SUKOB INTERESA

PADA LI PRESUDA OD 415 MILIJUNA KUNA? Vrhovni sud priznao grešku: Sutkinja Paulić trebala se izuzeti iz slučaja fondovi

Marina Paulić kao članica vijeća na Županijskom sudu presudila je u korist imovinskih fondova
Branko Hrvatin
 Damjan Tadic / HANZA MEDIA

Vrhovni sud, koji je u 15-dnevnom procesu odlučivanja okončao 15-godišnju sudsku bitku između privatizacijskih fondova i Republike Hrvatske u korist države, priznao je Jutarnjem listu da je u donošenju njihove posljednje presude sudjelovala sutkinja koja je trebala biti izuzeta iz procesa.

Podsjetimo, riječ je o sutkinji Marini Paulić, članici sudskog vijeća koje je 26. listopada 2016., nakon samo dva tjedna vijećanja, obavilo postupak revizije desetljeće i pol dugačkog sudskog spora u kojem su fondovi iz privatizacije državu tužili za više od 500 milijuna kuna jer im je u portfelje prebacila bezvrijedne dionice.

Usprkos ranijoj presudi Županijskog suda koji je odlučio u korist fondova, vijeće Vrhovnog suda u kojem je sjedila Paulić nakon dvotjednog vijećanja tu je presudu odlučilo preinačiti u korist države da bi se prošlog tjedna otkrio zapanjujući propust: Paulić je šest godina prije toga već jednom sjedila u sudskom vijeću koje je odlučivalo u sporu fondova protiv države pa je njeno odlučivanje u postupku pred Vrhovnim sudom zapravo značilo da je u sukobu interesa.

Ustavna tužba

Naime, člankom 71 Zakona o parničnom postupku decidirano je propisano da suci ne mogu obavljati svoju dužnost ako su u istom predmetu sudjelovali pred nižim sudom, što se dogodilo u slučaju Paulić.

“Točno je da je u sastavu vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje je odlučivalo o revizijskom predmetu Rev-x-968/16 sudjelovala sutkinja koja se prema odredbama ZPP-a trebala izuzeti te se radi o propustu vijeća koje je odlučivalo. Taj propust može se sanirati podnošenjem izvanrednog pravnog lijeka ili ustavne tužbe”, stoji u odgovoru koji je u četvrtak primio Jutarnji list.

Fondovi iz privatizacije - Proficio, InterFin i Slavonski zatvoreni fond - zbog ovoga su 2. veljače Općinskom građanskom sudu u Zagrebu predali prijedlog za ponavljanje postupka, a Općinski je sud potom slučaj vratio Vrhovnom sudu koji sada treba odlučiti hoće li postupak revizije doista ponoviti, i to pred drugim sudskim vijećem.

Preinačena presuda

Priznanje pogreške s Vrhovnog suda sada svakako daje nadu da bi se revizija ipak mogla ponoviti, a to je nova šansa da se fondovi naplate.

Do prije odluke Vrhovnoga suda čini se da je čak i država smatrala da im treba vratiti dug iz vremena privatizacije pa je s trima fondovima 22. rujna 2016., nakon pravomoćne presude Županijskog suda, potpisala sporazum kojim se fondovima obvezuje vratiti 415 milijuna kuna, a prvu ratu isplatiti do kraja prosinca te godine.

Rebalansom proračuna ministar financija Zdravko Marić taj je novac rezervirao da bi, nakon revizije Vrhovnoga suda, presuda u korist fondova u samo dva tjedna vijećanja bila preinačena u korist države, a oni ostali kratkih rukava.

U cijelom ovom slučaju posebno je čudila brzina kojom je Vrhovni sud, u postupku revizije, u samo 15 dana pregleda i iščitao kompletnu dokumentaciju nastalu u 15-godišnjem sudskom sporu i u tako kratkom roku donio posve suprotnu odluku onoj Županijskog suda.

S Vrhovnog suda, međutim, poručuju da trajanje revizijskog postupka nije nužno određeno “volumioznošću dokazne građe”.

Puno nepoznanica

“Reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a to podrazumijeva da se činjenice utvrđene pravomoćnom presudom u revizijskom postupku ne preispituju, nego se Vrhovni sud ograničava na ispitivanje onih povreda na koje se poziva podnositelj revizije. To je i razlog zbog kojeg ogromna dokumentacija koju spominjete nije od bitnog utjecaja na trajanje postupka po reviziji”, tvrde na sudu i dodaju da na brzinu donošenja odluke ne mora utjecati čak ni bolest ili odustnost pojedinog člana vijeća.

Ipak, u ovom povijesnom slučaju fondova protiv države ostaje otvoreno jako puno nepoznanica - od pitanja kako je sutkinja Paulić mogla “zaboraviti” da je već sudila u ovom slučaju - do činjenice da je Vrhovni sud odluku o preinaci presude donio samo nekoliko dana prije nego što je država trebala isplatiti prvu ratu.

Ako Vrhovni sud odbije ponoviti reviziju postupka, na njih bi odgovore mogao dati Ustavni sud kojem su tri fonda tužbu predala u veljači.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. rujan 2022 14:50