OBRAĆANJE U STRASBOURGU

PLENKOVIĆ GOVORIO NA PET JEZIKA, U EUROPSKOM PARLAMENTU SE HVALIO TESLOM I RIMCEM Juncker: Podržat ćemo izgradnju mosta Pil... Pilšisak. Tako nekako

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 06.02.2018. u 09:47

REUTERS

 

NOVO 12:15 ---> Plenković je odgovorio i na pitanje europarlamentarca Ivana Jakovčića, o Vučićevu posjetu Hrvatskoj.

- Ja Vučića vidim na raznim međunarodnim forumima i razgovaramo. Postoje teme koje se moraju riješiti, pitanje nestalih, ratna odšteta, zakoni koje je Srbija donijela kako bi povećala svoju nadležnost vezano za kazneni progon iz rata, ali hrvatska strana je pokazala dobru volju da sjedne za pregovarački stol i zajedno prevladamo prepreke. To je naš cilj. Sporazum o normalizaciji odnosa naših dviju zemalja datira od 1996. godine. Moramo biti posebno pažljivi u pripremi cijelog procesa, rekao je Plenković, dodavši da se Vučićev posjet više potencira u medijima, prenosi N1.

-------------

11:20 --> Andrej Plenković je odgovarajući na komentare šefova klubova zastupnika i kazao da Hrvatska svim zemljama zapadnog Balkana pomaže na putu ulaska u EU, piše tportal.

No, naglasio je da bilateralni problemi ne smiju smetati napretku u EU, ali dok se ne riješe nema dalje i to Hrvatska najbolje zna iz svoga vlastitog iskustva. Ustvrdio je da je Hrvatska zbog toga izgubila pet godina.

Odgovarajući na pitanje o arbitraži sa Slovenijom kazao je da je proces kompromitiran te se Hrvatska zbog toga povukla. Naglasio je da se Hrvatska ne može praviti da se ništa nije dogodilo, ali da se može suspregnuti od unilateralnih rješenja.

'Spremni smo i imamo volju za dogovorom', poručio je. Naglasio je da ima mnogo problema među drugim zemljama članicama i nikad se o tome ne govori u Europskom parlamentu ili na Europskom vijeću. 'To ne smijemo nikad zaboraviti', istaknuo je.

Odgovarajući na upit o ratifikaciji Istanbulske konvenciji kazao je da je ta konvencija o nasilje nad ženama kod nas dobila drugu dimenziju koja supstanci želi dati drugu dimenziju. 'Spreman sam za raspravu u parlamentu  u kojoj ćemo izdvojiti stabla od šume', naglasio je hrvatski premijer.

-------------

10:50 --> Nakon Plenkovićeva govora uslijedila je rasprava sa zastupnicima na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Europarlamentarka Ska Keller, članica Europske stranke zelenih (EGP) obratila se Plenkoviću tijekom rasprave, prenosi N1.

"Mislim da je posebno lijepo što raspravu vodimo s premijerom najnovije članice Europske unije. Bojim se da se većina ljudi u vašoj zemlji grčevito drže za prošlost", rekla je Plenkoviću. "Ne želimo više ratove, to smo naučili iz prošlosti i nadam se da će Hrvatska isto to željeti i nadam se da ćete se vi potruditi da to napravite", rekla je, spomenuvši i poštovanje ljudskih prava. "Kad govorim o ljudskim pravima, govorim o pravima svih ljudi", istaknula je, dodavši da tu spadaju i prava izbjeglica.

"Kako uopće može doći u pitanje trebamo li zaštititi žene od nasilja? Kako uopće može doći do toga da se o tome još uvijek raspravlja u vašoj zemlji?", upitala je Plenkovića dotaknuvši se problema ratifikacije Istanbulske konvencije.

"EU može puno naučiti od Hrvatske. Moramo zaustaviti nacionalizam, prekinuti ksenofobiju, a vaša zemlja može biti savršen uzor za sve nas, jer budućnost može biti svijetla, samo ako mi to zajedno postignemo", rekla je.

-------------

10:30 --> Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker je nakon govora Andreja Plenkovića spomenuo jedan od kapitalnih projekata u Hrvatskoj, no učinio je to na sebi svojstven način, piše Dnevnik.hr. - Europska komisija podržat će izgradnju mosta Pil... Pilšisak. Tako nekako se zove", mučio se s izgovorom Pelješkog mosta Juncker, a premijer Plenković signalizirao mu je rukom "li-la", odnosno "dovoljno blizu", uz smiješak, a pritom su nasmijali sve zastupnike u parlamentu.

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic (R) shakes hands with European Commission President Jean-Claude Juncker as he arrives to deliver a speech during a debate on the Future of Europe at the European Parliament in Strasbourg, France, February 6, 2018. REUTERS/Vincent Kessler - RC19ED367CE0
REUTERS

Jean-Claude Juncker i Andrej Plenković

 

Juncker je istaknuo da je tu riječ o važnim projektima za Hrvatsku ali i za EU te dodao i jednu bitno stvar, a ta je da revizija EU proračuna ne može dovesti u pitanje potporu tom važnom hrvatsko-europskom projektu. Tad se naglo okrenuo i primijetio pasivnost hrvatskih europarlamentaraca na njegove riječi potpore.

"Samo je jedan hrvatski predstavnik u prostoriji?", zapitao je Juncker upirući prstom prema dijelu gdje naši zastupnici sjede, uz podsmjeh ostalih zastupnika u dvorani. "Napravit ćemo to, čak i bez vašeg pljeska. Nema na čemu", zaključio je Juncker i zaradio ono što je očekivao netom prije - pljesak.

"Da sam najavio finaciranje mosta preko Seine, dvoranom bi se prolomio pljesak, no i ovaj projekt u Hrvatskoj je važan kao i oni u Zapadnoj Europi. Ne smijemo zanemariti razvoj novih država članica", poručio je Juncker.

Tonino Picula i Ivana Maletić kritiku su prihvatili sa srdačnim osmijehom, no Biljana Borzan izgledala je "smrknuto", pokazale su kamere, piše Dnevnik.hr.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pozvao je i na rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije.

"Granični spor između Hrvatske i Slovenije je problem koji se mora riješiti", rekao je u Juncker na sjednici Europskog parlamenta.

"To je i bilateralni i europski problem. Međutim moram dodati da neće doći do pristupa zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji sve dok ne riješe sve svoje međusobne granične prijepore. Niti jedno granično pitanje neće smjeti ostati neriješeno", naglasio je predsjednik EK.

Glede daljnjeg širenja Unije Juncker je napomenuo kako su godine za pristupanje Srbije i Crne Gore navedene "indikativno", rekao je Juncker. Zemlje kandidati će pristupiti tek kada ispune uvjete, a "u ovom trenutku ih ne ispunjavaju", dodao je.

Za Hrvatsku je čelnik Komisije rekao kako je "istovremeno primjer  i nadahnuće za  težnje Europske unije u budućnosti".

Hrvatska je država "koja je pokazala hrabrost u samoobrani i uvjerenje u europski projekt", rekao je Juncker i istaknuo kako Hrvatska sada bilježi gospodarski rast veći od tri posto, a nezaposlenost je pala za šest posto. Hrvatska je "simbol onoga što možemo postići" ako djelujemo zajedno u Europskoj uniji, rekao je.

"Ne smijemo zanemariti razvoj novih država članica", istaknuo je Juncker.

Komisija će podržati "projekt Pelješkog mosta, kao i one na kojima se radi u Dalmaciji, jer su to važni hrvatski i europski projekti" najavio je Juncker  i nastavio kako odbacuje napade na zajedničku kohezijsku i poljoprivrednu politiku.

S obzirom na izlazak Ujedinjenog Kraljevstva sadašnji proračunski okvir se mora mijenjati no rezovi moraju biti razumni, rekao je Juncker. Dodao je kako želi da se u idućih 11 mjeseci postigne dogovor o ciljevima europskih politika te da na prvom mjestu mora biti njihov sadržaj a onda brojke.

-------------

10:00 - U govoru pred zastupnicima Europarlamenta kao istaknute dijelove europske kulturne baštine, izumiteljstva i inovacija iz Hrvatske premijer je podsjetio na 23 upisana dobra na popisu svjetske baštine, na Rijeku, koja će 2020. biti europska prijestolnica kulture, na hrvatsku kravatu koja je osvojila svijet još odavna i na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, bez čijih izuma bismo danas sjedili u mraku,l piše tportal. U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila na svijetu, Rimac Concept One, također je podsjetio zastupnike Plenković.

-------------

STRASBOURG - Za daljnju izgradnju europske budućnosti i kredibilitet europskog projekta važna je jednakost država, jednakost građana i jednakost prilika, izjavio je u utorak u Europskom parlamentu premijer Andrej Plenković, ističući zajednička postignuća kao zalog izgradnje budućnosti Europske unije.

"U daljnjoj izgradnji naše budućnosti za nas je važna jednakost – jednakost država, jednakost građana, jednakost prilika. Naša postignuća naše su najjače oružje u izgradnji daljnje budućnosti. Ona nas trebaju ujedinjavati jer možemo ići naprijed samo ako smo zajedno", kazao je Plenković u govoru eurozastupnicima o budućnosti EU-a.

Snažna Europa, kako je rekao, prije svega podrazumijeva snažne države članice, dok istovremeno, okupljanje suvereniteta na razini Europske unije osnažuje naše države na njihovu dobrobit i dobrobit naših sugrađana.

 

"Isto tako želimo snažne europske institucije koje – temeljem svojih ugovornih ovlasti – rade na dobrobit svakog građanina Unije", kazao je premijer.

U svom je govoru upozorio na niz izazova koji, da bi EU bio uspješan, nameću potrebu prilagodbe ključnih strateških odluka.

"Ti su izazovi različiti: od onih sigurnosnih – terorizma, kibernetičkih napada, sukoba u susjedstvu, kao i izazova demografskih promjena i povećanih migracija – pa do onih povezanih s djelovanjem prirode, poput klimatskih promjena, ili onih koji proizlaze iz procesa globalizacije, poput socijalnih nejednakosti ili digitalnog jaza", kazao je Plenković i istaknuo potrebu zajedničkog odgovora na ta pitanja.

"Zajedništvo pritom ne smije biti samo zbroj država članica, nego treba biti ojačano našim nacionalnim posebnostima i individualnim dosezima. Ono se također treba odražavati u našim zajedničkim politikama i proračunskim sredstvima, kao i u aktivnostima i sinergijskom djelovanju europskih institucija i država članica", rekao je premijer.

Plenković je u govoru o tome kako Uniju učiniti snažnijom, sigurnijom i prosperitetnijom naveo i važnost daljnjeg proširenja europskog bloka, nakon što je jedna važna članica iz njega izašla.

"Hrvatska je dokaz transformativne snage koju u sebi nosi perspektiva članstva u Europskoj uniji, ali i dokaz da je ona mirovni projekt koji snažno pridonosi pomirenju i izgradnji povjerenja. Upravo tu privlačnu snagu trebamo iskoristiti kako bismo svoje okruženje učinili boljim i otpornijim, a time i sebe jačim, sigurnijim i prosperitetnijim", kazao je šef hrvatske vlade.

 

Istaknuo je da je Europska unija i dalje zajednica kojoj se mnogi žele pridružiti, od zemalja zapadnog Balkana do Turske, dodavši da bi u EU, osim šest Hrvatskoj susjednih država, htio jednog dana vidjeti i Ukrajinu.

"Drago mi je da Europska komisija upravo danas predstavlja svoju novu strategiju proširenja za zapadni Balkan. U toj strategiji posebnu pažnju valja posvetiti Bosni i Hercegovini koja, isto tako kao i Hrvatska, iza sebe ima težak put", kazao je Plenković.

Pojasnio je da da se radi o državi specifičnog unutarnjeg uređenja sastavljenoj od tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – u kojoj njihova puna ravnopravnost, zajedno s drugima, treba biti temelj budućnosti.

"Samo čvrsto usidrena u europske vrijednosti Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost", kazao je premijer (...)U našem europskom susjedstvu – u istočnom i južnom dijelu Europe – stojimo pred velikim sigurnosnim i političkim izazovima i zato je strateški interes svih država članica svojim susjedima pomoći u učvršćivanju i izgradnji sustava koji je prosperitetan, mirotvoran, stabilan i prije svega demokratski", poručio je Plenković.

Prema njegovim riječima, obećanja kandidatima i potencijalnim kandidatima trebamo ispuniti, jednako kao što te države trebaju ispuniti zadane uvjete i kriterije, te provesti potrebne reforme, uvijek uz vrednovanje individualnih postignuća.

Za brojne izazove i prijetnje je kazao da traže "snažniju, angažiraniju i asertivniju ulogu EU u globalnim odnosima".

"Za ostvarenje naših globalnih ambicija trebamo snažniju i djelotvorniju zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku", istaknuo je.

Ukazao je da teroristički napadi na europskom tlu, ali i druge prijetnje pokazuju da je Europa ranjiva, te da se o svojoj sigurnosti treba brinuti unutar, ali i izvan svojih granica. Pozdravio je daljnje jačanje obrambenih sposobnosti i suradnje na sigurnosno-obrambenom polju u čijim će projektima sudjelovati i Hrvatska.

"Zaštita vanjskih granica Unije jedna je od naših najvažnijih zadaća (...) Puna provedba sustavnih provjera na granici između država članica kada je samo jedna od njih u šengenskom prostoru – kao na granici između Hrvatske i Slovenije, te Hrvatske i Mađarske – pokazala je da to može biti problem za slobodu kretanja osoba unutar Europske unije", upozorio je Plenković i dodao da su otvorenom i iskrenom suradnjom ti problemi  uspješno riješeni.

"Hrvatska već sada daje svoj doprinos zaštiti vanjskih granica, a naš sljedeći prioritet je ulazak u šengenski prostor. U tom kontekstu podržavamo i ulazak Bugarske i Rumunjske", poručio je.

U cilju svijetle budućnosti za EU, hrvatski premijer nije zaboravio spomenuti  jedno od temeljnih načela Unije - solidarnost.

"U tom duhu Hrvatska, u kojoj je prije 25 godina svaki šesti stanovnik bio prognanik ili izbjeglica, provodi svoj dio odgovornosti za dogovorena premještanja i preseljenja", kazao je premijer u osvrtu na migracijsku krizu koja je uzdrmala Europu.

Upozorio je da je Europska unija 2004. činila trećinu svjetskog BDP-a, a danas čini manje od njegove četvrtine te da je potrebno nastaviti raditi na sklapanju trgovinskih ugovora s trećim zemljama jer je to ulog u daljnji gospodarski rast i prosperitet naših građana.

"Važno je jačati odnose s ključnim strateškim partnerima, te dalje produbljivati transatlantske veze", poručio je premijer.

U daljnjoj izgradnji europskog projekta kazao je da je važno osigurati demokratski legitimitet. smatra da Europski parlament predstavlja najsnažniju poveznicu između odluka na europskoj razini i naših građana, koju treba dodatno jačati.

"Podržavam nastavak primjene koncepta Spitzenkandidata kroz koji građani mogu lakše prepoznati lice i ideje budućeg predsjednika Europske komisije – kao što je bio moj prijatelj, Jean-Claude Juncker, na pobjedničkoj listi EPP-a 2014.", rekao je Plenković.

Što se transnacionalnih lista tiče, kazao je, trebamo se zapitati "jesmo li na razini država članica dovoljno organizacijski, zakonski i financijski spremni za uspostavu transnacionalnih lista".

Pozdravio je prijedlog o novom sastavu Europskog parlamenta prema kojemu Hrvatska dobiva dodatnog zastupnika.

Za hrvatsko predsjedanje Vijećem 2020. je kazao da predstavlja priliku za daljnju izgradnju i promociju europskog projekta.

"Naši su prioriteti rast, razvoj, povezivanje i proširenje", poručio je Plenković.

Izdvajamo