Gospodarski rast Hrvatske je iznad EU prosjeka. Za daljnji rast često se misli da je teško, pa čak i nemoguće ostvariv. Dovodi se u vezu sa sporo ili gotovo nerješivim strukturnim problemima države i gospodarstva. Međutim, što možemo napraviti na poduzetničkoj razini? Odgovor je uvođenje i primjena novih tehnologija. Digitalizacija je dokazano turbo-punjenje motora gospodarstva i ne samo u slučaju velikih i bogatih poput Japana i SAD-a nego i onih manjih koji baš kao i mi nisu imali uvijek sretne povijesne okolnosti poput Izraela, Islanda, Irske i Estonije.
Relevantne istraživačke studije poput one McKinsey Global Instituta pokazuju da tvrtke koje se digitaliziraju ostvaruju više stope produktivnosti i inovativnosti od onih koje ostaju vjerne tradicionalnom pristupu. Navedeno za digitalizirane tvrtke rezultira bržim rastom prihoda, gotovo trostruko višoj profitabilnosti te dvostruko većem rastu plaća od nedigitalizirane konkurencije.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
Što je digitalizacija i u čemu je ona različita od informatizacije i svakodnevnog korištenja internetskim tehnologijama i uslugama?
Za početak zamislite jedan predmet. Predmet kojim se svakodnevno koristite ili se s njime susrećete. Stroj, poljoprivredni alat, uredski pribor, komad namještaja... Potom zamislite isti taj predmet unaprijeđen digitalnim tehnologijama - da u sebi sadržava funkcionalnosti već dulje vrijeme prisutne u pametnim telefonima - senzori pokreta, zasloni i indikatori, bežična povezivost, memorija, mikroračunala. Potom pokušajte pronaći odgovor na pitanje kako bi onda taj predmet, digitalno unaprijeđen, mogao postati upravljiviji, upotrebljiviji, višenamjenski. Ukratko, kako bi taj predmet mogao stvoriti dodatnu vrijednost?
Organizacije i poduzetnici koji uspješno na njega odgovore i taj odgovor učine svojom poslovnom stvarnošću bit će pobjednici u dobu digitalizacije.
U proteklih 20 godina svjedočili smo razvoju informatičkih i internetskih tehnologija. U načinu poslovanja one su već donijele promjene na bolje, povećavajući produktivnost, doseg proizvoda i usluga, te otvarajući prostor za inovacije. Web-trgovina, digitalni marketing, CRM sustavi u području odnosa s kupcima. eNabava u sferi opskrbe. ERP sustavi i sustavi poslovne inteligencije u segmentu upravljanja poslovnim operacijama. Međutim, suštinski se malo toga promijenilo u području samog temeljnog poslovanja ili core businessa odnosno definicije što je to usluga ili proizvod koji se nudi tržištu. Posebno u području tradicionalnih industrija i usluga. Široka dostupnost i sve niža cijena tehnologija povezivih senzora, računarstva iz oblaka (clouda), omogućuju da su danas umjetna inteligencija i blockchain dostupni kako velikim tako i malim poduzetnicima. Količina informacija koje možemo prikupiti i obraditi daje nam novu sliku stvarnosti u kojoj živimo i stvaramo. Dobivamo novu razinu spoznaje o kupcima, poslovnim operacijama, konkurenciji, ukratko svijetu oko nas. U sljedećim godinama velika većina usluga i proizvoda bit će izravno ili neizravno digitalno unaprijeđena. Svaki poduzetnik ili poduzeće bit će tehnološko poduzeće, barem u jednom svom dijelu. Pobjednici će biti inovatori, distruptori. Oni koji preispituju dosadašnje postavke i metode, te nalaze nove odgovore kroz redefiniranje svojih temeljnih proizvoda, usluga, tržišta i pristupu tržištu.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
Poduzetnička razina je važna, a povijest je pokazala i presudna, ali za potpuno iskorištavanje prilika digitalizacije potrebno je djelovati na svim razinama kroz sljedećih pet tematskih područja:
1. Postići nacionalni konsenzus o ulozi digitalizacije, definirati nacionalnu strategiju digitalizacije hrvatske industrije s pripadajućim akcijskim planom. Definirati ICT industriju kao stožernu industriju kroz glavne strateške dokumente vezane uz razvoj hrvatskoga gospodarstva uključujući Strategiju pametne specijalizacije.
2. Omogućiti povoljniji investicijski okvir za brži razvoj temeljne širokopojasne infrastrukture i 5G tehnologije kroz preusmjeravanje neporeznih davanja vezanih uz cijenu radiofrekvencijskog spektra i naknada za pravo puta i pravo služnosti u izgradnju gigabitnih fiksnih i mobilnih mreža.
3. Definirati i potaknuti pokretače investicija u digitalne tehnologije u glavnim proizvodnim i uslužnim granama - prehrambena industrija, poljoprivreda, brodogradnja, energetika, kemijska industrija, promet i turizam.
4. Podržati i dalje poticati razvoj digitalnih i STEM znanja i vještina. Osigurati konkurentnost hrvatskih poslodavaca u zadržavanju STEM stručnjaka kroz niže i jedinstvene stope poreza na dohodak.
5. Poduzetnici trebaju strateški prepoznati i odrediti se prema prilikama digitalizacije. Promijeniti kulturu. Odvažiti se brzo implementirati novu ideju. Važno je brzo uspjeti ili ne uspjeti, naučiti iz grešaka i krenuti dalje. Usvojiti paradigmu da je brza realizacija važnija od iscrpnog i dugotrajnog planiranja.
Prilika i vrijeme za djelovanje je sada. Hrvatska preuzima predsjedanje EU 2020. Zašto tada ne bismo bili među državama s najvećim napretkom u digitalizaciji? To je moguće baš zbog eksponencijalne prirode digitalizacije i brzine promjena koja ona nosi sa sobom. Ne postoji niti jedna gospodarska i društvena poluga s takvim mogućnostima danas i trebamo je iskoristiti.
*Autor je predsjednik Udruge HUP-ICT, organizator druge konferencije Digitalna (R)evolucija koja se održava 12. veljače u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, član Uprave HT-a i glavni direktor za tehnologiju
Na konferenciji HUP-a Digitalna (R)evolucija kreatori i stratezi digitalne ekonomije Hrvatske: "Digitalizacija je pitanje opstanka gospodarstva"
Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostatka ekonomije, a procjenjuje se da će u tom sektoru do 2020. Europska unija imati čak četiri milijuna novih radnih mjesta. Da se ubrza digitalna transformacija Hrvatske, BDP po glavi stanovnika bio bi veći za 11 posto, izračunao je Ekonomski institut.
Što donosi digitalna transformacija i kako mijenja poslovne procese i modele, saznajte na konferenciji Digitalna (R)evolucija, koju organizira Hrvatska udruga poslodavaca 12. Veljače u Atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Konferencija se ove godine održava pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i u medijskom partnerstvu s Hanza Medijom, a okuplja kreatore i stratege digitalne ekonomije i digitalnog društva.
Organizatori konferencije imaju za cilj pokazati hrvatskim poduzetnicima da je utjecaj tehnologija na poslovanje neizbježan, ali i da im je primjena tehnologija dostupna i lakše nego što to možda misle.
Na konferenciji će biti prikazani modeli primjene novih tehnologija i inovacija kroz inspirativne primjere hrvatskih tvrtki koje će pokazati kako i vašem poslu mogu pomoći virtualna stvarnost, umjetna inteligencija, poslovna analitika ili povezivanje milijuna objekata primjenom senzora.
"Prodor interneta imao je gotovo nemjerljive efekte na društvo u cjelini. A jednako kao što je ta prva internetska revolucija pogurala čovječanstvo prema naprijed, novi zamah sada se događa s revolucionarnim digitalnim tehnologijama", ističe Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge ICT, najrelevantnijeg udruženja koje intenzivno radi na povećanju konkurentnosti hrvatske ICT industrije.
Kako ističe potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, digitalna transformacija našeg gospodarstva i društva je u tijeku, a "te procese želimo kvalitetno oblikovati". Stoga će Ministarstvo gospodarstva pokrenuti izradu strateškog dokumenta kojim će se stvoriti poticajan okvir za nastavak digitalizacije i tehnološke modernizacije te ojačati konkurentnost gospodarstva.
Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade RH i Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na konferenciji će iznijeti razvojne ciljeve i alate koji su temelj za daljnji razvoj digitalne Hrvatske.
"Da bi građani ostvarili koristi kakve su ranije bile nezamislive, preduvjet je – digitalna transformacija države, tvrtki, gradova i društva u cjelini", kaže Barać.
Sudionici konferencije po prvi puta moći će čuti rezultate istraživanja o stanju digitalne ekonomije u Europi i Hrvatskoj, koje će prezentirati Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.
"Jedan od važnih ciljeva ove konferencije je osvijestiti poslodavce da se moraju prilagoditi i pripremiti za budućnost koja je determinirana tehnološkim inovacijama, odnosno njihovoj primjeni u svakodnevnom radu. Tako da možemo reći da je ova konferencija o budućnosti i o opstanku hrvatskog gospodarstva", izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.