DISKRECIJA

PANTOVČAK NE ŽELI OTKRITI KOME JE PREDSJEDNICA DALA POVLAŠTENE MIROVINE Umirovljene su dvije osobe, neslužbeno doznajemo da su obje osobe svećenici

Zagreb, 021019. Strossmayerov trg 4.
Matica Hrvatska.
Obracanje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic i objava sluzbene kandidature za novi mandat.
Na fotografiji:
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Prema zakonu, predsjednik privilegiranom mirovinom ne može nagraditi bilo koga, već samo osobu koja ima “osobite zasluge za unaprjeđenje Oružanih snaga”

Neslužbeno saznajemo kako su obje osobe koje je predsjednica umirovila svećenici

Ured predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ne želi otkriti imena osoba koje je predsjednica tijekom mandata poslala u povlaštenu mirovinu koja se dodjeljuje zbog osobitog doprinosa za razvoj Oružanih snaga.

Iz njezina ureda za odnose s javnošću odgovorili su tek da je predsjednica kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga umirovila dvije osobe, ali su nam odbili dati njihova imena. Tim je odbijanjem Ured predsjednice prekršio pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda iz 2014. kojom je predsjedniku Republike i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje izričito naloženo da na zahtjev novinara i bilo kojeg drugog građanina dostave imena osoba koje je predsjednik svojom diskrecijskom odlukom umirovio i iznose tih mirovina. Iz neslužbenih izvora bliskih Uredu predsjednice doznajemo da su obje osobe kojima je predsjednica osigurala povlaštene mirovine - svećenici.

Ne smiju biti tajna

Naime, predsjednik države kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga ima ovlast da diskrecijskom odlukom nekog od pripadnika Oružanih snaga, policije i tajnih službi pošalje u povlaštenu mirovinu, a to znači i prije nego što je ta osoba po godinama života i staža stekla zakonske uvjete za umirovljenje. Prema zakonu, međutim, predsjednik privilegiranom mirovinom ne može nagraditi bilo koga, već samo osobu koja imaju “osobite zasluge za unaprjeđenje Oružanih snaga”. Ta je predsjednička ovlast propisana člankom 5. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Imena osoba koje su hrvatski predsjednici, od Tuđmana preko Mesića do Ive Josipovića, nagradili povlaštenim mirovinama kao i njihovi iznosi dvadeset i tri su godine tretirane kao tajna, a Ured predsjednika i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) odbijali su novinarske zahtjeve za njihovom objavom. Međutim, u lipnju 2014. Visoki upravni sud RH je temeljem zahtjeva Jutarnjeg lista donio pravomoćnu presudu kojom se nalaže Uredu predsjednika i HZMO-u da temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama na traženje novinara ili bilo kojeg drugog građanina dostave imena dobitnika predsjedničkih mirovina i njihove iznose. Sud je u obrazloženju naglasio da je riječ o mirovinama koje se financiraju iz proračuna pa njihovi dobitnici kao i iznosi moraju biti dostupni javnosti. Presuda je plod dvogodišnjih napora Jutarnjeg lista da dođe do imena dobitnika i iznosa predsjedničkih mirovina, a ona je obvezujuća i za predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.

U Ured predsjednice prošlog smo četvrtka uputili upozorenje da odbijanjem dostave imena osoba koje je predsjednica umirovila kao tijelo najviše državne vlasti krše pravomoćnu sudsku presudu. Na Pantovčaku su, međutim to upozorenje ignorirali.

N1: Povlaštena mirovina biskupu Jezerincu

Vojni ordinarij u miru monsinjor Juraj Jezerinac i monsinjor Jakov Mamić, generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, osobe su kojima je aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dodijelila povlaštene mirovine, doznaje televizija N1.

Iz Ureda predsjednice Jutarnjem listu, koji je pisao o ovim povlaštenim mirovinama, službeno nisu željeli odgovoriti o kojim se osobama radi.

Potvrdili su samo da je predsjednica donijela dvije odluke o prestanku djelatne vojne službe i umirovljenju sukladno članku 5. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Kristina Turčin

 

Kontroverze

A iz podataka koje smo temeljem donesene presude u ljeto 2014. dobili iz Ureda predsjednika i HZMO-a postalo je jasno da su dvojica od trojice hrvatskih predsjednika za ovlašću dodjele privilegiranih mirovina posezali prilično često te da među dobitnicima tih mirovina ima krajnje kontroverznih imena.

Prema tada dostavljenim podacima predsjednici Tuđman, Mesić i Josipović te dvojica predsjednika Sabora, Vlatko Pavletić i Zlatko Tomčić koji su u prijelaznom razdoblju - od Tuđmanove smrti do Mesićeve inauguracije bili vršitelji dužnosti predsjednika države, u privilegirane su mirovine poslali 601 osobu. Prosječni iznos predsjedničkih mirovina je 2014. iznosio nešto više 6000 kuna, a najveću mirovinu od 10.500 kuna uživao je bivši zapovjednik Gromova, brigadir Vinko Ukota.

Najviše osoba u privilegirane je mirovine otpremio prvi predsjednik Franjo Tuđman - 495, predsjednik Mesić 85, Ivo Josipović dvije. Vlatko Pavletić je u dva mjeseca obnašanja dužnosti predsjednika u mirovinu stigao poslati 18 osoba, a Zlatko Tomčić u dva tjedna - dvije. Tuđman je tako predsjedničkom mirovinom za osobit doprinos razvoju OS uz ostale nagradio Branimira Glavaša (ali je Glavaš nije aktivirao), Slobodana Praljka, generala Ivana Koradea, nekolicinu haaških optuženika iz redova HVO-a, pripadnika viteške skupine, zatim Ivicu Rožića "Bijelog Vuka" koji je bio osumnjičen za gospićke ratne zločine i podmetanje serije eksplozivnih naprava na okućnice srpskih povratnika, ali se izvukao zbog manjka dokaza. Antonija Stilinovića Tuđman je umirovio u sa svega 29 godina, a Agima Çekua, koji će kasnije postati kosovski premijer, Tuđman je nagradio predsjedničkom mirovinom kad su Çekuu bile samo 33 godine.

Bivši predsjednik Sabora, Vlatko Pavletić, koji je dva mjeseca nakon Tuđmanove smrti bio vršitelj  dužnosti predsjednika države, povlaštenu je mirovinu uz ostale dodijelio  kontroverznom šefu vojne tajne službe Markici Rebiću i tajnici Vladimira Zagorca, Snježani Šiprak. Zlatko Tomčić koji je kao predsjednik Sabora bio vršitelj dužnosti predsjednika države samo petnaest dana, povlaštenu je  mirovinu  dodijelio Vladimiru Zagorcu (7500 kuna), koji će kasnije biti pravomoćno osuđen zbog nanošenja štete MORH-u. Stjepan Mesić je, uz ostale, privilegiranu mirovinu dodijelio i Stipi Čačiji nakon što je ovaj nečasno otpušten iz oružanih snaga zbog sudjelovanja u HDZ-ovoj izbornoj kampanji. Bivši predsjednik Ivo Josipović, je koliko nam je poznato prvi koji je predsjedničkom mirovinom zbog iznimnog doprinosa za razvoj oružanih snaga nagradio jednog svećenika - bivšeg vojnog vikara Josipa Šantića.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo