjem turističkog prometa vratiti u kratkoročni najam jer im je to porezno isplativije. Dakle, koliko su brzo nestali toliko će se brzo vratiti", sumnjičav je Topalović.
Kaže kako država ima mogućnost, koju struka zaziva već godinama, da napokon unutar sustava privatnog najma počne razlikovati one koji pružaju autentičnu uslugu smještaja u domaćinstvu te one koji se bave rentom.
"Ove druge potom treba adekvatno oporezivati, što bi u konačnici imalo i socijalni efekt jer bi se dio kreveta prebacio u dugoročni najam jer u tom segmentu nedostaje jako puno kapaciteta za stanovanje", kaže Topalović.