Višegodišnji financijski okvir EU, o kojem je nužno postići dogovor do kraja ove godine, bio je glavna tema sastanka predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste i njegova domaćina Andreja Plenkovića, predsjednika hrvatske Vlade, održanog u Zagrebu.
Glavni grad RH jedna je od destinacija turneje koju je započeo Costa s ciljem pridobivanja potpore za kompromis o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028. - 2034. godine. Plenković je rekao da je za Hrvatsku najvažnije da nastavi koristiti sredstva iz kohezije koja su nužna za hvatanje koraka s onima koji su prije nje pristupili EU.
Zbog apsolutnog prioriteta Bruxellesa ove vruće jeseni, Antonio Costa mora doći i u Hrvatsku
"Za Hrvatsku, najmlađu članicu EU, koja je još uvijek u fazi hvatanja koraka s onima koji su ušli prije, želimo da nam i ovaj treći puni sedmogodišnji okvir bude poluga za daljnji razvoj, ravnomjerni regionalni razvoj i jačanje konkurentnosti", rekao je Plenković.
Hrvatski premijer je rekao da je najvažniji cilj kohezijska politika, koja je važna za prijatelje kohezije gdje pripada i Hrvatska, poput regionalne politike i poljoprivrede te da distribucijska snaga proračuna EU pomaže onima koji tek trebaju postići prosječnost Europske unije.
"Za Hrvatsku je važno da nam idući proračun bude takav da nastavimo reformskim i razvojnim putem koji smo uspješno provodili posljednjih godina, da se registrira da smo još uvijek u drugačijoj poziciji nego zemlje utemeljiteljice, one koje nisu bile s druge strane željezne zavjese te zemlje kao što je Hrvatska koje su nažalost bile žrtve velikosrpske Miloševićeve agresije, zbog čega su propustile prve vlakove pristupanja EU, da taj zaostatak nastojimo nadoknaditi u idućih sedam godina", rekao je Plenković i dodao da je s te strane ambicija da se dogovor postigne do kraja godine razuman.
Predsjednik Europskog vijeća Costa je ponovio kako je važno postići dogovor do kraja godine i zahvalio Hrvatskoj na konstruktivnom stavu. Tijekom sastanka bilo je govora i o proširenju Europske unije.
"Zajednički dajemo potporu Ukrajini, zemlji koja je žrtva ruske agresije, da njezin europski put bude dinamiziran. Također, sve zemlje našeg susjedstva koje imaju namjeru pristupanja u EU trebaju ispunjavati kriterije. U tom kontekstu važno je da temeljne postavke, europske vrijednosti dobrosusjedskih odnosa budu na dnevnom redu i nastavit ćemo kroz taj proces adresirati i teme koje su važne za odnose Hrvatske s nekim susjednim zemljama", rekao je Plenković.
Hrvatski premijer je dodao kako očekuje da će i EU pridonijeti naporima da se unutar Unije digne stupanj razumijevanja za djelomične ustavne i izborne reforme u BiH koje bi osigurale legitimnu zastupljenost i u državnim tijelima kao što je mjesto člana Predsjedništva. Costa je rekao da Hrvatska ima posebno važan glas u proširenju i razumijevanje za proširenje.
"Dovođenje zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU najveća je investicija koju imamo za prosperitet i sigurnost našeg kontinenta. Moramo taj proces pokrenuti poštujući načelo individualnih zasluga i poštivanje temeljnih vrijednosti", rekao je Costa.
Prije dolaska u Hrvatsku šef Europskog vijeća António Costa napisao je kolumnu za Jutarnji list u kojoj je naglasio važnost za dogovor o višegodišnjem financijskom okviru EU do kraja ove godine.
Piše Antonio Costa: Osluškivanje Europe i izgradnja njezine budućnosti
"Među važnim odlukama koje ove godine moramo donijeti, jedna ima prioritet: do kraja godine moramo postići dogovor o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru EU - našem dugoročnom proračunu za razdoblje 2028. - 2034. Zašto se taj dogovor mora postići do kraja 2026.? Zato što će nam potom trebati oko godinu dana da u Bruxellesu i državama članicama uspostavimo potreban zakonodavni i administrativni okvir kako bismo osigurali neprekinuto izvršenje sljedećeg proračuna EU. Riječ je o dobrom planiranju. U protivnom postoji rizik od prekida u financiranju poljoprivrednika, poduzeća, studenata, istraživača i inovatora", napisao je Costa.
Tradicionalno se kompromis o visini proračuna postiže negdje oko prijedloga Europske komisije koja je u lipnju 2025. godine predložila sedmogodišnji proračun od oko dva bilijuna (2000 milijardi) eura.
Ali čim je Komisija objavila taj svoj prijedlog, odmah su skočile zemlje koje su najveći neto uplatitelji s kritikama kako je on nedopustivo preveliki. Predvođene Njemačkom, te zemlje su počele "stalnu koordinaciju" kako bi se izborile za što manji sedmogodišnji proračun.
S druge je strane Europski parlament tražio da on bude još veći jer je procijenio da se s toliko novca neće moći niti približno financirati prioriteti koje je EU zacrtala. Zemlje članice, one manje razvijene koje su neto korisnice iz tog proračuna, ustraju u stavu da on bude barem na istom iznosu. Među njima je i Hrvatska, koja je još uvijek najnovija zemlja članica te je na samom vrhu prema sredstvima koja dobiva iz fondova EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....