RAZORNI POTRESI

Petrinja, ljeta Gospodnjeg 1909.: Banovinu je tada pogodila slična nepogoda, evo što su mediji tada pisali

Evo kako je tamošnji tjednik Banovac izvještavao o nevolji: ‘Nema kuća koje nisu oštećene. Narod je u strahu‘
Tjednik Banovac
 Nsk

Začula se tutnjava s užasnom trešnjom, koja je mogla trajati 5-10 sekundi. No za to kratko vrijeme je malo ostalo kuća, koje nijesu bile oštećene. Narod je cio dan živio u uzrujanosti i u nekom nepojatnom strahu. Takvog potresa Petrinja još nije doživjela, što stariji ljudi pamtiti mogu... Ovako je lokalni tjednik Banovac, jedini mediji na području tadašnje bivše Banske Krajne u broju od 9. listopada 1909. godine opisao potres koji je pogodio to područje. Sam potres udario je Banovinu dan ranije, 8. listopada, i već sutradan novinari Banovca donose prve izvještaje o atmosferi u Petrinji, šteti, ljudskim sudbinama i stradanju.

Sličnosti su frapantne. Šteta velika, ljudi u strahu, dolazak Vladinog povjerenstva, sanacija zgrada, molbe za pomoć. Jedina razlika je što tad nije bilo ljudskih žrtava. Općina Petrinja tad je imala 30.273 stanovnika, od čega je u gradu Petrinji živjelo 5486 stanovnika, a prema nekim procjenama taj potres je bio nešto blaži od ovog koji je prošlog tjedna pogodio taj kraj. Magnituda je prema nekim procjenama iznosila između 5,8 i 6, no baš kao i sad, i tad su Petrinju i taj kraj pogodila dva potresa, jedan za drugim.

- U Glini je također bio jak potres. U okolnim selima bio još žešći potres - pišu u Banovcu i dodaju da je kao i sad vrlo teško stradala crkva u Žažini. Onoj istoj u kojoj je u ovom potresu stradao orguljaš Stanko. Šteta je bilo posvuda. Najjače su stradale “preparandija, pučka škola, magistratska zgrada, gradsko svratište, jedan dio poreznog ureda, župni stan” dok su “u Banskoj ulici sve kuće najviše stradale”.

- Kapelica Sv. Ivana je sva raspucana, a toranj se njezin morao s mjesta srušiti. U župnoj crkvi sv. Lovre popucali su svodovi i opao je veliki luster pred Svetištem. Crkveni se je toranj unaokolo u visini zvona raspucao. Križ se nagnuo... - piše u Banovcu, no dodaju oprezno kako “svim glasinama i pripovijedanju se ne smije slijepo vjerovati”. Već u sljedećem broju, od 16. listopada, naglasak se daju na štetu i Vladino povjerenstvo koje je stiglo iz Zagreba. Navodi se kako je “štete u samoj Petrinji potres načinio preko 100.000 kruna što na zgradama, što na posuđu, što po dućanima itd.”, no ta procjena, navodi se dalje, nije bila službena.

“Vladino povjerenstvo za pregledanje škola i crkvi potresom oštećenih” naslov je u Banovcu iznad teksta u kojem se navodi dolazak izaslanik.

image
NSK

- Mala realna gimnazija je u potpunosti neuporabljiva, a preparandija i realna gimnazija će se smjestiti u prizemlje. Drugi kat će se srušiti za vrijeme ljetnih ferija srušiti pa će zgrada biti samo jedan kat. Prizemlje se mora u najkraće vrijeme adaptirati. Gradska škola će također biti popravljena, ali tamo ima toliko popravaka da će se ista škola moći početi istom drugog mjeseca - navodi se u izvještaju. Nakon inspekcije za škole stiglo je i Povjerenstvo za pregledavanje sudbenih zgrada. To Vladino povjerenstvo, piše u izvještaju, povelo je sa sobom i “zidara Gombaka koji čekićem otkapa žbuku sa svake pukotine, da se vidi, je li popravak potrebit...” Održana je odmah i “izvanredna sjednica gradskog zastupstva po predsjedanjem gradonačelnika Drag. plemenitog Simončića”.

- Na toj sjednici je jednoglasno zaključeno da se Kraljevsku Zemaljsku Vladu umoli za beskamatni najam u iznosu od 5000 kruna. Od ovog zajma bi se popravile potresom oštećene gradske zgrade. Pučka gradska škola, magistrat i gradsko svratište sa svotom od 26.000 kruna. Preostatak bi se posudio uz jamstvo gradske općine građanima postradalim od potresa da si poprave oštećene zgrade - piše Banovac. Na sjednici je zaključeno i da dva gradska zastupnika i gradska blagajnika obiđu sve kuće i popišu štetu, pa da se na temelju tog izvida “podnese prijedlog financijalnom ravnateljstvu glede za otpis kućarine barem za ovu godinu”.

- Kako je gradskoj općini ovaj strašni potres najviše štete nanio, tvrdo smo osvjedočeni da će se mjerodavni faktori gledati, da gradu i njegovim građanima pomognu u smislu gornjih zaključaka - navodi se dalje u listu koji je osnovan 1886. godine. U broju od 23. listopada 1909. u Banovcu se nalazi i tekst koji potpisuje Andrija Mohorovičić, čuveni hrvatski geofizičar, meteorolog i seizmolog, koji je na temelju ovog potresa došao do svojih epohalnih otkrića. Mohorovičić navodi kako je “potres bio u dolini Kupe” te kako je “epicentar do Zagreba iznosio 36 kilometara, do Petrinje 21 kilometar, do Gline 15 kilometara do Pisarovine 15 kilometara”. Navodi i kako je potres bio u 10 sati 59 minuta i 9 sekundi ujutro te kako se prvi udarac osjetio u Zagrebu nakon pet sekundi, u Ljubljani udaljenoj 114 kilometara nakon 20 sekundi, a u Münchenu se osjetio nakon 3 minute i 16 sekundi. Mohorovičić dalje piše kako je “u znatnoj udaljenosti od epicentra bio potres jak, premda se štete protežu tek do udaljenosti od 20 do 30 kilometara od epicentra”.

image
Andrija Mohorovičić
Davorka Herak i Marijan Herak - Seismological Research Letters

A onda Mohorovičić zaključuje: “Ovom zgodom moram upozoriti sve nadležne faktore na zastarjele građevinske propise, koji ne uzimaju nikakav obzir na to kako potres djeluje na građevine. Imao sam o tome predavanje društvu inženjera i arhitekata u Zagrebu. Moje su riječi ostale do sad glasom onoga, koji vapi u pustinje, te i iza ovog dana je nada, da se jaki potres neće ponoviti, budući da se u historiji potresa nalazi dosta malo primjera, gdje bi iza velikog potresa za kratko vrijeme došao drugi jednako jak ili još gori”, piše Mohorovičić.

Ipak, prema iščitavanju Banovca iz sredine listopada 1909., može se zaključiti kako je život poprilično brzo krenuo dalje. Tako se navodi kako će “gradsko- vatrogasna glazba svirati u nedjelju od 11.30 do podne, i to između ostalog, Hrvatsku sokolsku sletovku, koračnicu Barun Trenk”, a kako će se na gradskoj pozornici održati Pet veselih igri, među kojima i “Anonimno pismo - veselu igru za jednu mušku i jednu žensku osobu”. Navodi se kako je i oštećena crkva sv. Lovre već primila prve mladoženje.

- Vjenčanje vrijedne Petrinjke lijepe kćerkice blagopokojnog Martina Pempera, vjenčala se danas u župnoj crkvi sv. Lovre s gospodinom Franjom Majetićem, bogatim trgovcem iz Rijeke. Bilo sretno! - stoji u Banovcu. Nije izostala ni crna kronika pa se iznose detalji kako su pomoćnik Đuro i naučnik Rudolf okrali svoga gospodara Kostu Obradovića. Imali su 16 godina. U tekstu novinar zaključuje: “Tako mladi pa već na putu u tamnicu”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 05:15