ODBJEGLI ČLANOVI

PANIKA U SDP-u: RAZOTKRIVENI RAZMJERI OPĆEG RASULA U STRANCI Od 36.000 članova samo njih 8.000 dalo pristanak da ih stranka ubuduće kontaktira

Zagreb, 010219. Markov trg.
Sabor.
Izjava za medije Davora Bernardica, predsjednika SDP-a i Ranka Ostojica.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Davor Bernardić

 

Primjena Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) izaziva sve više zabrinutosti u najvećoj oporbenoj stranci - SDP-u. Natjerala ih je da realno pogledaju u stanje svoga članstva, a rezultati koji su se pokazali toliko su ispod očekivanja da se mnogi SDP-ovci pitaju kako će provesti kampanju za izbore zastupnika u Europski parlament koji se održavaju u svibnju.

Naime, kako bi koristili podatke svoga članstva u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka koja je na snazi od travnja prošle godine, u vodstvu SDP-a odlučili su angažirati studente sa zadatkom da nazovu svakog od njihovih članova i uzmu izjavu o tome pristaje li da se koriste njegovi podaci, odnosno da mu se upućuju pozivi, šalju SMS poruke i mailovi. Na tome se radi mjesec dana, a nastavit će se još neko vrijeme.

Upola manje

SDP-ovci kažu da je već sada jasno kako je podatak kojim se godinama baratalo, da SDP ima do 36.000 članova daleko iznad realne brojke i tvrde da bi mogao biti i upola manji.

Više SDP-ovaca nam tvrdi kako je do sada na pozive iz stranačkog call centra odgovorilo svega između 12.000 i 14.000 članova. Od toga je, prenose nam, između 7000 i 8000 članova stranke dalo izjavu kako pristaju da ih se naziva, šalju poruke, mailovi i pisma. Ostali su kazali da ne žele da ih se više uznemirava.

Bivši partneri

- Ovi podaci ne čude. Oni samo reflektiraju vrlo loše stanje na terenu. Stranačke organizacije, posebno na općinskim i gradskim razinama su nemotivirane, ljudi su bezvoljni i vlada opća apatija - kaže jedan od naših sugovornika napominjući kako se SDP još nije oporavio od unutarstranačkih izbora koji su izazvali mnogo potresa, sukoba, raspuštanja organizacija, te odlazaka iz stranke.

Zabrinutost koja vlada zbog loše atmosfere na terenu dodatno je podgrijao podatak prema kojemu je do sada najviše 8000 članova pristalo da ih se kontaktira iz stranke jer on govori da se neće više od toga broja (a realno je manje) ljudi angažirati u kampanji za europarlamentarne izbore.

SDP-u su ovi izbori iznimno važni jer bi se u slučaju lošeg rezultata ponovo moglo otvoriti pitanje (ne)povjerenja predsjedniku stranke Davoru Bernardiću koji govori kako će osvojiti najmanje tri mandata.

SDP je već odavno odredio cilj koji treba dostići na izborima za Europski parlament. Glavni odbor stranke je zaključio da je to osvajanje 203.042 glasa, što bi moglo donijeti tri mandata.

Na prošlim izborima 2014. godine SDP-ova lista je dobila 275.904 glasa, no tada je SDP izašao na izbore u koaliciji s još tri stranke (IDS, HNS, HSU, SDP), dok sada izlaze sami, a konkurencija su im bivši partneri koji su sada okupljeni u Amsterdamskoj koaliciji, te nove stranke koje su u međuvremenu nastale na ljevici.

Mjerilo uspjeha

S temom priprema za izbore zastupnika u Europski parlament u četvrtak su se sastali predsjednici svih SDP-ovih županijskih organizacija i gradskih organizacija iz sjedišta županija, a nastavljaju se sastanci predsjednika organizacija s Predsjedništvom i Klubom zastupnika. Cilj od 203.042 glasa koji si je SDP zadao matematički je podijeljen po organizacijama. Najviši je zadatak dobio zagrebački SDP koji treba osvojiti najmanje 48.695 glasova.

U Zagrebačkoj županiji treba osvojiti 13.586 glasova, a u Splitsko-dalmatinskoj 23.042 glasa. Primorsko-goranska županija dobila je cilj da osvoji najmanje 18.859 glasova, a Osječko-baranjska 10.237 glasova. Ostale imaju zadatke manje od 10.000 glasova.

- Nevjerojatno mi je da si postavljamo cilj da budemo 15 posto lošiji od HDZ-a. To kako si je SDP postavio cilj nije nikakvo mjerilo uspjeha.

Mi ili jesmo ili nismo konkurencija HDZ-u - komentira nam jedan od SDP-ovaca taktiku i ciljeve s kojima njegova stranka ulazi u svibanjske izbore.

Zanimalo nas je i kako se u stranci gleda na matematičku podjelu cilja od osvajanja 203.042 glasa, posebno u Zagrebu kojemu je pripalo odrađivanje najvećeg dijela zadatka.

Nitko nije znao reći kako se došlo do ovog izračuna, ali se pretpostavlja da se išlo logikom brojnosti članstva u pojedinim organizacijama. 

“Ne mogu županijske organizacije stranke biti odgovorne za rezultate izbora”

Kako će se nakon izbora i objave rezultata zbrajati i računi u SDP-u, posebno u odnosu na odgovornost predsjednika stranke za rezultat, može se dogoditi da se u slučaju lošeg prolaza odgovornost svali na županijske organizacije, te da se, umjesto u Bernardića, gleda u njih i računa koliko su dobili glasova od cilja koji im je bio zadan.

- Ne mogu županijske organizacije biti odgovorne za rezultate izbora. Izbori za Europski parlament su nacionalni i rezultat ovisi o rejtingu stranke i predsjedniku. SDP će imati jaku listu sa sedam jakih i poznatih imena - Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić, Joško Klisović, Ranko Ostojić, Gordan Maras i Mirela Holy, ali ne ovisi o njima hoće li birači glasati za SDP-ovu listu.

To ovisi o stranci i njenom predsjedniku - kaže jedan SDP-ovac. Napominje i da će, zbog najvećeg cilja koji je stavljen pred zagrebački SDP, predsjednik zagrebačke organizacije Gordan Maras sigurno očekivati da mu se razmjerno sa zadatkom koji je stavljen pred njega dodijeli i mjesto na listi. Zagreb bi, kaže, trebao donijeti četvrtinu svih glasova, što nije nikada, ni na jednim izborima.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo