Pitate se koliko je kvadrat stana ili kuće poskupio u 10 godina? Ovo su točne brojke, eksplozija je nevjerojatna

Prema članku 10. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, zastupnici su dužni jednom godišnje podnositi imovinske kartice Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, i to neovisno o tome je li bilo promjene u podacima.

U imovinskoj kartici u podacima o nekretninama postoji rubrika približna tržišna vrijednost u trenutku podnošenja imovinske kartice. Dakle, u realnom vremenu, ne retrovizorskom, koliko je nekretnina koštala kad su je kupili ili naslijedili. A kako to zastupnici rade? U najmanju ruku traljavo i nemarno, kao da nemaju pojma o vrijednosti svojih nekretnina, pokazuje detaljna analiza imovinskih kartica saborskih zastupnika kroz duži period tamo gdje je to bilo moguće.

Navedeni zastupnici s početka teksta nisu egzemplar, umanjivanje vrijednosti vlastitih nekretnina gotovo da je nepisano pravilo, neovisno o političkom članstvu i godinama političkog staža. Žele li u očima javnosti zastupnici biti siromašniji nego što objektivno jesu ili su naprosto toliko daleko od realiteta ili obavezu ispunjavanja imovinske kartice nisu u stanju shvatiti ozbiljno?

Niti se ne trude

Mnogi, mnogi od njih, devedesetak posto, i ne trude se prilagoditi vrijednost svoje imovine tržištu, već iz godine u godinu vrte istu procjenu, prepisuju stare podatke. Primjerice, procjene Ante Kujundžića (Most), bivšeg općinskog načelnika Podbalja, nisu se promijenile ni za cent od 2020. godine.

Samo dvoje od trenutnih 150 zastupnika ograđuju se od procjene vrijednosti svojih nekretnina. Jedan je Željko Reiner (HDZ) koji je upisao upozorenje: "Približna tržišna vrijednost procijenjena je ranijih godina pri podnošenju imovinske kartice. Svjestan sam činjenice kako su tržišne cijene nekretnina značajno porasle, ali nemam dovoljno znanja i nisam u mogućnosti procijeniti koliko ova, a i druge moje nekretnine stvarno vrijede danas".

PROČITAJTE VIŠE Rentaju se stanovi, kupuju Rolexi i vikendice. Jedan je zastupnik imao 195.000 € za ulaganje, evo tko je najimućniji!

Lucija Očko/Cropix

Sličnu opasku da ne zna procijeniti stanje svojih nekretnina stavila je i SDP-ovka Marija Lugarić. A to ne bi trebala biti baš tako nemoguća misija. Na internetu postoje podaci Eurostata, statističkog ureda Europske unije, koji detaljno otkrivaju kretanje cijena nekretnina od 2010. do danas. No, sudeći po imovinskim karticama, nitko od zastupnika nije niti pokušao zaviriti u analize i tablice koje pokazuju da su cijene nekretnina prosječno porasle za 47 posto na razini Europske unije između 2010. i 2022. godine.

Ne prate brojke

U razdoblju od 2010. do 2022. postojao je stalni uzlazni trend rasta cijena nekretnina, a od 2013. stabilan i veliki porast, između 2015. i 2022. - povećanje je 47 posto! Najveću eksploziju cijena nekretnina doživjele su Mađarska sa 154 posto, Češka 115 posto, Island 114, a pad niti jedna država EU. U Hrvatskoj je, svjedoče podaci Eurostata, rast cijena nekretnina od 2015. do 2022. iznosio 60 posto. To je za 12,3-postotna poena više od prosjeka EU, ali ipak manje nego u Sloveniji, gdje je dosegao gotovo 74 posto.

Rast se nastavio i u 2023. i u odnosu na 2015. cijene su skočile za gotovo 80 posto! U samo jednoj godini zabilježen je rast od gotovo 20 posto. Nema znakova usporavanja, cijene su nastavile rasti; u četvrtom tromjesečju 2024. na razini EU rasle su 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Ništa od toga ne vidi se u imovinskim karticama saborskih zastupnika.