CRNI SCENARIJI: JESMO LI SPREMNI ZA KATASTROFE?

PET NAJVEĆIH OPASNOSTI Hrvatskoj prijete potresi, poplave, mine, nuklearke i teroristi! Pogledajte koje su regije najugroženije

Nejvjerojatan je podatak da još nismo definirali objekte koji su najčešća meta terorista, kao ni njihovo osiguranje

Državna uprava za zaštitu i spašavanje izradila je dokument pod naslovom “Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća” o kojem se jučer raspravljalo na sjednici Vlade.

Dokument sadrži popis svih potencijalnih prirodnih katastrofa i posljedica koje bi mogle pogoditi hrvatske građane. Osim toga, u dokumentu se analizira opasnost od terorističkih napada i spremnosti hrvatskog sigurnosnog sustava da odgovori na tu prijetnju. Tako se otkriva nevjerojatan podatak da u Hrvatskoj nisu definirani objekti kritične infrastrukture koji su najčešća meta terorističkih napada, kao ni modeli njihova osiguranja. U dokumentu se tvrdi da je zakon kojim se to definira tek u izradi.

INFOGRAFIKA 'Najjači potres koji može pogoditi Zagreb je 6,5 prema Richteru... i bio bi sličan onome u L’Aquili'

Nadalje, najveća potencijalna prirodna katastrofa koja bi mogla pogoditi Hrvatsku je potres. Naime, čak 92,6 posto hrvatskog teritorija nalazi se na seizmološki trusnom području koje bi mogli pogoditi potresi jačine između 7 i 9 stupnjeva. Na tom području živi čak 99,21 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. Osim toga, kao potencijalne ugroze navode se opasnosti od mina, poplava i nuklearnih nesreća u nuklearkama u blizini hrvatske granice.

POTRES Razorni udar može pogoditi trećinu teritorija

Na cijelom području Hrvatske postoji velika opasnost od potresa, i to onih najrazornijih. To posebice vrijedi za priobalno područje i sjeverozapadni dio zemlje, a posebno za južnu Dalmaciju. Čak više od trećine državnog teritorija na kojem živi oko 2,8 milijuna stanovnika u opasnosti je da ga uzdrma potres od 8 ili 9 stupnjeva. Ti potresi spadaju u grupu razornih i pustošenih koji prouzročuju velik broj žrtava i golemu materijalnu štetu. Prema analizama, za čak devet županija u Hrvatskoj postoji opasnost da ih pogodi potres od 9 stupnjeva. Na tom području živi oko 950 tisuća stanovnika, odnosno 20% ukupnog stanovništva RH. Usto, čak 19 županija je u zoni opasnosti da ih pogodi potres od 8 stupnjeva. Činjenica da je čak 92,6% teritorija države u području moguće seizmološke aktivnosti u rasponu od 7 do 9 stupnjeva ukazuje da je potres jedna od najizglednijih prirodnih katastrofa koja bi mogla pogoditi Hrvatsku. Stoga u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje ukazuju da je potrebno dodatno obučiti ljude i nabaviti materijalna sredstva za spašavanje i zbrinjivanje stanovništva u slučaju potresa. To se posebno odnosi područja od hrvatsko-slovenske granice do područja južno od Senja, sjeverozapadni dio Hrvatske, područje između Šibenika i Splita te područje oko Dubrovnika. Potrebno je osigurati i kapacitete za spašavanje iz ruševina na cijelom području države, a pogotovo na područjima gdje je moguć potres intenziteta 8 i 9 stupnjeva.

POPLAVE Najugroženiji slivovi Save, Drave, Dunava

Poplave su zadnjih godina ozbiljno ugrožavale područja Turopolja, Međimurja, Prigorja i Like, a štete se mjere u milijunima kuna. Najugroženija područja su slivovi rijeka Save, Drave, Dunava te primorsko-istarski i dalmatinski slivovi. Analizom zaštićenosti područja od poplava utvrđeno je da je u slivu Save primjereno zaštićen samo grad Zagreb koji je, prema procjenama, siguran od tisućgodišnjih velikih voda. Ostala naselja uz rijeku Savu nedovoljno su zaštićena. Od Zagreba prema Sloveniji obrambeni nasipi samo su dijelom izgrađeni. Nizvodno od Zagreba prema Srbiji zaštitni sustav ili nije dovršen ili postojeći obrambeni nasipi na mnogim mjestima nisu dovoljno visoki, piše u tom dokumentu. Na području slivova Drave i Dunava nasipi su dovršeni na gotovo svim područjima, a najveći problem je mnoštvo neuređenih bujica na području Međimurja, Podravine i Podunavlja. U Istri su od poplava nedovoljno zaštićeni dijelovi Buzeta i Pazina na čijim širim područjima gotovo nema zaštitnih sustava. U Dalmaciji su područja Obrovca i Kninskog polja nedovoljno zaštićena.

Potencijalno ugroženo

680 četvornih kilometara

85 gradova naselja i općina

160 tisuća stanovnika

NUKLEARNA NESREĆA Havarija u NE Krško ugrozila bi 84.000 građana

Potencijalna ugroženost stanovništva u Hrvatskoj od nuklearne i radiološke nesreće veže se uz moguće havarije u nuklearnim elektranama Krško u Sloveniji i Paks u Mađarskoj, u blizini hrvatske granice. Na 1000 kilometara od najvećih hrvatskih gradova - Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke - aktivno je 40 nuklearnih elektrana sa 89 reaktora.

U slučaju nuklearne nesreće u NE Krško najteže posljedice pretrpjeli bi stanovnici Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te grada Zagreba. Ovisno o silini, havarija bi mogla utjecati na područje još 8 županija. Procjenjuje se da bi u havariji teško stradalo oko 84.000 ljudi uz samu granicu sa Slovenijom i u području 25 kilometara od nuklearke. U tom su području gradovi Zaprešić i Samobor. Osimposljedica na stanovništvo i okolinu, uslijed teške havarije u nuklearki došlo bi i do urušavanje stambenih objekata. S tog područja bilo bi potrebno iseliti sve preživjelo stanovništvo. Kad je riječ o nuklearnoj elektrani Paks, procjenjuje se da bi u slučaju najteže moguće havarije ona utjecala na dio stanovnika na području Baranje, ali ne bi bilo uništavanja stambenih i gospodarskih zgrada. Evakuacija stanovništva provela bi se samo pod pretpostavkom vrlo visoke razine uvježbanosti za tu mjeru.

TERORIZAM U NATO-u smo, a još nismo izradili plan zaštite!?

Meta terorističkih napada u pravilu je kritična državna infrastruktura - energetska infrastruktura, komunikacije, bolnice, sustavi javne vodoopskrbe, zračne i željezničke luke, prometnice, zgrade državnih i lokalnih institucija.

Hrvatska je članica NATO-a, a uskoro će biti i članica Europske Unije, što je, bez obzira na pokušaj negiranja te činjenice, stavlja na popis mogućih terorističkih meta.

Iako predstavnici hrvatskih vlasti već nekoliko godina tvrde kako bi teroristički napad u Hrvatskoj jako uzdrmao jedini izvor svježeg novca - turizam, dramatično zvuči informacija da u našoj zemlji kritična infrastruktura nije definirana i nije procijenjena potreba njene zaštite.

Nije utvrđen ni sustav zaštite i osiguranja u izvanrednim situacijama. To praktički znači da nema plana zaštite od potencijalnih terorističkih napada na infrastrukturu koja je od posebnog interesa i važnosti za državu.

U Analizi stanja tvrdi se da je Zakon o kritičnim infrastrukturama u izradi. Tim bi se zakonom, među ostalim, trebala urediti i zaštita te infrastrukture od svih vrsti prijetnji, pa i onih terorističkih.

MINE Čak 12 županija i 95 gradova na ‘minskoj karti’

I 18 godina nakon završetka Domovinskog rata nerazminirana područja Hrvatske jedan su od najvećih sigurnosnih problema u zemlji. Tome u prilog najbolje govori podatak da je minskim poljima direktno i indirektno ugroženo oko 920.000 stanovnika.

Na kraju prošle godine evidentirano je 80.000 minsko-eksplozivnih sredstava, protupješačkih i protuoklopnih mina na 2434 minska polja.

Prema evidentiranim podacima, minski sumnjivo područje rasprostire se na 695,3 četvorna kilometra zemljišta na prostoru 12 županija.

Zaostale mine i neeksplodirane minske naprave najviše su rasprostranjenje na šumskim područjima te poljoprivrednim površinama koje su prioritet za razminiranje u sljedećem razdoblju.

Ukupno je 96 gradova evidentirano na karti minski sumnjivih prostora.

Minama su najviše zagađene Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska županija.

Primjerice, u Ličko-senjskoj županiji za razminiranje je preostalo 98,7 milijuna četvornih metara zemljišta, a još 53,6 milijuna četvornih metara terena treba pregledati.

Kolika je opasnost i prijetnja od zaostalih mina najbolje govori podatak da je od 1998. godine do 31. listopada prošle godine u minskim incidentima u Hrvatskoj stradalo 313 osoba, od kojih 116 smrtno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. veljača 2023 20:24