Osiguranje ne žele prepustiti slučaju. Odmah na ulazu zvono. Pritiskom na gumb portir otvara vrata. Kretanje po moderno uređenom, 570 četvornih metara velikom prostoru je ograničeno. Netko od zaposlenika mora svojom karticom otvarati vrata. Uredi 14 zaposlenih su i više nego prostrani, a na zidovima su umjetnička djela, uglavnom darovi liječnika - kažu.
Riječ je o Hrvatskoj liječničkoj komori koja je od 2011. godine smještena u Tuškanovoj ulici. Za boravak u toj zgradi još plaćaju kredit. Iz prošle su morali otići jer su bili izbačeni, deložirani.
HLK je samostalna, nezavisna, staleška i strukovna organizacija svih liječnika. Njih 18.604 plaća članarinu da bi im HLK izdala dozvolu za rad. Zadatak im je štititi prava svojih članova i zastupati njihove interese, ali i unapređivati djelatnost, brinuti o ugledu liječnika. Također brinuti o njihovu pravilnom i etičnom obavljanju liječničkog zvanja.
Oni su ti koji mogu odrediti sudbinu nekog liječnika. Mogu oduzeti licencu i time zabraniti rad onome tko je neprofesionalno ili nestručno obavljao svoj posao.
Istražili smo je li HLK blagonaklona prema svojim članovima i koliko često izriče opomene, ukore, javne ukore, novčane kazne i oduzima licence.
- Želim prijaviti pedijatricu. Majka sam dvoje malodobne djece, a nijhovi kartoni su kod liječnice koja na početku svake godine neovlašteno uzima 350 kuna po djetetu. Osim toga, ne poštuje radno vrijeme pa nikad ne znam kada ću je pronaći u ordinaciji. Molim da provjerite moje navode - požalila se na Bijelom telefonu HZZO-a (nekad je bio pod Ministarstvom zdravstva) jedna majka.
Htjela je ostati anonimna jer se doktorici nije željela zamjeriti. Svjesna je da će svoju djecu kad-tad opet morati odvesti na pregled kod nemarne liječnice.
Grubo kršenje obveza
Prijavila ju je u travnju 2011. godine. Čim je nazvala, Ministarstvo zdravlja zatražilo je od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) stručni nadzor.
Nadzor je obavljen. Štoviše, inspektori HZZO-a triput su posjetili pedijatricu. Svaki je put zaključak bio isti: pedijatrica grubo krši ugovorne obveze! Dvaput je dobila opomenu uz novčanu kaznu. Izrečena joj je posljednja opomena pred raskid ugovora, a glavarina joj je smanjena za 30 posto.
No, ni to nije bilo dovoljno da se promijeni njezin bahat stav prema poslu koji obavlja.
HZZO se obratio i Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK). Iako nisu skloni prijavljivanju liječnika, smatrali su da ta liječnica treba odgovarati i disciplinski. Bilo ukorom, javnim ukorom ili privremenim oduzimanjem licence.
No, izvješća stručnog inspekcijskog nadzora Komora je smatrala nepotpunima.
“Niste naveli točan datum i vrijeme događaja... Dopunjeni zahtjev potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od primitka ovog dopisa. U protivnom ćemo smatrati da ste odustali od pokretanja disciplinskog postupka”, stajalo je u odgovoru HLK.
Nepotrebni dopisi
Dakle, brojne propuste koje su inspektori više puta ustanovili Komori nisu bili dovoljni jer nije navedeno u koliko se sati liječnica ogriješila o svoju struku i poslovanje.
- Ne možemo navesti točan datum i vrijeme događaja jer se disciplinska povreda grubog kršenja obveza, zbog kojih je i pokrenut disciplinski postupak, događala kontinuirano - odgovorili su u HZZO-u.
Ni ovakav odgovor nije zadovoljio Komoru. Opet su tražili vrijeme i datum počinjenja povrede, ali ovaj put malo blaže: “Molimo da nam dostavite podatak o vremenu, odnosno barem razdoblju u kojem je počinjena disciplinska povreda koju stavljate na teret prijavljenoj liječnici”.
Trebalo je proći godinu dana i niz nepotrebnih dopisa na relaciji HLK - HZZO kako bi Povjerenstvo pokrenulo disciplinski postupak protiv liječnice. Trenutačno se čeka nastavak disciplinskog postupka pred Časnim sudom Hrvatske liječničke komore. U HLK smatraju da nisu ništa pogriješili.
- Ovo je optužba bez dokaza. Razlog podnošenja prigovora HLK bio je promašen jer HZZO ima dotičnu liječnicu kao ugovornog subjekta. Prema tome, ako su se dogovorili i potpisali ugovor, a liječnica nije radila što je trebala, HZZO je trebao reći: Hvala lijepa, mi više s vama nećemo surađivati jer se niste pridržavali ugovorenih obveza - objašnjava tajnica Komore, Nikolina Budić.
Dodaje kako je HZZO ipak odlučio prijaviti tu liječnicu i pred disciplinskim sudom Komore.
- Naravno, na to imaju pravo. Što se tiče dopisa u kojem se traži vrijeme povrede, nitko od njih nije doista tražio da navedu točno vrijeme i sat, ali za pokretanje disciplinskih postupaka moramo imati određene elemente kako bi se ukazalo na ozbiljnost činjenice da se time treba baviti - objašnjava Budić.
Disciplinski postupci
Smatra kako je riječ o izravnom odnosu između HZZO-a i liječnice koja ima ugovorenu ordinaciju.
- Za što bi trebala disciplinski odgovarati? To što je uzimala novac nije u našoj nadležnosti. Nigdje ne stoji da je nestručno obavljala svoj posao. Radno vrijeme koje nije poštovala nema veze sa strukom. To je radna disciplina. To su finese. Treba sagledati cijelu situaciju - smatra.
U njihovoj bi nadležnosti bilo, kaže, da nije prepoznala bolest, da je postavila krivu dijagnozu ili da nije željela pregledati pacijenta.
- Time što je naplaćivala, a to je mimo ugovora s HZZO-om, ona krši njihove ugovorne obveze. Ne možemo je teretiti ni za neetičnost jer je mogla sa smiješkom uzeti taj novac i što ćete joj onda staviti na teret - pita Budić.
Od 2004. do kraja 2012. godine Hrvatska liječnička komora pokrenula je 280 disciplinskih postupaka. Za više od pola, odnosno 165, donijeli su negativno mišljenje.
Primjerice, 2004. godine pokrenuto je 26 disciplinskih postupaka, a za 22 su dali negativno mišljenje. Od preostala četiri, jedan je liječnik dobio opomenu zbog nestručnog obavljanja liječničke profesije, dvije odluke su glasile: zahtjev za pokretanje postupka se odbija, a jedna je odluka bila takva da se prijavljeni liječnik oslobađa odgovornosti.
Blagonakloni stav
Statistika Hrvatske liječničke komore tijekom devet godina, od 2004. do 2012., glasi ovako: šest opomena, jedan ukor, tri javna ukora, dvije novčane kazne i jedno privremeno oduzimanje licence na mjesec dana uz rok kušnje od šest mjeseci.
Dakle, od 280 pokrenutih disciplinskih postupaka, u samo 13 slučajeva su smatrali da treba izreći mjeru. Takve odluke čude i liječnike jer smatraju kako bi za zaštitu struke trebalo odvojiti kukolj iz žita.
- Ne želimo da zbog pojedinaca cijela struka ispašta. Kao liječnik, ja u svojoj bolnici mogu izdvojiti nekoliko onih koji ne zaslužuju zvati se liječnicima. To bi trebali znati i u Komori - kaže liječnik specijalist s dugogodišnjim stažem iz jedne zagrebačke bolnice. Smatra kako bi Komora trebala promijeniti svoj blagonakloni stav prema nestručnim liječnicima.
- Mi smo mala zemlja i samim time svi se međusobno znamo. Tako i vještaci često idu naruku kolegama jer se ne žele zamjeriti. Istina je da je teško razlučiti pogrešku i komplikaciju u liječenju i da svi mi koji radimo griješimo, ali ne može se pogreškom odrezana noga svrstati u komplikaciju - smatra liječnik.